… Brunom Ćurkom (24.11.’14.)

Ponedjeljkom na kavi s
predsjednikom Udruge “Mala filozofija” uglednim filozofom,
prof.dr.sc. Brunom Ćurkom iz Zadra

 

KAD SE MALE RUKE SLOŽE, SVE SE MOŽE, SVE SE MOŽE!

Ili, udruženim snagama dr. Ćurka i prof. Škrebića, te ZMUSK-ovaca i svih ostalih stručnjaka uskoro se na tržištu pojavlju prve filozofske slikovnice za djecu na hrvatskom jeziku!

Tko će, ako ne djeca – “filozofirati”? Jer, samo dijete s čuđenjem gleda na svijet, nije li tako?! Ali, “filozofija za malene” tek je odnedavno filozofska disciplina od koje mnogi “ozbiljni, namršteni i zamišljeni” filozofi okreću glavu. U vrijeme dok je 40 tisuća djece u Hrvatskoj, a o brojkama iste u svijetu koja žive na granici siromaštva ili u samom siromaštvu, da se i ne govori, i dok su zakinuta za osnovne egzistencijalne potrebe, pa samim time im je uskraćeno i pravo na maštu, kreativnost, znatiželju, inovativnost, ljubopitljivost, u vrijeme dok nam sa sviju strana u naše “dnevne boravke” bez “kucanja i najave” ulaze razni “likovi i tipovi iz naše kaotične i sumorne svakodnevnice”, iscrpljuju nas vijesti iz crnih kronika, prosvjedi, štrajkovi i besperspektivnost, djeca još jedino imaju pravo “da budu pošteđena i zaštićena od svijeta odraslih”!

I pravo da: maštaju, sanjaju i žive svoj prostodušan, vedar i nepomućen dječji svijet. Stoga smo upravo za našeg sugovornika Ponedjeljkom na kavi, našeg portala ZMUSK u ovim tako sumornim danima pronašli u dr. filozofije Brunu Ćurku koji se s puno žara posvetio “filozofiji za malene” i koji “gura Sizifov kamen” kad je posrijedi približavanje filozofije dječjem poimanju svijeta i odgajanju djece u odgovorne, kritične, maštovite, kreativne, suosjećajne ljude, korisne sebi i svojoj zajednici u kojoj žive i onda kada su maleni, ali i kada odrastu. To je ono što nama svima treba na ovoj planeti, pa i u Hrvatskoj. Nema sumnje da je stoga dr. Ćurko “popularniji” i priznatiji van granica Hrvatske nego u svojoj domovini. No, on se na to navikao, takav smo, naime, dojam stekli. Jer kao što znamo odavnina: Nitko nije prorok u vlastitom selu!

Sa dr. Ćurkom smo razgovarali o genezi “filozofije za malene” o prijemčivosti djece za filozofiju, o njegovoj suradnji sa ostalim stručnjacima i sa djecom u EU, ali u SAD-u i u Koreji, ali i o velikom “kulturnom projektu” od važnosti za Hrvatsku, a to su: prve filozofske slikovnice koje radi dr. Ćurko u suradnji sa prof. Škerbićem, te psihologinjama prof. Majdom Rjavec, prof. Dubravkom Miljković, odgajateljicom Đurđicom Kušter, ilustratoricom Sanjom Pribić, grafičkim urednikom Nenadom Pejuškovićem, sa ZMUSK-ovcima koji su inicijatori, urednici, koordinatori i izdavači slikovnica kao i sa potencijalnim prevoditeljima slikovnica na strane jezike. Pa, krenimo na zajedničko druženje sa dr. Ćurkom, uz šalicu kave.

Za vas se slabo zna u Hrvatskoj, no vi ste vrlo aktivni unutar svoje zajednice i unutar svoje struke.
Što ste po zanimanju? Nabrojite, molim Vas, sve svoje akademske titule i radne funkcije koje obnašate…

