Božićni jelovnik

Od petka 19.12 preko Badnjaka, Božića do Štefanja 26.12.2014.

 

Petak: Grahova salata i kuhana jaja ili pečena na oko sa šnitama kruha

Grahovu salatu pripremite prema našem receptu koji smo vam dali prije nekoliko tjedana, jaja skuhajte u tvrdo ili ih ispecite na oko na suncokretovom ulju. Kako je veliki post na Badnjak ovaj petak vam samo preporučamo ovo skromno jelo, a ribu ostavljamo za jelovnik na Badnjak.

 

Subota: Varivo od graha i krumpira

Grah koji ste skuhali prethodnog dana, a niste ga upotrijebili za salatu, iskoristite za ćušpajz ili varivo od graha i krumpira.

SASTOJCI:

  • kuhani grah
  • zelenjava za juhu
  • krumpir
  • glavica crvenog luka
  • nekoliko češnjeva češnjaka
  • sol, Vegeta, papar, crvena paprika
  • ulje, brašno, rajčica pasterizirana
  • domaće kobasice
  • šnite raženog, kukuruznog, “francuza” ili polubijelog kruha

PRIPREMA:
Na ulju propirjati na sitno nasjeckan luk dok ne postane staklast. Dodati oguljeno i oprano, te na kolutiće narezano povrće: od mrkvice do peršina, celera i kolerabe, dodati oljušten i opran krumpir narezan na kockice, sve posolite, staviti malo Vegete, lovorov list i dodati malo tople vode da se sve “dinsta”, pirja. Nakon 20 minuta doliti vode da prekrije sve sastojke, kuhati još 15 minuta, dodati grah, crvene slatke paprike, dodati rajčicu pasteriziranu, češnjak nasjeckan na sitno, umutiti u šalici brašno s vodom (paziti da ne ostanu grudice) i dodati u varivo. Sve još kuhati oko 10 minuta. Prije kraja u varivo dodati da se u njemu skuhaju kobasice ili cijele ili narezane na kolutiće. Jelo poslužiti toplo uz šnite kruha.

 

Nedjelja:

Kako će se nešto obilatije shodno mogućnostima i potrebama objedovati na Božić za ovu nedjelju vam preporučamo da se ne “pretrgavate” u kuhinji od posla nego na brzinu ispečete svinjsku šniclu i kao prilog ponudite krumpir pečen na kolutove ili pire sa zelenom salatom. A kao desert neki kompot od jabuka ili šljiva koji ćete pripremiti kod kuće ili kupiti već gotovo u trgovini s obzirom na velik izbor kolača koje pripremate za svoje ukućane za Božićne blagdane.

 

SASTOJCI:

  1. svinjske šnicle na tanko narezane
  2. krumpir
  3. ulje za pečenje
  4. sol, Vegeta

PRIPREMA:
Šnicle istucite s jedne i druge strane tako da stavite prozirnu foliju da “ne šprica “ uokolo, a ispod daske za tučenje mesa stavite krpu da cijelo susjedstvo ne čuje kako vi tučete šnicle. Potom šnicle osolite, malo popaprite (po želji) malo dodajte Vegete (isto po želji) stavite na vruće ulje peči. Pecite polako, možete malo podlijati sa toplom vodom. Šnicli su gotovi kada dobiju lijepu boju i kada su mekani. Uz njih poslužujte pire krumpir ili krumpir na kolutiće pečen i zelenu salatu. Za sve priloge recepte smo vam ponudili u prethodnim izdanjima starinskih recepata.

 

Desert: kompot od jabuka ili šljiva

SASTOJCI:

  • voće
  • voda
  • limunov sok
  • šećer
  • vanilin šećer, malo cimeta ili klinčića

PRIPREMA:
Voće staviti kuhati u hladnu vodu, dodati malo šećera, limunovog soka, klinčića i mrvu cimeta. Kuhati dok jabuke ili šljive nisu mekane. Posluživati u malim staklenim posudicama kada je hladno.

