Položaj Hrvatske u EU?!

Što smo dobili, a što izgubili nakon ulaska u EU?!
Ili, kako iz kojeg kuta gledate na ovaj fenomen?!

 “Od najmračnijih ljudožderskih dana o zvijezdama, o bolestima, o životnim tajnama i pitanjima Europa (po svoj prilici) nikada nije znala više nego što znade danas, i znajući danas više no što je ikada znala, a sumnjajući u sve što zna. Europa danas ne zna što znade i nema pojma što hoće. Europa je danas rafinirano bezglava; s jedne strane pametna kao maska protiv otrovnih plinova, s druge slijepa kao staromodna lumbarda, a istodobno izazovna kao kakav velegradski izlog, pun raznovrsnog i skupocjenog besmisla. Europsko bogatstvo, usred sveopćeg rasapa i nereda, danas je perverzno kao krletka od suhog zlata, optočena draguljima, u kojoj skakuću crveno-zeleni tropski kolibrići s jedne srebrne šipke na drugu, i dok ta milijarderska igračka stoji nekoliko funti sterlinga, pred izlogom prolaze gladna, zelena europska lica, sjene nerada i besposlice što umiru od glada, jer mjesto njih rade strojevi… Tridesetak naroda putuje danas Europom, a svaki od tih naroda nosi u ruci stakleni ljiljan svoje narodne nevinosti. Zaljubljen u sam sebe, svaki taj pojedini europski narod kreće se naprijed s pogledom uprtim natrag, spram svoje takozvane prošlosti, kao Danteovi krivi proroci s licem zavrnutim spram stražnjice u 20-tom pjevanju “Pakla”:

che dalle reni era tornata il volto,
ed indietro venir gli convenia,
perche ‘l veder dinanzi era lor tolto.
Forse per forza gia di parlasia
si travolse cosi alcun del tutto;
ma io nol vidi, ne credo che sia.
Se Dio ti lasci, lettor, prender frutto
di tua lezione, or pensa per te stesso
com’ io potea tener lo viso asciutto,
quando la nostra imagine di presso
vidi si torta, che il pianto degli ochhi
le natiche bagnava per lo fesso.

(Prijevod Danteovog “Pakla”)

nad krsta obraz svak okrenut ima,
pa je natraške ići im dabome,
jer gledat naprijed spriječeno je njima.
Možda se zbi zbog uzetosti kome,
da se ovako sav izvrnut znao;
ja ne vidjeh to nit’ vjerujem tome.
Tako ti ploda bog, štioče, dao
od tvojeg štenja, ded pomisli na se:
kako bih ovdje suha oka stao,
kad našu sliku vidjeh kako sva se
izvrnu, tako da iz oka njena
po žlijebu suze guzove sveđ kvase.

Razmišljanja Miroslava Krleže
o Europi prije više od 100 godina…

Mi u EU parlamentu ne zastupamo svoje osobne interese, nego javni interes svih građana EU pa tako i građana Hrvatske!

Prof.dr.sc. Davor Škrlec sa FER-a,
zastupnik stranke ORaH Europarlamentu

Europski parlament u ovom mandatnom razdoblju očekuje donošenje važnih strateških odluka i mnoge od njih će utjecati na razdoblje iza 2020. godine, detaljnije razdoblje 2020.-2030. godina. Te odluke će odrediti dugoročni smjer gospodarskog razvoja Europske unije i razinu globalne konkurentnosti EU gospodarstva u cjelini.

Glavni konkurenti EU, poput Sjedinjenih Američkih Država, Kine, Japana pa čak i članice BRIC-a su postali svjesni da svoje gospodarstvo moraju brzo prilagoditi procesima dekarbonizacije i spremno dočekati zaključke IPCC-a u Parizu 2015. godine. Iako se to javno previše ne ističe, strateški dokumenti dekarbonizacije gospodarstva i ublažavanja utjecaja klimatskih promjena glavnih konkurenata su u ovom trenutku kvalitetniji od strateških dokumenata EU. Zbog toga će moje djelovanje i zastupanje stavova u EU parlamentu, ako mi građani i građanke Republike Hrvatske ukažu povjerenje, biti u skladu s našim programom u području gospodarstva, što konkretno znači: iskorištavanje prirodnih resursa u proizvodnji energije iz obnovljivih izvora i ulaganje u energetsku učinkovitost kako bi smanjili ovisnost o uvoznim energentima i smanjili potrošnju ili bolje rečeno današnje rasipanje energije, smanjiti ovisnost o uvozu nafte za potrebe cestovnog transporta poticanjem čistijeg transporta u kojem se koriste alternativna goriva poput električne energije, bioplina (metana), vodika i prirodnog plina, potaknuti elektrifikaciju željezničkog transporta i učiniti ga prihvatljivijim svakodnevnim načinom transporta za građane što bi trebalo dovesti Hrvatsku na kartu transeuropske transportne mreže. Danas se ne nalazimo na toj karti iako smo članica EU. Motivacija privatnog sektora i građana za prihvaćanje ovakvog smjera održivog razvoja može se dogoditi samo uvođenjem održive javne nabave kao obveze  za javnu upravu i javna poduzeća, jer je obveza države da svojim primjerom pokazuje vjerodostojnost vlastite politike. Poticanje inovacija i primjena modernih tehnologija,  treba nas uvesti u postfosilno razdoblje društva. To su neka od važnijih područja kojima bi se posvetio u svom radu u EU parlamentu.

