Trudnice u zakonu o radu?!

Zakon zabranjuje poslodavcu odbijanje zaposlenja
trudnoj ženi i uskraćivanje joj prava!

Piše: mr.iur. Darko Graf

Zakon o radu (Narodne novine br. 149/09, 61/11, 82/12, 73/13) prepoznaje određene kategorije radnika koje dodatno štiti svojim posebnim odredbama zbog težine položaja u kojemu se te one nalaze u usporedbi s većinom ostalih radnika. U toj su grupi posebno štićenih radnika su trudnice, roditelji i posvojitelji, koje ovaj zakon štiti odredbama Glave VIII (čl. 67. do 73.).

U bitnome, zakon zabranjuje poslodavcu odbijanje zaposlenja žene ili otkazivanje njezinog postojećeg ugovora o radu zbog njezine trudnoće. Odluka poslodavca o otkazu ugovora o radu motivirana trudnoćom radnice, nezakonita je tj. ništetna (uzima se kao da ne postoji). Osim toga, poslodavac ne smije tražiti bilo kakve podatke o ženinoj trudnoći i ne smije uputiti drugu osobu da traži takve podatke (dakle, posredno ih sam tražiti), osim ako radnica osobno zahtijeva određeno pravo predviđeno Zakonom o radu ili drugim propisom radi zaštite trudnice.

Primjerice, poslodavac nije ovlašten prilikom obavljanja razgovora za posao s potencijalnom radnicom upitati je o njezinoj eventualnoj trudnoći i broju djece, jer to nema izravne veze s radnim odnosom koji namjeravaju uspostaviti, ali u drugom slučaju, ako radnica traži da joj se isplati dar za djecu koji poslodavac isplaćuje svim svojim preostalim radnicima, tada će poslodavac biti ovlašten od radnice tražiti dokaz o rođenju takve djece (npr. izvadak iz matice rođenih za svako dijete za koje radnica traži dar za djecu) i tada ponašanje poslodavca neće spadati u sferu nezakonitog.

Štoviše, radnica je dužna prijaviti poslodavcu u roku od 8 dana svaku promjenu koja utječe na ostvarivanje prava iz njezinog radnog odnosa, a koju je poslodavac dužan evidentirati u svojoj evidenciji o radnicima i radnom vremenu temeljem Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima (Narodne novine br. 37/11), jer će u suprotnom morati snositi posljedice kašnjenja u prijavljivanju ili neprijavljivanju ovih okolnosti (npr. radnica će ostati bez dara za djecu za tekuću godinu, ako činjenicu rođenja djeteta nije prijavila poslodavcu prije datuma isplate toga dara odnosno niti u roku od 8 dana od toga datuma, ako je dijete rođena upravo na taj dan).

 Ako trudnica ili žena koja doji dijete nije u stanju uredno obavljati poslove svoga radnog mjesta, poslodavac joj može, na njezin zahtjev, ponuditi sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima za obavljanje drugih odgovarajućih poslova koji ne ugrožavaju njezin život ili zdravlje, odnosno djetetov život ili zdravlje, pri čemu promjena radnog mjesta ne smije rezultirati smanjenjem plaće radnice. Ako poslodavac nije u mogućnosti ponuditi drugo odgovarajuće radno mjesto, radnica ima pravo na dopust uz naknadu plaće sukladno posebnom porezu.

To konkretno znači da radnica odlazi na dopust u kojemu joj naknadu plaće isplaćuje država putem Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Što se tiče prava iz radnog odnosa koji ovise o radnom stažu provedenom kod određenog poslodavca, razdoblja roditeljskog, rodiljnog, posvojiteljskog dopusta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete, smatra se radom u punom radnom vremenu. Dakle, bez obzira što radnica iz neke od navedenih kategorija ne radi u određenom razdoblju zbog korištenja određenim pravima iz sustava socijalne i zdravstvene skrbi, uračunat će joj se i ova razdoblja u radni odnos prilikom, primjerice, izračuna otpremnine ili kod izračuna uvećanja plaće za ostvareni radni staž i slično.

Nakon korištenja nekim od pravima koja su ustanovljena za zaštitu trudnica, majki, posvojitelja i roditelja, radnika ima pravo povratka na prethodne poslove (na kojima je radio do odlaska na korištenje tim pravima), a ako to više nije kod konkretnog poslodavca moguće (primjerice, zbog promjene u sistematizaciji radnih mjesta, promjene u načinu obavljanja određenih poslova (informatizacija i slično)), radnik ima pravo na odgovarajuće poslove, čiji uvjeti rada ne smiju biti nepovoljniji od uvjeta rada poslova koje je radnik obavljao prije korištenja tim pravima. Konačno, jedno od najjačih prava trudnica i roditelja iz Zakona o radu jest ono koje zabranjuje poslodavcu da im za vrijeme trudnoće, korištenja rodiljnog ili roditeljskog dopusta, odnosno u roku od 15 dana od prestanka trudnoće ili prestanka korištenja tih prava, otkazuje ugovor o radu.

Otkaz je ništetan (uzima se kao da ga nema) ako je poslodavcu na dan davanja otkaza bilo poznato postojanje okolnosti koje sprječavaju otkaz (trudnoća, rodiljni ili roditeljski dopust) ili ga je radnik u roku od 15 dana od dostave otkaz obavijestio o postojanju tih okolnosti i o tome dostavio odgovarajuću potvrdu liječnika. Prema tome, radnica će moći spriječiti pravne učinke otkaza čak i retroaktivno, ako u navedenom roku od 15 dana od dana kada joj je otkaz dostavljen, dostavi propisanu dokumentaciju.

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s