 

Ponedjeljak: Pizza iz domaće radinosti

SASTOJCI:

  1. malo svježeg kvasca ili germe
  2. malo šećera
  3. glatko i oštro brašno
  4. sol
  5. ulje
  6. nadjev ili šunka i sir, te šampinjoni ili povrće poput kukuruza, šampinjona, svježe paprike i rajčice
  7. pasterizirana rajčica
  8. maslinovo ulje i masline

PRIPREMA:
U šalicu stavite malo šećera, na to stavite pola ili cijelu kockicu kvasca (ovisi od količine brašna s kojom raspolažete, a to opet ovisi za koliko članova obitelji slažete pizzu), pa potom dolijte do pola šalice tople vode. Pustite na toplom da se kvasac diže. Pomiješajte glatko sa oštrim brašnom, malo posolite , ulijte dignuti kvasac i počnite miješati tijesto mikserom ili ručno. Možete malo dodati maslinovog ulja u tijesto. Tek toliko. Mijesite tako dugo dok se tijesto ne počne odvajati od zdjele u kojoj mijesite. Nakon toga tijesto stavite na drvenu dasku za valjanje tijesta koju ste pobrašnili i razvaljajte tijesto u obliku tepsije u kojoj ćete pizzu peći. Nakon što ste lim namazali uljem (nikako ne previše) stavite tijesto u lim, dobro prstima oblikujte krajeve da nisu previsoko i na tijesto sipajte razrijeđeni koncentrat rajčice pomiješan sa maslinovim uljem i začinom origana. Na to stavljajte listiće bilo kojeg tvrdog sira koji se lako topi, na to stavite ili šunku za pizzu ili povrće i na kraju sve pospijte nasjeckanim na ploške šampinjone koje ste prethodno dobro očistili i oprali. Sve blago posolite, dodajte malo maslina bilo zelenih bilo crnih i još malo origana. Stavite u pećnicu na 180 stupnjeva oko 45 minuta peći. Kada je pizza gotova počekajte barem 10 minuta, te je narežite na pravokutnike ili rombove. Poslužujte je dok je topla.

 

Utorak: Kajgana od jaja i zelena salata

 Recept možete pronaći u prethodnim izdanjima rubrike
“A što prije kave – Starinski kuharski recepti”

Srijeda: Badnjak

Varaždin i okolica – Šaran sa krumpir salatom ili bilo koja riba morska ili riječna sa krumpir salatom ili blitvom:

Recepte za to jelo možete pronaći u našim prethodnim receptima od prije nekoliko izdanja rubrike A što prije kave?

Split – Bakalar:

Da bi skuvali bakalar, sve jedno da li na bianco ili brujet, najprije valja valja potopit ga dva dana u vodu ladnu pri čemu je važno vodu danas za sutra minjat. Onda mu se oguli koža i očisti pažljivo meso od kosti. Ako vam je do bakalara bianco, skuva ga se lešo u vodi, pri čemu je važno da ga se ne kuva dugo jer ga predugo kuvanje čini tvrđim. Uz to se lešo skuva i krumpir, pa se lešo krumpir i lešo bakalar pomišaju, posole, popapre, te im se doda dosta luka i podosta pravog maslinovog ulja. Tučete tako pripravljenu smjesu dok ne postane pjenasta, taman takva da nije ni suva ni ritka, nego gustoće ko što je kakva kvalitetna pašteta ima.

Za bakalar na brujet valja vam ponoviti sve faze potapanja bakalara, guljenja i čiščenja. U teću stavite maslinova ulja pa ko voli na njemu samo ubije mrvu kapule, a ko ne voli , odma doda luka podosta i petrisimula. To se jedva vrućinom ubije , a onda se na to posloži red bakalara, pa red krumpira, pa red bakalara, pa red krumpira…Doda se papra, soli, konšerve i nalije vode taman da sve pokrije. Posloženo najprije najedanput natiramo da naglo uzavri, a onda se kuva lagano dok krumpir nije zgotovljen. Ko voli, dodat će pri kraj i malo blaga vina. I to je to.

