Filozofija živi u školskom sustavu i iznalazi različite načine da utječe na živote i formiranje osobnosti novih mladih generacija. Uz probleme, dakako…

Piše: prof. Matija Mato Škerbić

Nastava Filozofije u Republici Hrvatskoj

Kako stvar s filozofijom u hrvatskim školama stoji? Ima li je, gdje i koliko? I na kakav način? Što je to „filozofska grupa predmeta“? Postoje li i natjecanja iz filozofije kao i iz drugih predmeta? Kako izgleda filozofija na državnim maturama? Ima li pristupnika i koliko?

Filozofija u školi

Kada govorimo o nastavi filozofije u hrvatskim školama onda zapravo govorimo o tzv. Filozofskoj grupi predmeta odn. o četiri nastavna predmeta: nastavni predmet Filozofija, Logika te Etika u srednjim školama, te Filozofija s djecom u osnovnim.

FILOZOFIJA. Filozofija je obligatorna u gimnazijskom programu u četvrtom, završnom razredu i

održava se na bazi dva sata tjedno. Također, opstoji i kao opcionalna u trećem (i četvrtom) razredu posebice u novoosnovanim gimnazijskim programima Ekonomske gimnazije, Prirodoslovne gimnazije, Tehničke gimnazije itd. te se bira kao izborni predmet. Također, kao fakultativan predmet može se provoditi na školama koje ga u svo(ji)m programu(ima) nemaju predviđenog, no postoji potreba odn. jasan i izrazit interes. Kod toga, sve se uglavnom bazira na golom entuzijazmu pojedinog profesora. Tako, mogu navesti osoban primjer održavanja fakultativne nastave Filozofije na Elektrostrojarskoj školi Varaždin, koja je u osnovi tehnička škola vrlo egzaktnih usmjerenja: elektrotehničar, tehničar za računarstvo, mehatroniku, PT promet, web dizajner, grafički tehničar. Tamo, zbog stalnih nastojanja oko buđenja interesa i motiviranja učenika i za takve teme, već petu godinu za redom nastava se održava s iznimnim odazivom- ne manje od 50 (na bazi ukupnih 200) učenica i učenika. Brojke nadasve zorno pokazuju kako filozofija nije samo privilegij gimnazija, već da postoji veliki broj učenika drugih škola i usmjerenja spremnih i zainteresiranih za filozofske teme, kritičko promišljanje i propitivanje, refleksiju. Pri tome, treba svakako istaknuti kako je veoma važna i podrška dobivena od strane ravnatelja, koji je inicijalnu ideju podržao i podupirao.

LOGIKA. U trećem razredu učenici gimnazija dobivaju predmet logika, na bazi jednog sata tjedno tijekom čitave školske godine. Logika je prema tradicionalnoj definiciji filozofska disciplina koja se bavi oblicima valjane misli: pojmovima, sudovima i zaključcima. Učenici se podučavaju i vježbaju u logičkom mišljenju, te donošenju logičkih zaključaka. Aristotel je logiku utemeljio svojim djelom „Organon“ (grč. oruđe, alati). U tom smislu, valja istaknuti kako je logika ujedno i opća metodologija koja podučava o vršenju definicije, divizije i dokazivanja. Tako logika je preduvjet svakom bavljenju znanosti jer ona daje nužne alate za bavljenje istima čime ih na neki način zapravo omogućuje. Aristotelova logika koju nadopunjuje Kant naziva se Formalna logika. Osim nje predmet Logika učenike vodi u priručnu i matematičku logiku. Nažalost, na tom putu većina srednjoškolaca, premda vole biti logični nekako izgube volju za logiku. Tajna vjerojatno leži u njenoj apstraktnosti, a djelomice možda i u profesorima logike. Najjasniji pokazatelj apostrofiranog jest Državna matura iz Logike koju prijavljuje tako mali broj učenika, ove godine 168, da je plan Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (koji provodi državne mature) da se Logika dokine kao izborni predmet. Na kraju, svakako valja posebno apostrofirati kako je Krešimir Gracin izradio nacrt predmetnog kurikula logike, gdje je razložio svrhu, polazišta i ciljeve logičkog obrazovanja, didaktičke temelje za nastavnike logike, te popis logičkih znanja i umijeća za koja se smatra da bi učenik trebao steći kroz proces nastave.

