Ah, taj ponedjeljak

Psihologinja, Maja Parmać

Vikende obično očekujemo s nestrpljivošću. Oni za nas predstavljaju dane kad se odmaramo od poslovnih obaveza na radnom mjestu. Ali vikend je i vrijeme kada sve društvene maske koje su nametnute radnim ulogama u društvu padaju. Pa, tako barem na dva dana – preko subote i nedjelje prestajemo biti novinari, liječnici, automehaničari, soboslikari, medicinske sestre, profesionalne kuharice i još čitava vojska svih silnih zanimanja, a postajemo samo očevi ili majke, supružnici, ljubavnici ili prijatelji. Jednom riječju – obični ljudi sa svojim sklonostima, hobijima i svime ostalim što ne spada u opis radnog mjesta.

Zato nam možda i “taj ponedjeljak” kao prvi radni dan u novome tjednu pada nekako teško. Upravo na temu “Ah, taj ponedjeljak” i zašto se tako teško nakon vikenda uključujemo ponovno u svijet rada razgovarali smo sa asistenticom sa Katedre na psihologiji rada i ergonometriji Filozofskog fakulteta u Zagrebu, psihologinjom Majom Parmač.

-Vikend predstavlja period od najčešće dva neradna dana u tjednu. On se kod različitih kultura definira na različit način. Tako u kršćanskim zemljama vikend predstavlja subotu i nedjelju, u islamskim četvrtak i petak, a u Izraelu petak i subotu. U zapadnom svijetu ideja vikenda započela je sa slobodnom nedjeljom, koja je prema kršćanskom vjerovanju dan odmora i štovanja Boga. Jednodnevni dan odmora u 10-dnevnom periodu i službeno je uveden u francuski revolucionarni kalendar između 1793. i 1805. godine, dok je rani industrijski period u Europi predviđao šest radnih dana i sedmi (nedjelju) kao neradni. Međutim, tek su se za vrijeme engleske industrijske revolucije krajem 19. i početkom 20. stoljeća radnički pokreti izborili za dodatni neradni dan, čime je vikend dobio današnji oblik. Iako vikend tradicionalno predstavlja vrijeme za odmor i rekreaciju, u novije vrijeme poslodavci, nažalost, svoje radnike sve više upošljavaju i tijekom vikenda – kazala nam je psihologinja Parmač.

Zaposlenost pojedinog naroda možemo promatrati kroz prosječan broj radnih sati u danu ili u tjednu.

  • Posljednje istraživanje, koje se bavilo ispitivanjem prosječnog broja radnih sati za plaćene i neplaćene poslove (npr. poslovi u domaćinstvu) ove je godine provela Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). Rezultati provedenog istraživanja su pokazali da, ako se u obzir uzmu obje vrste poslova, u prosjeku najviše rade Meksikanci (70 sati tjedno), a na drugom mjestu su Japanci (63 sata tjedno). Ovakvi rezultati prilično su iznenađujući uzmemo li u obzir činjenicu da Japanci slove za najradišniji narod, dok se Meksikanci smatraju lijenčinama – govori Parmač, te dodaje” Ipak, kada je u pitanju samo plaćeni rad, Japanci rade najviše – u prosjeku više od 42 sata tjedno.”

Uzmemo li u obzir samo Europu, istraživanje Eurostata i Eurofonda provedeno 2009. godine je pokazalo da su Rumunji najradišniji europski narod jer tjedno prosječno odrade 41,2 sata (1,2 sata više od zakonom utvrđenog 40-satnog radnog tjedna).

  • Hrvati u prosjeku odrade 39,2 sata, što je tek nešto manje od prosjeka 27 zemalja Europske unije u kojima se tjedno prosječno radi 39,4 sata- ističe Parmač.

Pitate li bilo kojeg zaposlenika koji mu je najomraženiji dan u tjednu, najvjerojatnije ćete dobiti odgovor – ponedjeljak.

– Istraživanja pokazuju da čak 75% radno aktivne populacije ne podnosi prvi dan u tjednu i reagira mrzovoljno na jutarnju zvonjavu budilice, ustajanje, odlazak na posao i s nestrpljenjem iščekuje kraj radnog vremena koji nikako da dođe. Ponedjeljak nam teško “pada” upravo zato što slijedi nakon vikenda, vremena u kojem smo zaboravili na posao, nismo bili pod tolikim pritiskom i bili smo oslobođeni burnog radnog ritma. Osim što tijekom vikenda zaboravimo (barem dijelom) na poslovne obveze, i naše tijelo je u mirnijem ritmu – idemo kasnije na spavanje, duže spavamo, više se odmaramo. Stoga ni ne čudi da ovaj dvostruki prijelaz (psihički i fizički) na radni ritam ponedjeljkom za većinu ljudi predstavlja popriličan izvor stresa – kazat će Parmač.

U literaturi su poznati pojmovi poput “sindrom ponedjeljka” ili “jutarnji blues ponedjeljkom”, kojima se opisuju poteškoće uzrokovane čak i samom pomisli na odlazak na posao u ponedjeljak.