 

Dalamtinska Zagora – Soparnik:

Kažu kako za pripravit soparnik triba brašno , topla voda i sol od čega se umisi tisto ko za kruv. Tisto se razdili u dva dila pa ih se oba izvalja što tanje na siniji iliti okrugloj dasci drvenoj koja je barem 80 cm u promjeru velika. Na stranu, ka za nadjev, nasicka se blitva sirova i mrva kapule, sve posoli, lagano zaulji, pa sve izmiša. Posloži se zatim blitva na jedan razvaljani dil tista, pa se sve drugom polovicom tista priklopi i to tako da se krajevi čvrsto spoje, onako put unutra da oba tista postanu jedno. Tako pripravljen soparnik sa sinije lagano se spusti na dobro zagrijan komin i to tako da rub dira komin, odnosno da je tisto koje je ležalo na siniji sada gore, pa ga se pokrije lagano žerom i peče oko 20 minuta. A kad je pečeno izvadi se soparnik ispod luga, metlicom od luga očisti, vrati na siniju i to tako da je rub opet okrenut prema gori kako bi se ona strana koja se komina dirala mogla namazati dobro pravim uljem i posut sitno nasickanim lukom. Zanimljivo je da se onako po narodsku soparnik reže na romboidne fete, a muma se uz bukaru!

(recepti za Badnjak za Split i Dalmatinsku Zagoru, odnosno bakalar i soparnik su iz knjige novinara i književnika iz Splita sa zagrebačkom adresom, a zaposlenim u riječkom Novom listu, Siniše Pavića, Kužini s ljubavlju ili Oda spizi radnika i težaka)

 

U kućama u Varaždinu u doba mojeg djetinjstva u 12 sati, odnosno točno u ponoć ili nešto iza ponoći na Badnjak je post završavao, nakon što su se ljudi vraćali s polnočke. Na stol bi se tada u kući dok je vani bila ciča zima iznosile kuhane kobasice, kuhani špek, čvarci, prezvuršt ili švargla kako to slavonci zovu, kiseli krastavci, kisela paprika i kruh domaći ili kupljeni i francuska salata. Oni koji su se vratili s polnočke prizalogajili bi tako uz kuhano vino i označili da je bezmesno vrijeme iza nas i da je došao Božić!

 

Četvrtak, Božić, iliti kako se kuhalo za Božić u kući u Varaždinu gdje sam provela djetinjstvo i mladenaštvo do odlaska zauvijek iz grada u Zagreb na studij, pa na posao….

Govedska juha sa domaćim rezancima i purica s mlincima uz zelenu salatu. Svinjsko pečenje sa širokim rezancima i restanim krumpirom i ukiseljenom salatom. Za deset i preko 10 vrsta domaćih kolača. Poslije deserta slijedila je kava i domaće vino, a za djecu domaći sok od bazge ili maline.

Recept za govedsku juhu sa domaćim rezancima već smo vam dali na našem portalu. Ako vam se ne da tražiti, ovo su dani kad je za savjet o receptima najbolje pitati baku, mamu, tetu, ujnu, kumu, strinu, rođakinju ili prijateljicu kako u slanim tako i u slatkim jelima.

 

Purica s mlincima:

SASTOJCI:

  • Purica domaća dobivena sa sela od rodbine ili kupljena na placu od kakve “provjerene” kumice s kojom ste si na “ti”.
  • Mlinci ili domaći (samo ne znam tko ih još radi kod kuće?!), a ako vam se ne da kod kuće ih raditi kupite u trgovinama mlince Zebrano što u prijevodu sa kajkavskog znači “probrano” odnosno “posebno fino”.
  • Sol i mast