LOGO–  Službeno sam znanstveni suradnik koji radi kao poslijedoktorant na Institutu za filozofiju u Zagrebu. Osnivač sam i predsjednik Udruge „Mala filozofija“ koja se bavi ne formalnim obrazovanjem, naročito učenjem za kritičko mišljenje i filozofijom s djecom. Kad smo počinjali s radom (2008.) bavili smo se isključivo filozofijom s djecom, danas smo razvili aktivnosti – programe i projekte za gotovo sve dobne skupine. Najmlađi sudionik naših radionica imao je 5 godina, a najstarija 94 godine. Voditelj sam Hrvatske delegacije na Međunarodnoj filozofskoj olimpijadi od 2007. godine, od kada sam i stalni član Međunarodnog žirija na filozofskoj olimpijadi. Od pretprošle godine tajnik sam krovne Europske udruge za filozofiju za djecu – SOPHIA SOPHIA – the European Foundation for the Advancement of Doing Philosophy with Children. U sklopu Udruge Mala filozofija bio sam član projekt menadžmenta na EU projektu »ETHOS – Ethical education primary and pre-primary schools for a sustainable future and dialogic«. Sad nastavljam s istom funkcijom u novom Erasmus+ K2 projektu »ETHIKA – Ethics and value education in primary schools and kindergartens«. Su-urednik sam knjige „Novi val i filozofija“ (Jesenski i Turk, 2012). Suautor sam dva udžbenika iz etike »Ja, Mi, Oni« (Profil, 2009.) i »Etika 1 – smisao i orijentacija« (Školska knjiga, 2013). Od ove godine sam izvršni urednik „Metodičkih ogleda – časopa za filozofiju odgoja“. Od 2007. tajnik sam simpozija o Frani Petriću koji se održava u sklopu znanstveno kulturne manifestacije Dani Frane Petrića.

Kada je nastala filozofija za djecu kod nas, a kada u svijetu? I u kojoj zemlji je najprije uspostavljena kao samostalna filozofska disciplina?

– Filozofija s djecom je suvremena  filozofska disciplina čiji je cilj djecu od najranije dobiti upoznati s ‘učenjem za kvalitetno mišljenje’. Iako se teoretski prapočetci Filozofije s djecom mogu pronaći kod Sokrata, Francis Bacona, Rene Descartesa te naročito kod američkog filozofa i pedagoga John Deweya, njen duhovni otac je Matthew Lipman (1922.-2010.). On je prije 40k godina uvidio kako je u radu sa  studentima gotovo nemoguće potaknuti kritičko mišljenje. Radi toga se okreće djeci i zajedno sa profesoricom Ann Sharp osniva Institute for the Advancement of Philosophy for Children te kreiraju i kurikul Filozofije s djecom. Cilj tog kurikula jest kod djece potaknuti kritičko, kreativno i skrbno mišljenje (o ovom potonjem postoji mnoštvo rasprava i sumnji). Cilj ovih radionica nije upoznati djecu s osnovnom filozofskom problematikom ili poviješću filozofije, već, kako tvrdi Lipman u predgovoru drugog izdanja knjige Thinking in Education, djeci bi trebalo pomoći da misle ispravno i da misle za sebe, ne samo radi društvene koristi, već zato što oni ne zaslužuju manje. (Lipman, 2003., 3) U radionicama Filozofije za djecu, svi problemi ‘spušteni’ su na dječju razinu. S njima se raspravlja o temama koje su njima poznate i prihvatljive. b1Robert Fisher tvrdi kako su djeca rođeni govornici. »Oni brbljaju, opisuju, zapitkuju i raspravljaju skoro cijelo vrijeme. Takav njihov razgovor upravo potiče razvoj njihovog mišljenja, dovodi ih do rasuđivanja, dokazivanja, traženja uzroka, objašnjenja događaja, struktura i smisla njihova iskustva.« (Fisher, 2005, p. 127) Djeca još nisu sasvim ukalupljena u norme društva, nemaju srama pitati ono što ih zanima, kao što se ne ustručavaju komentirati najozbiljnije događaje. Oni postavljaju dječja pitanja koja su nerijetko iskonski filozofska pitanja, oni postavljaju pitanja koja generiraju nova pitanja. Upravo zato ih je potrebno usmjeravati da misle i slobodno izriču svoje stavove i mišljenja, a to je upravo ono što bi filozofija za djecu trebala činiti. Od Lipmanovih početaka do danas razvilo se mnoštvo različitih pristupa filozofije za djecu. Osim Lipmanova programa najpoznatiji su programi Michaella Tozzia, Oscara Brenefiera, Larise T. Retyuskikhe… Svi ti programi imaju različite pristupe i metode, ali im je svrha ista – usavršiti ‘učenje za mišljenje’. Možda je potrebno spomenuti i ciljeve koje si postavlja filozofija za djecu, a najbolje ih je definirao Michel Tozzi:

1) »Razvoj vlastitog mišljenja «

2) »Obrazovanje za kritičko građanstvo «

3) »Pomoć razvoju djeteta«

4) »Uvježbavanje jezika i govora, općenito«

5) »Konceptualizacija filozofiranja«

6) »Razvijanje teorija učenja filozofije prilagođene za djecu i mlade (Tozzi, 2009., 14)

U Republici Hrvatskoj, koliko je meni poznato, djeluju dvije škole filozofije s djecom, jedna od njih je Storenschule koju vodi profesorica Zovko kroz Platonovo društvo, a druga je Mala filozofija.