Ulaskom u članstvo EU, Hrvatska se nužno odrekla dijela svog suvereniteta, ali primjeri posljednjih deset članica koje su ušle u članstvo dokazuju, da se to odricanje nije dogodilo u dijelu na koji smo mi vrlo osjetljivi, a to je nacionalni identitet. Kao članica EU postali smo dio zajedničkog tržišta i više ne može postavljati administrativne barijere kako bi „zaštitili“ naše gospodarstvo. Što prije shvatimo pravila igre na zajedničkom unutarnjem tržištu to ćemo prije postati uspješni. Jedno od tih pravila je sustav državnih potpora i čini mi se da u tom dijelu nismo ništa naučili ili nismo htjeli naučiti od savjeta koje smo u pristupnom procesu dobivali od prijatelja iz EU.

U većini pitanja koje se raspravljaju u tijelima Europske Unije mi smo sigurno ravnopravna članica. Da bi doista bili ravnopravni, moramo biti aktivni u tim tijelima, proaktivno djelovati predlaganjem rješenja i lobirati za njih. Moja dosadašnja iskustva u radu u ekspertnim tijelima Europske komisije to potvrđuju jer se pasivnost određenih zemalja može direktno povezati s uspješnosti njihovog  gospodarstva, znanosti i ostalih sektora. Ako ne zboriš pametno, ako ne uspostavljaš savezničke odnose ili se ne zalažeš za zajedničke interese, naravno da će konačni rezultat biti osjećaj neravnopravnosti. Tu je jako važno imati dobru suradnju hrvatskih zastupnika u EU parlamentu s izvršnom vlasti i Saborom, jer mi u EU parlamentu ne zastupamo svoje osobne interese, nego javni interes svih građana EU pa tako i građana Hrvatske. Imamo potpuno legitimno pravo da se u svojim političkim grupacijama u EU parlamentu zalažemo za prihvaćanje onih stavova koji su u našem nacionalnom interesu, ali koji su isto tako sukladni EU politikama pa prema tome doprinose interesima svih građana EU.

Za vrijeme pristupnog procesa u članstvo bilo je dosta članica koje su nam pomagale savjetima kako se pripremiti za uspješno članstvo u EU. Poljska je upravo primjer kako se jedna država, nova članica EU može dobro pripremiti za korištenje fondova koji imaju samo jednu svrhu, a to je da se slabije razvijene članice što prije pridruže onim uspješnima a da istovremeno ne ugrožavaju razvoj tih uspješnih. Važna komponenta je partnerski ugovor koji nastaje kao rezultat pregovora Europske komisije i Vlade Republike Hrvatske oko određivanja područja za koja će koristiti fondovi. Koliko su ti pregovori uspješno provedeni još ne znamo, ali upravo je to jedna od naših slabih točaka na koje su nas upozorili iz Europske komisije.

Još važnije da se partnerski ugovor potpisuje za razdoblje 2014. – 2020. godina i niti jedna buduća Vlada ne može mijenjati taj ugovor. Dakle, naša uspješnost ovisi o uspješnosti pregovaračkog procesa ove Vlade s Europskom komisijom. Druga slaba točka na što su nam skrenuli pažnju je opasnost da nećemo uspješno alocirati dodijeljena financijska sredstva, jer nećemo na vrijeme pripremiti projekte. Dosta projekata je u dijelu infrastrukture, što znači da moramo ima uređene prostorne planove, jasne procedure javne nabave, poštivati standarde zaštite okoliša, razrađen sustav državnih potpora,  učinkovitu javnu upravu, stabilno zakonodavstvo, pravnu sigurnost, itd.