Također, treba apostrofirati kako je kraće vrijeme izlazio Časopis Logika, stručno-metodički časopis za profesore i učenike gimnazija i srednjih stručnih škola, čiji je glavni urednik (barem u prva tri broja) bio Ivan Bekavac Basić, specijaliziran prvenstveno za nastavu logike. Časopis je počeo izlaziti 2000. Godine, no nakon samo 5 izdanih brojeva se ugasio.

Osim participiranja na Natjecanju iz logike – koje kao srednjoškolsko natjecanje pokrenuto 1998. službeno važi za sve učenike koji uče logiku jest jedino ovakve vrste u svijetu, učenici mogu pristupiti i pisanju državne mature iz Logike, koju u sklopu Stručne radne skupine za Logiku pripremaju Krešimir Gracin, Katarina Stupalo i Miljenko Šestak.

ETIKA. Prema definiciji, etika je filozofska disciplina koja se bavi moralom, filozofija morala. Kao nastavni predmet uvedena je 1996. odlukom tadašnje ministrice Ljilje Vokić, uglavnom kao druga opcija za učenike koji ne žele slušati vjeronauk. Veoma je začudan odnos, kako crkvenih krugova, tako i praktičnih vjernika i nastavnika, ali i polaznika vjeronauka spram ovog predmeta a posebno njenih polaznika, koji su kao takvi (pre)često stigmatizirani u svojim sredinama. Začudan je ponajvećma u svjetlu činjenice kako su taj nastavni predmet svojom odlukom donijeli članovi povjerenstva u kojem su 5 od 7 članova bili teolozi. Konkretno, voditelj povjerenstva bio je pater Petar Galauner, ravnatelj Nadbiskupske klasične gimnazije u Zagrebu, ujedno i predsjednik Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja, a među članovima su bili dr. Marko Pranjić, autor udžbenika vjeronauka za sva četiri razreda, teolog i filozof dr. Ivan Kordić, profesor religijske kulture na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu i voditelj Hrvatskih studija, dr. Nikola Stanković, mr. Dubravko Kozina, Raul Raunić te Nataša Vulić iz Ministarstva prosvjete.

FILOZOFIJA S DJECOM. Od 2006. pokrenut je program Filozofije s djecom, kroz udruge/projekte „Stohrenshule“ Marie-Elise Zovko te udruge „Mala Filozofija“ na čelu s Brunom Ćurkom. Posebno treba apostrofirati silna nastojanja Brune Ćurka i „Male filozofije“ koja je ušla i u vrtiće, no ponajprije i ponajvećma u osnovne škole diljem Hrvatske. Tako su ponudili i učinili da postane opcija za djecu koja ne pohađaju vjeronauk, doduše tek u pojedinačnim primjerima, no mnogo važnije da postane dodatni izborni predmet, koji djeca s posebnim veseljem pohađaju. (O Filozofiji s djecom vidi članak istog autora na portalu: https://zmusk.wordpress.com/od-zrnca-mudrosti-do-filozofije/za-zivot-u-kojem-ostaju-oci-sirom-otvorene/)

Problem nastave Etike, odn. Etika- „nešto kao moralistika“

Poseban je problem s nastavom etike, nastao nakon njenog pokretanja. Naime, Hrvatsko Filozofsko Društvo na čelu s prof. dr. sc. Antom Čovićem je odmah tražilo, želeći zaštiti filozofsku branšu i posebice ljude iz struke kao i omogućiti mnogobrojnim svršenim diplomiranim filozofima i profesorima filozofije pronalaženje zaposlenja, da predmet mogu predavati samo osobe sa svršenim studije filozofije. Odgovor je stigao u dopisu Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, u kojem je nastavni predmet Etika determiniran od strane Ministarstva Znanosti Obrazovanja i Sporta kao „nešto kao moralistika koju slušaju učenici koji ne slušaju vjeronauk“(sic!!- 23. 02. 2000., klasa 602-03/99-01/1562; ur.br. 532-02-02/2-00-1.)