 Kako su “ozbiljni filozofi” reagirali i kako još uvijek reagiraju na filozofiju za djecu?

– Naravno da su ono što zovete ‘ozbiljni filozofi’ ili barem dio njih bio skeptičan prema ovakvim nastojanjima i strujanjima, ali vremena se mijenjaju, tkao da ih je danas sve manje skeptičnih. Naravno to ovisi i od društva iz kojeg ‘ozbiljni’ filozofi dolaze, kao i od niza drugih okolnosti. Postoji ‘struja’ koja se poziva na Platonovu tvrdnju kako se s pravim filozofiranjem treba početi tek nakon 50e godine. Takav je današnji svijet, tako da imate mnoštvo struja od kojih svaka pokušava argumentirati svoje stavove.

 S kojim ciljem se osamostalila filozofija za djecu i stasala kao samostalna filozofska disciplina?

– Moje mišljenje je da se filozofija s djecom može povezati s filozofijom odgoja s jedne strane, kao i s filozofijom u praksi s druge strane. Filozofija odgoja s ove akademske strane, a filozofija u praksi s praktične strane. Tu je potrebno razjasniti što je to filozofija u praksi. 10689806_643496482414240_3845083416417619714_nKako tvrdi jedan od ‘prvaka’ filozofije u praksi: »To je mjesto gdje se filozofska praksa upotrebljava. Nudi filozofiju izravno masama, putem savjetovanja klijenata, grupnog osnaživanja podnošljivosti i tolerancije, organizacijom savjetovanja i obrazovnih programa. Mi praktikanti transcendiramo, radikaliziramo i fanatiziramo akademiju, gdje vlada proizvoljan govor i atrofija razuma. Umjesto toga, vraćamo filozofiju na tržište odakle je i došla, običnim građanima koji su iskreno zabrinuti za značenja riječi i vježbe razuma.« (Marinoff, 2002., 12) Moram citirati i mog prijatelja i suradnika, Oscara, koji već niz godina putuje po svim kontinentima i širi ideju filozofske prakse: »Filozofija za djecu, filozofsko savjetovanje, filozofske radionice, Sokratski dijalog itd, je jedna te ista stvar provođena u raznim oblicima. Ovdje se u velikoj mjeri ne radi o znanju već o stjecanju i razvoju vještina. Kako konceptulaizirati, kako problematizirati, kako dublje razumjeti zadane ideje, a posebno kako stvoriti situaciju u kojoj je ova aktivnost može biti izazvana, trebalo bi biti središte posla. Naravno da je Sokratova majeutika bazna metodologija, ali isto tako to je i dijalektika, analitika, zajednica istraživača….«(Oscar Brenifier, 2010.).

Postoji svojevrstan sukob između tzv. filozofa akademika i filozofa praktičara. Osobno taj sukob smatram nepotrebnim i nepoželjnim, jer filozofija s djecom mora biti na obje strane odnosno mora se uključiti u akademsko istraživanje i stvaranje teorija uz pomoć svih mogućih akademskih disciplina, a s druge strane mora imati iskustva u direktnom radu s djecom odnosno mora razvijati i provoditi programe s djecom u različitim dobnim skupinama.

Koja zemlja danas u svojem obrazovno-odgojnom sustavu prednjači u filozofiji s djecom?

– Prije dvadesetak godina bila su to SADe potaknute Lipmanovim radom. Danas SAD pomalo posustaje. Po mojim informacijama najviše različitih programa filozofije s djecom (kao i knjiga i članka) događa se u Francuskoj i Nizozemskoj. Isto tako filozofija s djecom se ubrzano razvija u zemljama Južne Amerike.

Gdje su nastale prve filozofske slikovnice i kakav su odjek ostavile u tim zemljama?