PRIPREMA:
Purica se dobro opere i očisti ako je to još potrebno. Posuši na krpi i dobro osoli s vanjske i unutarnje strane. Važno je na puricu staviti dosta svinjske masti, jer prema receptu gđe. Anke Kišiček iz Varaždina koja je danas pokojna (inače bake od urednice portala ZMUSK) purica se mora peči na svinjskoj masti, a svinjetina na ulju! I to je zlatno pravilo kojeg se valja držati!. Purica se peče na srednje jako temperaturi oko jedan i pol sat uz stalno podlijevanje. Pri kraju kad je i juha gotova i purica , mlinci se natrgaju na srednje veličine komade i “pofure” uzavrelom posoljenom vodom i puste da tako odstoje nekoliko minuta. Zatim se ocijede i odmah istresu u lim u kojem se pekla purica na tu masnoću od purice te se lagano promiješaju. Ne smiju biti “kašasti niti prežilavi”. Mlinci moje bake Anke su zaista neponovljivi i skrušeno priznajem da niti ja niti moja mama ne znamo niti dan-danas takve mlince složiti! A nisam takve jela niti u koje druge gazdarice-domaćice u bilo kojoj kući koju sam posjetila.

Na Božić se prvo poslužuje goveđa juha sa domaćim rezancima, potom kuhana govedina uz naribani hren polijan sa vrućom goveđom juhom i uz to se poslužuje kruh. Zatim slijedi pečenje svinjsko sa širokim rezancima i purica sa mlincima uz zelenu salatu ili uz francusku salatu ako djeca tako više vole.

Nakon tako obilatog ručka koji traje cijeli dan, jer nitko od stola ne ustaje za ozbiljno dok pred njega iznose pečene zagorske domaće štrukle, orahnjaču ili makovnjaču, kremšnite, čupavce, mađaricu, salenjake, vanilin kiflice, zvijezdice, julka šnite i “majmunski kolač” kako smo zvali kolač od banana i voćnu torta.

 

Recept za salenjake i za “majmunski kolač”:

Kako smo mi djeca od sviju kolača najviše voljeli jesti bakine salenjake i “majmunski kolač” eto i recepta za njih:

 

Salenjaci:

SASTOJCI (tijesto):

  1. 1 kg brašna
  2. ½ l mlijeka
  3. 2 dk mineralne vode
  4. 3 žlice šećera
  5. 1 žlica soli
  6. 1 jaje
  7. 1 kocka svježeg kvasca ili germe
  8. oko 30 dag sala

PRIPREMA:
Ugrijati mlijeko. Odvojiti malo i staviti germe da se digne. Ostalo mlijeko staviti u posudu u kojoj ćete mijesiti, pa dodati mineralnu vodu, šećer, sol, žumance i utučene bjelance. U to staviti dignuti kvasac (germu) i polako dodavati brašno da dobijete mekano tijesto. Promijesiti. Ostaviti tijesto da se digne, razvaljati i mazati samljevenim salom i tijesto preklopiti kao za lisnato tijesto. Ostaviti da odstoji oko pola sata. Sve ponoviti još dva puta. Nakon toga razvaljati, rezati na trokute, na svaki trokut staviti malo marmelade od marelica ili šipka, zaviti i ostaviti kifle da narastu, pa peći na 200 stupnjeva. Pečene posuti šećerom u prahu.

 

“Majmunski kolač” ili kolač od banana:

 

SASTOJCI (tijesto):

  • Kao za biskvit samo dodajte kako u prahu da bude smeđe boje.

SASTOJCI (krema):

  1. 800 ml mlijeka
  2. 3 žlice brašna
  3. 200 grama šećera
  4. 200 grama margarina
  5. 2 vrećice pudinga od čokolade
  6. banane
  7. sok od limuna
  8. šlag
  9. čokoladne mrvice

PRIPREMA:
Od mlijeka, šećera i pudinga i brašna napraviti kremu. Uobičajeno kao za puding. Kad se ohladi dodati margarin. Dobro izmiksati i dodati izmiksanu bananu. Na pečeno tijesto koje se ohladilo namazati marmeladu od marelica na nju posložiti narezane banane na široke i debele trake (polovice) prelivene sa sokom od limuna kako ne bi pocrnjele, na sve to dodati kremu, poravnati i lijepo oblikovati, te na sve to staviti izmksan šlag i sve posuti ili čokoladnim mrvicama ili naribanom čokoladom. Čuvati na hladnom i posluživati hladno.