Uz ovakvu definiciju (?…!?) etike kao nastavnog predmeta, nadovezala se i nadogradila odredba o raznorodnim strukama koje je isto Ministarstvo odredilo kao kvalificirane da mogu predavati etiku – filozofe, teologe, sociologe, profesore povijesti i hrvatskog jezika… U praksi Etiku drže i prof. marksizma, politologije, sociologije, psihologije, pedagogije, stranih jezika, a ponegdje i tjelesnog (sic!!).

Izneseno zapravo je jedan slojevit problem, osim što je i nevjerojatan i veoma ozbiljan presedan u obrazovnoj politici i obrazovnom sustavu. Zašto i kako?

U prvom redu dokinut je dignitet jednoj struci i branši- onoj filozofskoj ili joj je, najblaže rečeno, doveden u pitanje. Na djelu je svođenje etike, jedne od temeljnih, sveprisutnih i najdominantnijih filozofskih disciplina kroz kompletnu povijest filozofije, za kvalitetan život i izgradnju osobnosti učenika temeljnu, na „nešto kao moralistiku“!?

U drugom redu, dok se jednoj struci dignitet dokida- etici odn. filozofiji, drugoj (drugima) se nepravedno i znanstveno potpuno neutemeljeno i neargumentirano nadodaje (nadograđuje) uz uvid kako su svim ostalim involviranim (zapravo je omogućeno predavanje etike svima koji su svršili profesorluk) strukama uvećane odn. nadodane kompetencije koje apsolutno ne postoje.

Nadalje, na taj način kvaliteta izvođenja nastave ovog nastavnog predmeta je u potpunosti dovedena u pitanje. Gotovo je nemoguće zamisliti komplementaran primjer: napr. Uvođenje pravila kako matematiku mogu predavati i biolozi i kemičari i geografi jer su svršili studij na istom fakultetu, odn. i astronomi i medicinari, jer su to sve egzaktne znanosti. U etici je na djelu propitivanje morala; sagledavanje životnih situacija i odnosa; izgradnja moralnih i inih životnih stavova… osim edukativne komponente, ovdje je na djelu i ona životna.

Također, u pitanju su i ljudske sudbine, naime svih onih nezaposlenih i poluzaposlenih, koji šansu za normalan život moraju staviti na čekanje, jer premda su specifično educirani- dakle sa svršenim studijem filozofije, moraju se pomiriti s time da se u stručno specifičnom području zapošljava osoba koja isti studij/ educiranost nema!?

Prilično je razvidno kako sve navedeno vodi u smjeru mediokretizma, nekompetencije i nekvalitete, te se nameće logično pitanje: kako to da problem nije magnitudizirao?Bez obzira na nekompetenciju nastavnog osoblja i potpuno pogrješno postavljenih temelja, kako do toga nije došlo? Odgovor je – iz više razloga! Razloga koji problem nipošto ne umanjuju ili dokidaju, već samo dodatno produbljuju te izazivaju još veću zabrinutost.

U prvom redu, jer učenici dobiju dobre ocjene, pa sve što ne valja se zaboravlja. U drugom redu, učenici ne znaju kako bi to trebalo izgledati- kakva je kvalitetna nastava. Treće, ne shvaćajući predmet „ozbiljno“ ni ne pomišljaju odabrati ga na maturi ili krenuti na studij (etike?). No, kada to ipak odluče učiniti, odmah se uočavaju (fundamentalni) nedostatci i problemi.