– Teško pitanje. Prve priče odnosno novele za filozofiju s djecom kreirane su od Lipmana i one su zasigurno najpoznatije u cijelom svijetu. Međutim to su priče, pripovijetke, koje djece čitaju. Što se tiče slikovnica, sa sigurnošću ne mogu tvrditi gdje su nastale prve, ali znam da su najrasprostranjenije slikovnice od Oscar Brenifiera. U svakoj zemlji u kojoj sam boravio u knjižarama sam vidio njegove slikovnice, od Republike Hrvatske, preko Norveške do Južne Koreje. Uz to njegove slikovnice su jednostavne i vrlo, vrlo dobre za rad s djecom. Mislim da Francuska obiluje takvim izdanjima. Među francuskim izdanjima preporučio bi navedene Ocar Brenifiere, ali i slikovnice autorskog tima Brigitte Labbe i Michel Puech koji su poznati pod nazivom »Filozofski kolačići«. Navedeni niz slikovnica (iako su ovo slikovnice sa dosta teksta) samo u Francuskoj prodan je  900 000 primjeraka.

Vi ste predsjednik Udruge Mala filozofija! S kime sve surađujete i kako ste zamisli svoju misiju?

Udruga za promicanje i unaprjeđenje filozofije za djecu »Mala filozofija«, osnovana 2009. godine u Zadru kao znanstveno-stručna udruga koja se bavi neformalnim obrazovanjem s ciljem razvijanja kritičkog i kreativnog mišljenja kod djece, mladih i odraslih. Glavni cilj Male filozofije jest poticanje i usmjeravanje polaznika naših radionica u uvježbavanju vlastitoga kreativnog i kritičkog mišljenja. Davanjem prostora čovjekovoj prirodnoj znatiželji i pravilnim usmjeravanjem razvijanja te znatiželje dovodi se do konstantnog promišljanja od najranije pa do zlatne dobi što pomaže u modeliranju vlastitog mišljenja kao i buđenju svijesti o sebi samome i svijetu oko sebe. Procesom stvaranja i razumijevanja vlastitog mišljenja, ali i prihvaćanja i razumijevanje tuđeg, razvijaju se i komunikacijske, socijalne i argumentacijske vještine koje su nam potrebne za konstruktivna promišljanja kao i za kvalitetnu provedbu sokratskog dijaloga na kojem se i temelji filozofija u praksi. Kroz svoje programe Mala filozofija razvila je originalne metode i programe koji su dobro prihvaćeni u Europi i svijetu.  DSC_2860Naš prvi, permanentni i najveći projekt »Pogled u vlastito mišljenje«,  (2008. – danas), proveden je u dvadesetak škola i nekoliko knjižnica, od Vukovara do Omiša, te broji nešto više 1000 volonterskih radionica s djecom kroz cjelogodišnji program. O projektu su održavana predavanja na konferenciji i seminari u Južnoj Koreji, Nizozemskoj, Španjolskoj, Sloveniji, Italiji, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Austriji, njemačkoj i Hrvatskoj. Taj program predviđen je ta cijelu školsku godinu. Sve materijale za program smo kreirali Ivana Kragić i ja, a Ida Sušić je svojim izuzetnim crtežima ilustrirala cjelokupni projekt. Nakon pozitivnih rezultata navedenoga projekta, uslijedili su sljedeći uspješni projekti:

  • »Tko se boji korupcije još?« (Osvještavanje štetnosti korupcije od najranije dobi) proveden u školskoj godini 2010./2012. Rezultati ovog projekta predstavljeni su na najveečoj svjetskoj konferenciji filozofije s djecom – 15th International conference of ICPIC u Gyeongsang University u Jinju. Uskoro se planira provedba 2.0. inačice projekta.
  • »Umjetnost Demokracije« – Cilj projekta je razvijanje svijesti o demokraciji i toleranciji kroz umjetnost – književnost, glazbu, arhitekturu, grafite i filmove. Pilot projekt proveden je 2011. godine  u Hotelijersko-turističkoj školi u Zadru.  Poboljšan i proširen projekt porveden je 2013/2014 godine u Obrovcu, Sinju i Dalju, a bio je sufinanciran od MZOSa
  • »R-evolucija« (More i obalno područje – mjesto za promišljanje o prirodi); Pilot projekt provodio se 2012. godine u Gimnaziji Vladimira Nazora u Zadru. Nakon pilot provedbe projekt se na temelju evaluacija usavršio te su kreirani programi za različite dobne skupine. Programi iz projekta su se provodili od 2012. u suradnji s UNDP PAP/RACom u Splitu, Šibeniku i Zadru, te u Ninu (sufinanciran od OTP banke)
  • »Ljetna škola filozofije« – namijenjen srednjoškolcima, provodi se od 2012. godine. Sedam dana intenzivnih radionica, predavanja, ali i zabavnih sadržaja. Jedan od samoodrživih projekta Udruge.
  • »ETHOS« – Etičko obrazovanje u osnovnim školama i vrtićima za održivu i dijalošku budućnost (Project Number: 527134- LLP 2012-SI-COMENIUS-CMP), projekt je financiran od Europske komisije, a provodi se u sa partnerima Teološka fakulteta Sveučilišta u Ljubljani (Slovenija), Kirchliche Pädagogische Hochschule Graz (Austrija), Friedrich-Alexander-Universität (Njemačka), Amitié (Italija), Scienter CID (Španjolska) i Inova 4T Tuzla Tehnologija (BiH). Mala filozofija je međuostalim kreirala sve edukativne materijele i pomagala u ovom projektu. http://www.ethos-education.eu/
  • »Igram se i mislim« – samoodrživi projekt za djecu o 6-7 godina, održava se od 2014. godine.
  • Projekt Znanstveni inkubator – trening za znanstvena istraživanja želi učenicima približiti način rada na znanstvenim istraživanjima i upoznati ih s osnovnim elementima takvoga istraživanja, metodama rada i načelima znanstvene čestitosti. IMG_8881_0Projektom se naglašava interdisciplinarni i pluriperspektivni pristup problemima, osvještava važnost njihova kritičkoga promišljanja te promiču inovativni načini rješavanja znanstvenih izazova. Projekt želi motivirati učenike za znanstveni rad, potaknuti samoinicijativnost, neovisnost mišljenja, samokritičnost i odgovornost. Projekt se provodi od 2013. godine u suradnji s Hrvatskim filozofskim društvom i Hrvatskim bioetičlkim društvom. Projekt  su u dosadanjim godinama održavanja podupirali Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstvo regionalnog razvitka i EU fondova, Gradski ured za kulturu, obrazovanje i sport Grada Zagreba i Hrvatska elektroprivreda d.d.

Osim navedenih projekata, Udruga je provela i provodi projekte: „Filozofija a umirovljenike“, »Common Values-The Signs with Human Dimension«, Filozofske café, filozofske radionice… Osim samoga rada s djecom, mladima, roditeljima i nastavnicima, djelujemo i na znanstvenoj razini, tako samo dosada sudjelovali na desetak znanstvenih konferencija (Francuska, Južna Koreja, Italija, Austrija, Bosna i Hercegovina) te objavili nekoliko znanstvenih i stručnih članaka (Francuska, Brazil, Kanada, Bosna i Hercegovina…) o našim projektima i programima. Evo upravo smo započeli i novi EU projekt »ETHIKA – Etičko i vrijednosno obrazovanje i osnovnim školama i vrtićima«.

Kako naša djeca reagiraju na “filozofiju s djecom”?

 – Naša djeca reagiraju odlično. Po iskustvu male filozofije manje od 10% djece odustane od naših programa. Po mojim iskustvima, djeca u Republici Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Francuskoj ili Južnoj Koreji su vrlo, vrlo slična, jedine razlike koje postoje među njima su uvjetovane društvom u kojem žive, ali te razlike nisu esencijalne.

Jesu li obrnuto od shvaćanja tzv. ozbiljnih filozofa upravo djeca najveći “filozofi”‘ ? Jer su začuđena nad svijetom, iskrena, sve propitkuju, sve ih zanima…

– Djeca su otvorena i ne boje se reći vlastito mišljenje, makar se ono smatralo pogrešnim. Oni zapitkuju, čude se i istražuju – što je osim toga potrebno za pravog filozofa ili filozofkinju?

Kako je općenito raditi filozofiju sa djecom?

– Meni osobno to je jako zanimljivo i izazovno. Djeca su iskrena i drže se pravila, jednom kad nauče pravila, drže ih se i djeluju u skladu s njima. Možda ja mogu više naučiti od njih, nego li oni od mene.

CRO_delegation_

U kojoj dobi su djeca najprijemčljivija za filozofiju?

– Od osam do nekih deset godina, nakon toga is s jedne strane ustroje obrazovni sustavi i škole, a s druge strane hormoni i normalni razvoj u toj dobi čini svoje. Ipak, napominjem da Mala filozofija sve više radi upravo s adolescentima, pokušavajući naći i nalazeći nove metode i načine u radu s njima.

Započeli ste projekt “prvih filozofskih slikovnica za djecu na hrvatskom jeziku”! Kako ste zamislili te slikovnice, tko sudjeluje u tom projektu i kad bi se prve takve slikovnice za djecu mogle naći na tržištu i u vrtićima i školama?