 

Petak; ili Stjepan dan, Štefanje

U našoj kući na taj smo dan imali čestitara. Bio je to deda Štef koji je i danas živ, hvala Bogu i ima 87 godina. Samo je ostao udovac i nema više kome zanovijetati radi jela kao što je to zanovijetao svojoj danas pokojnoj supruzi za njezina života. Jer u starog obrtnika sve je moralo biti “pic-pic” I… kako je kuhala njegova pokojna strina jedna od prvih žena obrtnica u Varaždinu i kako je… A sad mu kuha snaha i on se samo “gospodski povuče” kad mu nešto ne paše od jela i niti da se približi. Tako na “gandijevski” način protestira protiv kuhinje mlađarije i navija za kuhinju svoje Anke. Jedino ga za ove dane kao i inače može umiriti činjenica da su zaista “došla zla vremena i da ima jako puno ljudi koji ne mogu niti za Božić imati pun stol, a i da je vrag za silu i muhe kosal”. Ta ga činjenica isprepada, jer je svjestan i suosjećajan sa svijetom u kojem živi, pa prione i ka “kerifekima mlađarije” kakve mu pripravlja njegova snaha. Ali, reda – radi. Iz pristojnosti. Radije će ostati gladan nego jesti novotarije. Also, dakle: na Štefanje je baka Anka pripremila slijedeće:
Pečene raca ili guska sa širokim domaćim rezancima na kosanoj masti i zelena salata.

Sve je isto u pripremi kao i sa puricom. Jedino se domaća kosana mast preprži na tavici i s njome s e zaliju široki domaći rezanci tako da “plivaju u masti” “Tak dedek voli”, govorila bi baka. Ovo jelo se posluživalo nakon goveđe juhe koja se svježe zakuhala na Štefanje i uz svježe pripremljeno svinjsko pečenje sa restanim krumpirom isto tako pripremljenim istog dana i uz zelenu salatu. Ako je baka bila od volje pripremila je još bučnicu ako joj je ostalo smrznutih buća u zamrzivaču ili “repnjaka”, a taj kolač ima dugu priču koju ćemo vam ispričati pred Silvestrovo, odnosno, pred Novu godinu.

 

Kako se slavio Božić u našoj velikoj obitelji i velikoj kući u Varaždinu?

Iako su to bila kako to danas mnogi nazivaju mračna vremena za nas djecu sa današnje distance moglo bi se reći da je to bilo “vrijeme dok je još Bog po svetu hodal”. Na Badnjak, ako je bio radni dan bili smo svi u školi. Poslije toga smo sa navečer sa dedom Štefom svi kitili srebrni, najveći i najljepši bor kojeg je mogao kupiti i prije toga išli na selo po mahovinu kako bi ukrasili okoliš oko betlehemske štalice koju smo sa ovčicama, pastirima, sa Tri kralja i zvjezdom repaticom, te štalicom i malim Isusekom na slamici, Marijom, Josipom i oslom i kravicom postavljali zajedno sa kuglicama. Kako je baka gajila na glas mišljenje da “ grijeh ne ide u usta nego iz ustiju van” svako malo kako je koji kolač ispekla i stavila u “špajzu” (smočnicu) išli bi pred večer na Badnjak “krasti” kolače. Svi su znali za to, ali nitko nije mario za taj “grijeh”. Pred polnočku dok je baka zajedno sa “tetom Aonom” koja se kod nas nije smjela nazivati niti čak pomisliti da je “kućna pomoćnica”, nego samo “naša teta Ana” dok su njih dvije zajedno pekle kolače, mi smo s dedom Štefom završavali bor, jeli kolače, a poslije gledali Božićne filmove na televiziji. Deda Štef pričao je priče o “coprnicama koje su ga naganjale po Zagorju dok je bil mlad i još o kojekavim čudesima i cijeloj vojsci likova svojestvenim samo Hrvatskom Zagorju i Baladama Petrice Kerempuh”. A mi smo se iskreno i grlato smijali i čudili svemu tome.

