… dipl.ing. Željkom Margitićem (14.07.’14.) – II. dio

I ovaj smo ponedjeljak na kavi sa umirovljenim dipl. ing. elektrotehnike,
Željkom Margitićem iz Zagreba,
koji je izumio vjetrocentrale s kojima bi u potpunosti mogao
promijeniti lice i naličje svijeta u domeni opskrbe energijom

Izum koji bi mogao promijeniti distribuciju energije u hrvatskom primorju, ruskom sibiru i na koncu – pokoriti cijeli svijet!?

 

Moje vjetrocentrale su drugačije, ali i efikasnije! Mogu se jednako primijeniti u Hrvatskom Primorju kao i u ruskom Sibiru, ali i zagrijavati morsku vodu u hotelskim bazenima i dati šansu zimskom i zdravstvenom turizmu, stakleničkom uzgoju povrća i otvoriti tisuće novih radnih mjesta!

U drugom dijelu razgovora sa dipl.ing. elektrotehnike u mirovini , Željkom Margitićem iz Zagreba, ovaj ponedjeljak na kavi proširujemo svoje vidike saznanjima i spoznajama o prednostima njegova izuma – vjetrocentrale, pred vjetrocentralama kojima se danas koristimo, o mogućnostima realizacije njegovog izuma, njegovim moralnim i financijskim očekivanjima od rezultata svojeg izuma, reagiranju sviju vlada u Hrvatskoj na njegov izum, kao i o ulozi Ministarstva znanosti u valorizaciji njegov izuma koje je stalo iza njegovih projekata, te o njegovim planovima o međunarodnoj suradnji, prije svega sa Rusijom, kada je riječ o realizaciji projekta kao i suradnji s Tehnološkim parkom u Varaždinu i tvrtkom MI-TEH iz Rijeke.

Po čemu se vaše vjetrocentrale razlikuju od dosadašnjih, a koje sada koristimo?
Tri mjeseca po zimi u Hrvatskom Primorju bura puše sa većom brzinom od 100 km na sat. I kada je najhladnije i kada je najgore ne može se dobivati struja od Simensa i od Končara. A moje mogu davati baš onda najviše energije. I sa njima se mogu grijati i stanovi i hoteli i kuće i proizvoditi električnu struju.

Jesu li vaše vjetrocentrale i ekološki prihvatljive?
U Primorju ima jako puno kamena. Nema ničega to područje. Masu prostranstva nema ni trave za ovce i koze. I na tom mjestu se mogu postaviti vjetrocentrale.

A zašto su vaše vjetrocentrale jeftinije u samoj proizvodnji?
Vjetrocentrale od Končara se postavljaju na stupove visoke 100 metara. To je stup 100 tona težak, treba minama sve izvrtati, sve armirati sa betonom i željezom, da bi se na vrhu montirala krila koja su negdje dugačka oko 30 metara i koja se jako sporo okreću. I zbog toga treba i skuplji generator i skuplja je izrada. Osim toga na toj visini vjetar ima ogromnu sili, a ta sila ima ogroman grak. I ako slučajno nastupi vjetar veći od 100 km na sat moraju se postaviti osiguranja sa čeličnim užadima na te stupove i prikopčat negdje da se to ne pomakne. Da se sve ne razbije. Mora se to učvrstiti na nekom dijelu, 100 metara i sa prednje i sa gornje strane. To jako ružno izgleda i ptice stradaju. A moja je ta što se ide u širinu 15 metara, dobiva se pola megavata. Ali ako stavim u visinu 2 metra dobiva se 1 Megavat, a ako stavim 30 metara visine onda je to 2 Megavata. I to daje istu snagu kao Simensove vjetrocentrale. No ako dođe brzina vjetra od 150 km na sat moja vjetrocentrala daje dva puta veću energiju nego Simensova s time da u tom momentu Simensova i Končarova vjetrocentrala na toj brzini vjetra miruju i uopće ne daju nikakvu struju!

A zašto ste se baš sa svojim vjetrocentrala fokusirali na ruski Sibir?
Zato što u Sibiru zima traje 6 mjeseci, a baš tada su vjetrovi najjači. Ista vjetrocentrala u Sibiru dati će dva puta više energije nego u Hrvatskom Primorju. Oni su najveći vjetroenergetski potencijal u svijetu. Nama odgovara da mi uđemo na to tržište. Oni mogu u Sibiru imati povrtnjake koje do sad nisu imali i grijati će svoje kuće putem tih vjetrocentrala.

Koliko dugo ste radili na ovom izumu?
Tri godine.

Zašto ste se baš orijentirali na poslovanje s Rusijom?
Najveći vjetropotencijal ima Rusija od Atlantika do Tihog oceana. U Sibiru traje zima 6 mjeseci. Kod nas traje 3 mjeseca. Prema tome ista vjetrocentrala može u Sibiru dati dva puta energije više nego kod nas.

Tko bi izrađivao “te, nove” vjetrocentrale?
Varaždinci, Primorci i Rusi.

Što bi to značilo za Hrvatsku, ako se vaš projekt bude mogao realizirati?
Meni je rekao Friganović koji je u Mikro zadužen za patente, s obzirom na to da bi se grijali bazeni s morskom vodom, da bi Hrvatska mogla imati 100 tisuća ljudi više zaposlenih. Direktor Bimonta mi je rekao da bi se moglo otvoriti 20 tisuća radnih mjesta. Uglavnom Hrvatska bi se mogla oporavljati.