– Projekt smo započeli na inicijativu i u suradnji s vama, ekipe iz ZMUSKa. U projektu sudjeluje kolega Matija Mato Škrebić iz Varaždina, ja i velika ekipa koju je ZMUSK sakupio. Pristup ovim slikovnicama je svojevrsna inovacija, jer ćemo preko povijesti filozofije djecu upoznati s idejama i problemima koji su puno važniji od dnevno-političko-medijskih ispraznosti s kojima se svaki dan susrećemo.

Imate li uzora u svojem radu? Tko bi nam mogli biti uzori od stranih zemalja po poticanju djece na kreativno i “kritičko” mišljenje?

Uvijek postoje uzori. Ono što ja upotrebljavam u kreiranju ovih slikovnica prvenstveno je iskustvo koje imam u provođenju radionica s djecom. U posljednjih šest godina odradio sam najmanje 600tinjak radionica s djecom u desetak zemalja. Uz to kreirao ili sukreirao obrazovne materijale u sklopu domaćih i EU projekta. Sve to, ali i sve one kreativne materijale koje sam susreo širom Europe, pa i Azije poslužiti će u kreiranju slikovnica. Uz to moj suradnik, gore spomenuti Matija Škrebić dati će svoj doprinos u kvaliteti slikovnica. Naravno, kad sve to još ‘izbrusi’ ZMUSK ekipa imat ćemo vrlo dobar proizvod koji će omogućiti i djeci i roditeljima jedan novi kvalitetni segment u ranom obrazovanju.

Kako vi vidite budućnost filozofije za djecu? Hoće li jednog dana moguće biti i izborni predmet, slobodna aktivnost u nižim razredima osnovne škole ili višim?

Mislim kako su službeni, formalni obrazovni sustavi vrlo tromi i teško se mijenjaju. S druge strane u neformalnom obrazovanju vidim šansu za svjetliju budućnost obrazovanja općenito. Možda će škole, kao što je slučaj s programima Male filozofije, nakon nekoliko godina uvidjeti prednosti ovakvih programa odnosno kako će učitelji i nastavnici uvidjeti prednost ovakvih programa. Sustav možda ne. Međutim vremena se mijenjaju, tako da vidim budućnost ovih programa i slikovnica u neformalnoj sferi obrazovanja.

 Kakvi su općenito rezultati rada sa našom djecom i njihovim roditeljima kada je posrijedi podučavanje filozofije za djecu?

Mi smo dio naših programa evaluirali i rezultati su više nego dobri. Spomenuo bi samo službenu evaluaciju i recepciju edukativnih materijala i alata u projektu ETHOS. Ti rezultati pokazuju kako su nastavnici, roditelji i djeca u Sloveniji, Hrvatskoj, Španjolskoj, Italiji, Bosni i Hercegovini, Njemačkoj i Austriji izuzetno zadovoljni edukativnim materijalima, metodama koje se u njima upotrebljavaju kao i samim pristupom obrazovanju. Veliki je broj nastavnika i roditelja, koji u sklopu ETHOS projekta i drugih projekta Male filozofije žele da im djeca nastave sa ovim i sličnim projektima.

 DSC_5538Zašto ste se baš vi odlučili od sviju filozofskih disciplina za filozofiju za djecu?

Jednostavno, u jednom trenutku moja vlastita djeca su započeli s filozofskim pitanja, a onda sam ja započeo sa istraživanjima o filozofiji s djecom i sličnim programima. Uvidio korist takvih programa i zajedno sa suradnicama pokrenuo Malu filozofiju. Ne smijem nikako propustiti spomenuti moje suradnike iz Udruge, koji prolaze sve bure i nevere koje jedna udruga mora proći, ali koji su kreativni, inovativni, radišni i marljivi i bez kojih ne bi bilo ni Male filozofije  ni njenih programa i projekata. To su Ivana Kragić (nekadašnja predsjednica i sadašnja tajnica Udruge), Antonia Krajina (koja sad programe Male filozofije provodi po Kanadi), Marije Kragić (koja je dala ogroman doprinos u ETHOS projektu i projektu More i obalno područje), Tina Marasović, Ida Sušić (ilustratorica našeg programa „Pogled u vlastito mišljenje“)…Hvala vama i svima onima koje nisam uspio ovdje spomenuti.

Pozdrav od ZMUSK-a: “A, ja? Gdje sam u svemu tome ja, malen i sam na svijetu?! Kao Pale! Baš tako, zar ne”?!

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s