Problem se najjasnije razotkriva na državnoj maturi iz Etike, gdje je ujedno došao i do svoje krajnosti odn. toga da se nastavni predmet Etika namjerava ukinuti na sljedećoj maturi (2016.) Naime, broj pristupnika je toliko malen (na zadnjoj maturi opao ispod 50!?), dok je istovremeno matura veoma zahtjevna. Problem je u tome što se na maturi iz Etike nalaze pitanja iz etike kao filozofske discipline, jer to etika i jest. Stoga, za državnu maturu učenicima i pristupnicima nužno je mentorsko vodstvo profesora filozofije, odn. nedostatno je svako drugo. Zanimljivo, ovom se očitom problemu doskočilo na vrlo jednostavan način- ignoriranjem! Te posljedično- dokidanjem!

Treba apostrofirati kako su svi autori svih udžbenika Etike isključivo filozofi, kao što su i članovi Stručne radne skupine pri NCVVO koji izrađuju Ispitni katalog i testove državne mature iz Etike: Milana Funduk, Raul Raunić i Krešimir Gracin.

Dopis kojem se prije 15 godina u nevjerici smijalo, smatrajući ga nevjerojatnim ekscesom, pokazao se kao veoma dalekosežnim i gotovo nepromjenjivim i nedodirljivim, a za struku devastirajućim. Jer 15 godina poslije, dopis je i dalje važeći, koštao je i košta mnogo filozofsku struku u Hrvata, kao i onu svakog pojedinog i konkretnog univerzitetski educiranog Hrvata- filozofa.

Udžbenici

Srednjoškolski nastavnici 2014. imali su priliku izabrati jedan od dva od MZOS odobrena udžbenika iz filozofije: Borisa Kalina “Filozofija. Uvod i povijest” i Tomislava Reškovca “Filozofija”.

Godina 2014. donijela je novo 33.(!) izdanje “svevremenskog” udžbenika “Povijest filozofije” Borisa Kalina, prvi puta pod promijenjenim imenom “Filozofija. Uvod i povijest”. Glavna zamjerka tom udžbeniku bila je (i jest) da je on samo zbirka odn. popis filozofa, škola, koncepcija, tezi…kroz povijest. Posljednjih godina Kalin je unio mnogo napora u pozitivne promjene, što je rezultiralo kako značajnim poboljšanjima u metodičkom smislu, što je ujedno bila i najeklatantnija i najuočljivija boljka, tako i u vizualno- estetskom izbacivanjem jednih i dodavanjem drugih kvalietni(ji)h, ali i sadržajnom smislu- gdje su određeni sporno interpretirani sadržaji dorađeni i pročišćeni, neki izbačeni te posebice- neki dodani, poput suvremenih i recentnih strujanja i filozofa, najznačajnijih filozofkinja te dijela posvećenog hrvatskoj filozofiji. U smislu apostrofiranih dorada i poboljšanja najnovije je izdanje ujedno i najkvalitetnije do sada.

U bližoj prošlosti bilo je pokušaja da se taj udžbenik odmjeni, te da se ponudi bolji, dakako u prvom redu u metodičkom smislu, a onda i u sadržajnom, jer je Kalinov sadržavao (i još uvijek sadrži) niz manjkavosti u interpretacijama i prezentacijama određenih sadržaja. U tom smislu dva pokušaja zaslužuju posebno apostrofiranje. Kronološki, u prvom redu udžbenik “Filozofija” iz 2001. kojeg su zajednički napisali Filip Grgić i Ivan Čehok, a koji je velik broj nastavnika izabrao za korištenje u nastavi. Uskoro, u nastavnoj praksi nažalost pokazao se kao pretežak i nerazumljiv učenicima (i nastavnicima). U drugom redu jest udžbenik “FilozofiJa” Tomislava Reškovca, koji je došao najbliže statusu druge opcije, pa i konkurencije Kalinovom. Taj naime udžbenik s priličnim uspjehom inklinira inzistiranju na tematskom pristupu koji bi u praksi nastavu pomogao učiniti problemskom.