Na Božić je deda Štef svečano izjavil kako je “Isus Krist prvi komunist” i nama nikad nije bilo čudno zašto bi jedno isključivalo drugo, kako to drugi odrasli misle. I danas dok smo odrasli i neki postali žestoki ateisti, ali ne i “komunisti”, a pri tom negiranju Boga, najviše traže njegovu zaštitu i pomoć i dok je puno vode proteklo ispod mosta kako u našim pojedinačnim životima tako I u društvu i svijetu u koji smo uključeni; deda Štef je ostario i onemoćao, osiromašio, više nije bogati obrtnik iz Varaždina, ali je još uvijek važan, jer mu je zanat pod zaštitom UNESCO-a i drži se uspravni poput svijeće, mama se naša razvela i otišla u inozemstvo, danas lovimo tko koga stigne da zajedno proslavimo Božić. Jer da je tada u našu kuću u Svetozara Markovića 78 u Varaždinu, a poslije Jalkovečkoj 78 u nekad glavnom gradu Hrvatske, dakle, kuću punu radosti, milosti, samilosti i veselja došao i neki “zagriženi ateista ili agnostik ili komunista” morao bi pomisliti kaka je Božić baš nešto “posebno i veliko” kada je na stolu tako puno kolača i svakog dobra , a na licima rumenim od vina i topline koja je dolazila iz srca i toplih peći, iskren osmijeh i mogao bi se mirne duše i “preobratiti”. A mi, mi smo u našoj velikoj kući na broju 78 odrasli prije svega tako kao na Božić: da smo naučili da najprije mora biti dobro svakome od nas, pa onda svima nama zajedno, pa potom svim ljudima na svijetu! Tako oblikovani razasuli smo se po svijetu i danas kad se susretnemo da Božić provedemo zajedno, uspomene i sjećanja same od sebe poteku. I tu je opet sve puno smijeha na naše “stare i njihove zgode”, na kuću u kojoj se na Štefanje i na Božić sjatilo mnogo svijeta od rođaka, susjeda i prijatelja i kojoj su se pjevale “Suze za zagorske brege” jednako kao i sevdalinke i lijepe novosadske starogradske pjesme. Sve od Vardara pa do Triglava, a plesalo se do kasno u noć; valcer, čardaš, polka, drmeš ili kolo. Huškalo i jodlalo… Stoga rado zavirimo i danas kad smo odrasli u “škrinjicu sjećanja na te dane”. Iz ove “škrinjice “ crpimo snagu da se nosimo sa svim problemima koji su došli sa nekim novim i drugačijim danima od onih u kojima smo odrasli. I danas kada mnogi neće za Božić imati pun stol nego će možda čekati posjetu susjeda ili rođaka da im donesu otvorenog srca ručak ili čak jesti u pučkoj kuhinji, neka samo “otvore škrinjicu svojih sjećanja” vidjet će kako će im oko srca biti puno topline, makar padne i pokoja suza uz to. Škrinjice za to i služe, da se u njih pospremaju bijeli uštikani stoljnjaci zajedno sa uspomenama. A na dnu škrinice uvijek ostaju: NADA, UFANJE I LJUBAV, A LJUBAV JE OD NJIH SVIH NAJVEĆA! I zato ne bez razloga pjeva Oliver Dragojević iz Splita: Malo šoldi, puno vire, u to jubavi bez mire i vagon dobre voje, a Đorđe Balašević dodaje: Neki novi klinci, neki novi klinci…I tako, danas Božić uz pun stol slave na svoj način “neki novi klinci”. I život teće dalje. Ma kakav bio.

Neka vam je blagoslovljen Božić uz puno dobre volje, nade, ufanja i ljubavi. Ostalo, kako bude da bude!

Vaši: ZMUSK-OVCI

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s