Sve su to razlozi zbog čega nas i danas zaobilaze strani investitori, pa što prije uvedemo red u javnu upravu, reorganiziramo državu da bude uspješnija i shvatimo da nam javni interes treba biti najvažniji to ćemo i prije postati uspješna članica EU. Zato u ORaH-u kažemo da je naš cilj Hrvatska – prosječna članica EU 2030. godine, i s obzirom na sve probleme koje danas imamo u društvu, vjerujte mi da je to optimističan ali dostižan cilj – samo  s nekim drugim ljudima koji su spremni donositi odluke za dobrobit svih građana Hrvatske.

.

Mnogi su mislili da će svi naši problemi sami od sebe biti riješeni ulaskom Hrvatske u EU. No, to nije tako, za sredstva iz europskih fondova se treba jako dobro potruditi!

dr.med. Biljana Borzan,
zastupnica SDP-a u Europarlamentu

Iako smo najmlađa članica status Hrvatske u Europskoj uniji je potpuno ravnopravan statusu svih ostalih 27 država članica. Hrvatska je mala država i naših dvanaest zastupnika je malo u odnosu na sedam stotina, ali zakoni koji se tu donose jednako utječu građane svih zemalja. Upravo stoga zajedno s kolegama zastupnicima iz drugih zemalja članica zajednički djelujemo u interesu svih građana EU.

Druga je stvar što pojedini zastupnici velikih država, a uglavnom se radi o pripadnicima desnih i krajnje desnih stranaka misle ponekad da “manje” države ne mogu imati ravnopravan status s “velikim” članicama. No, to su pojedinačni slučajevi, iznimke koje odudaraju od načela na kojima djeluje Europski parlament i Europska unija. Kako nas drugi promatraju najviše ovisi o nama samima. Moram reći da je turizam naš najbolji zagovornik u Europi jer se malo tko iz Hrvatske vraća s lošim dojmovima.

 Svima nama, a tu mislim na većinu građana Hrvatske uzor su uvijek razvijene i uređene države zapadne Europe i Skandinavije. Da bi se približili standardu življenja građana tih država moramo mijenjati puno toga u našem mentalitetu. Europski parlament je zakonodavno tijelo poput našeg Sabora. Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju 60 posto nacionalnih zakonodavnih ovlasti preneseno je na Europski parlament. Hoću reći da su zakoni jednaki za sve članice no često je problem u njihovoj primjeni.

Mnogi su mislili da će svi naši problemi sami od sebe biti riješeni ulaskom Hrvatske u EU. No, to nije tako, za sredstva iz europskih fondova se treba jako dobro potruditi. Pripremiti projekte koji će koristiti široj zajednici i od koje će direktne koristi imati veći broj stanovnika. Da bi u tome uspjeli mi sami trebamo poraditi na većoj edukaciji čelnika institucija i lokalnih uprava i samouprava. Na taj ćemo način podići i našu konkurentnost i biti uspješni u privlačenju europskog novca.

Veliki infrastrukturni projekti poput gradnje željeznica i luka, reciklaže otpada ili zaštite okoliša mogu biti održivi isključivo korištenjem EU fondova. Naravno, i država odnosno svi mi moramo dijelom u tome sudjelovati. Kod takvih projekata na 3 eura europskog novca mi moramo uložiti jedan naš euro. Prvi smo korak napravili i vjerujem da ćemo vrlo brzo moći reći kako živimo poput ostalih Europljana kojima težimo kao uzorima.

Na tribinama koje održavam po gradovima diljem Hrvatske tema je “Hrvatska i Europska unija – prilika, a ne prijetnja”. Europska unija je za Hrvatsku zaista velika prilika i samo o nama samima sada ovisi koliko brzo i u kojoj ćemo mjeri tu priliku iskoristiti. Ušli smo na tržište od pola milijarde potrošača. Naši proizvođači hrane proizvode kvalitetnu hranu po ekološkim standardima i domaćim recepturama što je danas trend u Europi.