Natjecanje iz filozofije

Od 2001. svake se godine održava Natjecanje iz filozofije i logike na školskoj, (među)županijskoj i državnoj razini. Organizator natjecanja je Hrvatsko filozofsko društvo uz AZOO- Agenciju za odgoj i obrazovanje (ranije Zavod za unapređenje školstva) koja je provoditelj natjecanja.

Natjecanje se sastoji od dva glavna dijela: provjere znanja testom (35 minuta), te pisanje eseja o temi koja je vezana za određenu, zadanu literaturu (120 minuta). Na državnoj razini, postoji i treći dio: usmeni ispit za najbolje plasirane kandidate. Na državnoj razini, natjecatelji imaju mogućnost apliciranja i natjecanja na engleskom jeziku kako bi se plasirali na Međunarodnu filozofsku olimpijadu- svjetsko natjecanje iz filozofije, pristupanjem pisanju eseja za kvalifikaciju na međunarodnu filozofsku olimpijadu (na engleskom, njemačkom ili francuskom jeziku – 120 minuta).

Inače, situaciju sa srednjoškolskim natjecanjima iz filozofije u svijetu promijenila je i podigla na višu razinu Međunarodna filozofska olimpijada (IPO) te podrška Međunarodne federacije filozofskih društava (FISP) i UNESCO-a nacionalnim srednjoškolskim natjecanjima iz filozofije. Tako da se danas u više od trideset zemalja svijeta provodi srednjoškolsko natjecanje iz filozofije. Inicijativa o priključenju naših učenika Međunarodnoj filozofskoj olimpijadi krenula je od Hrvatskoga filozofskog društva. Na inicijativu HFD-a, ponajprije i ponajviše nastojanjima dr. sc. Brune Ćurka, od 2007. Republika Hrvatska sa svojim predstavnicima sudjeluje na Međunarodnoj filozofskoj olimpijadi koju organiziraju FISP i UNESCO. Hrvatska delegacija na čelu s voditeljem Brunom Ćurkom, ujedno i članom Međunarodnog žirija na Međunarodnoj filozofskoj olimpijadi, prvi je put sudjelovala na petnaestoj Međunarodnoj filozofskoj olimpijadi održanoj u Antalyi (Turska) od 18. do 21. svibnja 2007., te od tada redovito participira.

Državna matura

Projekt “Državne mature” započeo je 2010. kao uspostava završnog ispita na kraju srednjoškolskog obrazovanja, koji bi ujedno bio i prijemni ispit za upis na fakultete. Projekt koji provodi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja, zahvatio je cjelokupni školski sustav pa tako i filozofsku grupu predmeta. Predmeti filozofske skupine spadaju u izborne. Broj pristupnika je od prve mature prilično (ili vrlo) malen, ali i prilično postojan u smislu kvantitete. Tako, na posljednjoj maturi Logiku je pisalo 168, a Etiku 48 pristupnika, što je znak izuzetno niskog odaziva- iz više razloga.

Najodlučniji je očita diskrepancija između onog što traži i onog što nudi, gdje ionako preopterećeni učenici, samo se oportuniziraju u svojim izborima. Tako za upis na studij filozofije biraju lakši put. Ponajprije izabiru Politiku i gospodarstvo (Sociologiju, Psihologiju…) umjesto Filozofije, Logike i(li) Etike, jer one, iako u testovima neusporedivo obimnije i zahtjevnije, u konačnici ipak nose jednak broj bodova (odnosno, ovisno o fakultetu, ne nose ništa).