– U to se ubrajaju fizički poremećaji (npr. mučnina, glavobolja, bol u želucu, tahikardija, teškoća s disanjem), koje prate i psihološke poteškoće (npr. tjeskoba, depresija). Zanimljiva su istraživanja koja pokazuju da je razina krvnog tlaka viša u ponedjeljak ujutro nego u bilo koje drugo vrijeme u tjednu. Također, istraživanja su pokazala i da je najveći broj srčanih udara povezan s povratkom na omraženi posao nakon vikenda. Sve ove poteškoće dovode do toga da zaposlenici i najviše izostaju s posla ponedjeljkom – više od trećine bolovanja uzima se upravo na taj dan – govori Parmač, te dodaje kako je “Ipak, potrebno spomenuti i jedno novije istraživanje koje je pokazalo da, ako se od osoba traži da procijene svoje tipično raspoloženje u pojedinim danima tjedna, oni imaju tendenciju izjavljivati o najlošijem raspoloženju ponedjeljkom. Međutim, ako ih se tijekom tjedna pita da procijene svoje trenutačno raspoloženje, ono se ne razlikuje u različitim danima tjedna. To nas navodi na zaključak da su ljudi više uvjereni da se ponedjeljkom loše osjećaju, nego što to zaista odgovara istini.”

Ako ste osoba kojoj ponedjeljak ipak teško „pada”, postoji nekoliko načina na koje možete olakšati početak novog radnog tjedna.

– Ono što je najvažnije jest da petkom ne radite polovičnim kapacitetom misleći kako ćete dio posla ostaviti za ponedjeljak, kada budete svježi i odmorni. Zaostali posao samo će vas dodatno opterećivati i činiti ponedjeljak još manje privlačnim. Također, nemojte dopustiti da u nedjelju navečer ostanete do kasno budni i da se u ponedjeljak ustajete u posljednji trenutak. Ustanite se na vrijeme kako biste mirno doručkovali, popili jutarnju kavu i polagano se spremili za posao. Takvi mali jutarnji „rituali“, umjesto paničnog spremanja za posao, zasigurno će vam popraviti cjelodnevno raspoloženje. I konačno, planirajte neku aktivnost kojoj se radujete upravo ponedjeljkom. Dogovorite kavu s prijateljem ili prijateljicom nakon posla, započnite s čitanjem nove knjige, pogledajte dobar film. Jednostavno, udovoljite sebi nekom sitnicom zbog koje ćete ponedjeljak povezati s pozitivnim emocijama – savjetuje Parmač.

Umor je popratna pojava svake čovjekove aktivnosti, koja smanjuje njegovu radnu produktivnost i negativno utječe na stav prema radu.

-Najbolji način obrane od umora je odmor. Odmor može biti aktivan i pasivan. Pasivni odmor je onaj u kojem potpuno izostaje bilo kakva aktivnost, kada osoba samo leži ili spava, dok aktivni odmor označava promjenu aktivnosti, a ne njen prestanak (npr. kada se poslije mentalnog rada bavimo nekom fizičkom aktivnošću). Na fiziološkom planu, ako je u pitanju teži fizički rad, čak i dvodnevnim odmorom pospješuju se neke fiziološke funkcije organizma (odstranjuju se štetne tvari, mliječna kiselina, ugljični dioksid ili slično te obnavlja energija i povećava učinkovitost mišića), dok na psihološkom planu odmor omogućuje emocionalno rasterećenje i popuštanje psihičke napetosti koja često prati radnu aktivnost – kazuje Parmač.

Istraživanja pokazuju da efikasnost na poslu raste s početkom tjedna do sredine tjedna, a onda potom opet opada kako se tjedan bliži kraju.

– Dakle, najučinkovitiji smo u utorak i srijedu, dok je naša učinkovitost nešto niža u ponedjeljak, četvrtak, a posebice u petak. Dakako, ova učinkovitost ovisi o količini odmora koju smo imali tijekom vikenda. Ako smo se za vikend odmorili, na posao ćemo doći svježiji, motiviraniji pa će i radni učinak biti veći nego na kraju radnog tjedna. Međutim, ako se nismo uspjeli odmoriti i eliminirati umor, on će se akumulirati te nepovoljno djelovati na naš radni učinak već na početku samog tjedna- mišljenja je Parmač.

I školarcima ponedjeljak „pada“ najteže od svih dana u tjednu te već u nedjelju navečer počnu pružati otpor prema školi.

  • Kao i kod odraslih zaposlenih ljudi, i njima ponedjeljak predstavlja kraj odmora i bezbrižnosti te ih asocira na domaće zadaće, učenje, provjere znanja. Stoga je, kako bi što lakše „preživjeli“ prijelaz s nedjelje na ponedjeljak, potrebno kod djece steći naviku da domaću zadaću nikako ne ostavljaju za nedjelju navečer jer će u protivnom asocijacije na radni ponedjeljak biti još snažnije. Također, potrebno je pobrinuti se da u nedjelju navečer djeca na vrijeme odu na spavanje, kako bi se odmorili i povratili energiju za novi radni tjedan – zaključila je Parmač.

.

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s