U to sam se uvjerila nedavno kada sam veću skupinu proizvođača delikatesne hrane (kulena, sira, marmelade , bučina ulja, voćnih likera) iz kontinentalnog dijela Hrvatske dovela u sjedište EU-a u Bruxellesu. Tamo su prezentirali svoje proizvode i mogu reći da je bila prava pomama za tim delicijama. Prije toga su bili na prestižnom sajmu delikatesne hrane u Tavoli gdje su vidjeli i nadam se naučili kako funkcionira tržište i na koji se način tamo predstaviti. Naši obrtnici su na sajmu napravili 30-tak razgovora iz kojih bi trebali uslijediti i ugovori o prodaji naših proizvoda na europsko tržište. To je samo jedan konkretan primjer dobroga što je omogućeno ulaskom naše zemlje u EU. Dalje koristi za naše sugrađane su i otvorene granice, putovanje zemljama Europske unije s osobnom iskaznicom, otvorene mogućnosti obrazovanja i školovanja u tim država ravnopravno s njihovim stanovnicima, mogućnosti legalnog zapošljavanja i niz drugim prednosti koje je našim sugrađanima donio ulazak u tako veliku zajednicu naroda. Sve to s ciljem podizanja kvalitete života naših građana.

 Hrvatskoj je kroz sve dosadašnje fondove stavljeno na raspolaganje 1,12 milijardi eura od čega je ugovoreno 824 milijuna eura. Od 2007. do 2011. godine ranije Vlade ugovorile su 247 milijuna eura a vrijednost novougovorenih projekata u dvije godine mandata ove Vlade je 309 milijuna eura. Ubrzana je i realizacija projekata a u protekle dvije godine izvođačima radova je isplaćeno 238 milijuna eura dok je u ranijih pet godina isplaćeno 127 milijuna eura. Vidimo da je u posljednje dvije godine zabilježen rast realizacije od 187 posto. Želim istaknuti da je EU za prvu godinu članstva Hrvatske u proračunu rezervirala 450 milijuna eura. Ta se sredstva mogu koristiti do kraja 2016. godine i ona su našoj zemlji zajamčena. Tako će Hrvatska do kraja ove godine biti pozitivna za 347 milijuna eura. Naime, članarina u Uniji je 477 milijuna a možemo povući 824 milijuna eura. Vidimo i ovih dana da je Europska komisija odobrila software Ministarstva za regionalni razvoj i EU fondove stoga očekujem tako da će i priča o slabom povlačenju sredstava prestati.

 Među zemljama Srednje i Istočne Europe samo je Poljska do kraja 2013. godine uspjela povući 67,9 posto sredstava iz fondova EU-a. Više od polovice dodijeljenih sredstava za prethodno razdoblje od 2007. do 2013. godine još su povukle Mađarska (59,3%) Slovačka (52,6%) i Češka (51,1%) dok je Rumunjska iskoristila samo 37,8% dostupnih sredstava. Najviše i najkvalitetnija je sredstva iskoristila Poljska i ona bi nam  trebala biti uzor u povlačenju sredstava iz EU fondova. Treba reći kako je Poljska jedina uspjela dobiti veći iznos iz Kohezijske politike EU-a za razdoblje 2014. – 2020. nego u prethodnom razdoblju.

 Kao liječnica i članica Odbora za zaštitu okoliša, javno zdravstvo i sigurnost hrane u Europskom parlamentu zalažem se za kvalitetniju zdravstvenu skrb naših građana. To sam odredila kao prioritet svojeg djelovanja, no bavim se i drugim pitanjima.

Od prvog dana se kao zastupnica borim za jednaku kvalitetu istih proizvoda u novim i starim zemljama članicama. Na zajedničkom tržištu ne smiju postojati primarna i sekundarna tržišta ni potrošači prvog i drugog reda.

Posebno sam se angažirala oko pitanja kvalitete i sigurnosti hrane. Više puta sam istupala u javnosti oko pitanja uzgoja GMO kultura i prodaje prerađevina od istih. Isto vrijedi i za mesne proizvode i prerađevine od kloniranih životinja. U Parlamentu sam tražila sam da se postrože kazne za prijevare s hranom i sve one koji se radi profita kockaju s našim zdravljem. Više se ne smiju događati skandali poput onog s konjetinom i prepravljenim datumima valjanosti hrane.

Ravnopravnost spolova i zaštita manjina su također teme s kojima sam se bavila i koje će mi i dalje biti u fokusu.

“Ja sam pristala na sve bijele laži,
to je život najgori, ali lakši.
Samo želja skrivena još se budi
da me vode gdje je snijeg i nagovore na bijeg, hrabri ljudi.
Ako drugi ne shvate nek mi sude,
neću život miran, tih, moje mjesto je uz njih, hrabre ljude.” 

pjeva Gabi Novak, pjesmu Hrabri ljudi.

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s