U svemu, veoma je začuđujući prilično indiferentan stav filozofskih fakulteta i njihovih katedri za filozofiju oko broja bodova koji će dotični predmeti filozofske grupe donijeti kod upisa na željeni smjer. Ponajprije propuštanja da se postave nužni zahtjevi o kvalitativnom minimumu uspjeha na državnoj maturi iz filozofije (logike i(li) etike) kao preduvjetu upisa na studij filozofije, čime se zapravo radi na zaštiti i podupiranju (digniteta) vlastite struke. Upravo nevjerojatno zvuči da je za studij filozofije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu dovoljno položiti Hrvatski jezik, strani jezik i matematiku te Politiku i gospodarstvo!? Jedino čime ovakva indiferencija može rezultirati u krajnjoj konsekvenci jest opadanje kvalitete studentske populacije, koja studij nije birala iz pravih razloga kao što su- prepoznavanja unutarnjeg poriva, intrinzične motivacije, detektiranog talenta i zdrave ambicije, već iz naprosto razloga “preostalog” izbora nakon što je onemogućen prvotan odabir.

Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja je oformio tzv. “Stručne radne skupine” iz svih predmeta, sa primarnom svrhom izrade ispitnih kataloga i testova državne mature. Tako skupina za Filozofiju, koju sačinjavaju Raul Raunić, Miljenko Šestak i Matija Mato Škerbić izrađuje kompletnu državnu maturu iz filozofije (uključujući zadatke i eseje) i Ispitni katalog koji je temeljni dokument ispita kojim se jasno opisuje što će se i kako ispitivati na državnoj maturi iz ovoga predmeta, a usklađen je s odobrenim Nastavnim planom i programom za Filozofiju u gimnazijama. Ispitni katalog sadrži ova poglavlja: Područja ispitivanja, Obrazovni ishodi, Struktura ispita, Tehnički opis ispita, Opis bodovanja, Primjeri zadataka s detaljnim pojašnjenjem i Priprema za ispit.

Ispit iz filozofije sastoji se od dva dijela (dvije ispitne knjižice). Prvi se sastoji od seta pitanja, a drugi od eseja na temelju dva originalna teksta s jasnim uputstvima i smjernicama, kao i onim što će biti ocjenjivano.

Općenito može se reći kako prilikom izrade matura, najvažnija intencija jest postavljanje pitanja na način da pristupnik može odgovoriti samo ako razumije, čime se vrši poticanje viših kognitivnih procesa, uz ipak neizbježnu manju dozu propitivanja činjeničnog znanja. S druge strane, prilikom ispravljanja i ocjenjivanja provedenih državnih matura, fundamentalna i svaki puta jasno proklamirana inklinacija jest: gledati korist pristupnika, težnja dodijeliti a ne oduzeti bod. Posebna pak se pažnja pridaje odgovorima koji čine otklon od i nadilaženje standardnih obrazaca i formulacija, koji su jasan pokazatelj dublje razine usvojenosti, razumijevanja i baratanja nastavnim sadržajima. Kako bi se suportirali, takvi se odgovori tijekom ispravljanja često pročitaju naglas kako bi ih svi ispravljači čuli i obratili pažnju na njih- jer to su zapravo idealni odgovori.

Filozofija u Hrvata danas – srednja i osnovna škola

Na kraju ovog svojevrsnog pregleda, razvidno jest kako filozofija živi u školskom sustavu i iznalazi različite načine da utječe na živote i formiranje osobnosti novih mladih generacija. Uz probleme, dakako…

Jedan odgovor na Filozofija živi u školskom sustavu i iznalazi različite načine da utječe na živote i formiranje osobnosti novih mladih generacija. Uz probleme, dakako…

  1. Linko Studa napisao:

    U oči mi upada Raul Raunić, stručni suradnik Centra za idejno-teorijski rad SKH i profesor marksizma na Poljoprivredno-prehrambenom obrazovnom centru (taj dio radnog životopisa voli prešučivati). Iako priučen u filozofiji, u što se svatko može uvjeriti tko sluša njegova predavanja, daleko je dogurao kada je postao u 51 godini docent, dok mnogi sposobniji nisu ni prišli fakultetu.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s