ZASTARA ILI “PROŠLA BABA S KOLAČIMA”

Različiti učinci istog instituta – zastara u prekršajnom/kaznenom te građanskom pravu
Ili, “prošla baba s kolačima”!

piše: mr.iur. Darko Graf

Zastara je institut obveznog prava nastupom kojega prestaje pravo vjerovnika zahtijevati ispunjenje određene obveze. Zastara nastupa kada protekne zakonom određeno vrijeme u kojemu je vjerovnik mogao zahtijevati ispunjenje obveza, ali to nije učinio, pa pravni sustav daje dužniku jedno pravno sredstvo – prigovor zastare, kojim se on može oduprijeti ovako kasno postavljenom zahtjevu vjerovnika.

Gubitak prava potraživati ispunjenje ne znači i gubitak odnosno nestanak same tražbine na strani vjerovnika odnosno obveze na strani dužnika, pa će dužnik uredno moći ispuniti zastarjelu obvezu, a vjerovnik je primiti s valjanim pravnim temeljem bez opasnosti da mu ona poslije bude oduzeta zbog “stjecanja bez osnove”, jer se radi o ispunjenju postojeće tražbine, koja se, jednostavno, ne može više prisilno ostvariti u redovnom sudskom postupku. Sličan je institut zastare u prekršajnom i kaznenom pravu, gdje se zastara objašnjava na način da protekom određenog, dovoljno dugog vremena, nema nikakvog smisla kažnjavati počinitelja prekršaja ili kaznenog djela za nešto što je učinio davno u prošlosti, jer se takvim kažnjavanjem “samo otvaraju stare rane”, a neće se postići svrha kažnjavanja – utjecaj na počinitelja da više ne čini kaznena djela, oštećenicima prekršaja ili kaznenog djela neće više ništa značiti kažnjavanje počinitelja nakon tolikog godina i slično, dakle, nastupom zastare, država odnosno društvo gubi interes za pokretanje postupka i kažnjavanje.

Međutim, zastaru iz prekršajnog i kaznenog postupka ne treba miješati sa zastarom iz obveznopravnih odnosa ili točnije, Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/05, 41/08, 125/11) koji ju regulira, jer u prekršajnom i kaznenom postupku zastara nastupa neovisno o tome je li kakav sudski ili drugi postupak radi sankcioniranja prekršaja ili kaznenog djela pokrenut, dok se građanskopravna zastara prekida u slučaju pokretanja određenog postupka radi naplate potraživanja. Primjerice, ako je netko počinio prekršaj za koji je propisan rok zastare od četiri godine, pa se protiv njega pokrene prekršajni postupak u trećoj godini od počinjenja prekršaja koji ne uspije biti pravomoćno dovršen do navršenja četvrte godine od počinjenja prekršaja, prekršajni će sud tijekom postupka morati donijeti odluku o obustavi tog istog postupka zbog nastupa zastare, ne ulazeći pritom u prekršajnu odgovornost počinitelja prekršaja. S druge strane, ako je vjerovnik određene novčane tražbine pokrenuo protiv dužnika parnični ili ovršni postupak barem jedan dan prije isteka zastarnog roka (opći zastarni rok je pet godina, uz mnogo izuzetaka), pa taj postupak traje idućih deset godina, zastara neće nastupiti jer je postupak pokrenut prije isteka roka koji je potreban za njezin nastup.

U toj situaciji, zastara je prekinuta i dužnik neće uspjeti sa svojim prigovorom zastare koji će možda istaknuti tijekom tog sudskog postupka. Bitna je okolnost da građanskopravni sud (a to su kod nas općinski sudovi), ne pazi na nastup zastare po službenoj dužnosti, pa će doći u situaciju da preispituje njezin nastup samo i isključivo ako je dužnik izjavio tzv. prigovor zastare, tj. pozvao se na to da je tražbina koju vjerovnik u konkretnom sudskom postupku želi od njega ostvariti, zastarjela zbog proteka zakonom propisanog roka zastare u kojemu je vjerovnik mogao, a nije, pokrenuti ovaj postupak koji sada vodi protiv dužnika. Na stanoviti način, pravni sustav zastarom vjerovniku poručuje da aktivno pazi na svoja prava i ažurno ih ostvaruje, jer bi u suprotnom mogao ostati bez pravne zaštite tih svojih interesa, ostavljen na milost i dobru volju dužnika, koji zastarjelu tražbinu može, ali i ne mora ispuniti, a vjerovnik s druge strane nema nikakvog pravnog sredstva za njezino prisilno ostvarenje. Reklama jednog manjeg telekom operatera to slikovito sumira u poruci: “prošla baba s kolačima”.

Ovakva “šah-mat” pozicija možda ne predstavlja problem u situacijama kada je tražbina vjerovnika relativno mala, ali može biti problem od životne važnosti u situacijama u kojima vjerovnik nema drugih primanja osim zastarjele tražbine prema svome dužniku. Iz ovog posljednjeg primjera možemo zaključiti jedno neobičnu važnu činjenicu koje šira javnost nije u dovoljnoj mjeri svjesna, a to je da nisu uvijek, možda čak niti u većini slučajeva, vjerovnici bezobzirni subjekti obveznopravnih odnosa koji silom nastoje postići određena svoja prava preko leđa siromašnih dužnika – prečesto su to sasvim obični građani kojima, primjerice, nije isplaćena plaća za proteklu godinu.

Jedan odgovor na ZASTARA ILI “PROŠLA BABA S KOLAČIMA”

  1. anica napisao:

    super objašnjenja tema zastare , to bi trebali pročitati mnogi građani koji time nisu
    upoznati, a primaju opomene ili ovrhe za račune ili druga potraživanja, unazad deset i više
    godina.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s