Je li ova Vlada ili ona prijašnja upoznata sa vašim projektima?
Svi su bili upoznati. Ja postavljam političarima pitanje: Da li oni vole hrvatski narod? Da oni vole hrvatski narod ne bi nikada postavili u Pločama termoelektranu. Nastavili bi sa Omblom, a na obroncima Velebita bi postavili vjetrocentrale koje bi zajedno sa Omblom dale više energije nego termoelektrana. Vi morate znati da termoelektrana zahtijeva puno samljevenog ugljena. Da mi tog ugljena nemamo i da se stalno taj ugljen mora dovoziti na mjesto predviđeno za to. I da će zatrovat cijelu dolinu Neretve koja znači za Hrvatsku u ovom momentu jednaku vrijednost kao cijela Slavonija! Osim toga, na području Hrvatskog primorja puše stalno vjetar preko 100 kilometara na sat. I tamo vjetrocentrale mojeg tipa mogu proizvoditi zimi više energije nego NE Krško. Ako već grade novu termoelektranu u Istri, onda neka zatvore stare. Naime, ima jedna stvar. Vjetar ne puše stalno, a ni vode nema stalno. Potrebna je, dakle, jedna termocentrala koja bi davala energiju. Ali ne i tri.

A koliko bi “vaših” vjetrocentrala bilo postavljeno na tom potezu?
Hiljadu! Puta petsto megavata. NE Krško daje 300 megavata.

Koliki je vijek trajanja vaših vjetrocentrala?
Više od 500 godina!

Na kojem ste principu zamisli da bi se grijala morska voda u hotelskim bazenima?
Kad je mala brzina vjetra onda imate malu brzinu okretaja generatora, male snage i ne možete dobiti veliki napon. A vi da bi koristili energiju napona na mreži, napon koji proizvodi generator mora biti veći od napona mreže. Ako je to obratno onda bi ta vjetrocentrala uzimala struju iz mreže, a ne bi je davala. I za to mora biti sklopka koja neće dozvoliti vezu između naše vjetrocentrale i mreže onda kad je vjetar slab. Ali zašto da tu energiju koja proizvodi ne iskoristimo? Nema veze što je mala! Neka se grije morska voda u bazenima. To je za zimske prilike. Ali, za ljetne prilike: razlika u temperaturi između dana Gorskog kotara je, na moru pet stupnjeva, a u Gorskom kotaru je minus pet. A po zimi je na moru 2 stupnja, a u Gorskom kotaru je minus 20. Dakle, kad najjača bura puše? Kad je najveća temperaturna razlika. Najjača bura puše onda kad je noć. A po noći ne rade nikakvi pogoni i mreža ne može iskoristiti svu energiju koju može moja vjetrocentrala dati. I tu trebamo ing. Stjenka Bojanić i ja napraviti programe koji će izračunati koliko potrošača ćemo priključiti na bazenima morske vode da iskoristimo svu energiju. Tako ćemo moći imati zimski i zdravstveni turizam. Oni sa zagrijanom vodom mogu napraviti staklenike i uzgajati povrće preko zime.

A u kojoj je fazi, zapravo, vaš projekt?
Moj projekt je u fazi gdje su završeni svi proračuni, kako to treba napraviti da bude čim jeftinije, jer vidjeli smo da se moja vjetrocentrala puno brže vrti nego njihove. Ovisio o brzini vjetra. I onda automatski ako vi upotrijebite četverepolni generator i moja vjetrocentrale mogu omogućiti 2 400 okretaja na minutu iako 1 500 okretaja na minutu daje 59 Hr. Međutim, za mrežu to nema nikakvih poteškoća. Zašto? Jer sav energetski pretvarač on pretvara 75 Hr najprije u istosmjernu struju, a onda poslije se iz istosmjerne struje dobiva 50 Hr. I za energetski pretvarač je sve jedno da li ću ja pretvarati struju od 20 Hr do 75 Hr u istosmjernu struju ili od 20 Hr pa do 50 Hr u istosmjernu struju. Međutim, do 75 Hr ima prednost, jer kad imamo bržu rotaciju generatora sve se brže vrti imama veću cirkulaciju zraka unutar generatora i imamo manju težinu unutar generatora. Automatski generator je jeftiniji. Plus toga, jeftiniji je ako imamo četiri pola, ako nemamo multiplikatora. S obzirom zato da se moj agregat brzo vrti da bi dobio 2 400 okretaja na minutu kada je vjetar 55 metara na sekundu ili 15 000 okretaja kada je vjetar 30 metara na sekundu. I onda mi to rješavamo sa jednostepenim generatorom da dobijemo 2 400 okretaja na minutu. A to je jeftiniji generator. To je poanta. Klasične vjetrocentrale okrene se pola okretaja za sekundu i trebaju dvostepeni multiplikator I ne mogu postići 2 400 okretaja na minutu . Znači, imaju skuplji generator i skuplji multiplikator. A na multiplikatoru imamo i gubitke energije. Manji su gubici energije na jednostepenom multiplikatoru nego na dvostrukom multiplikatoru. Znači, moj sistem daje više energije nego njihov, jer ima manje gubitaka. Manje je multiplikator skup, manje je generator skup. A manje je i vjetroagregat skup, jer ne idemo u visinu od 50 metara. U Sibiru idemo na visinu od 5 metara, a tu kod nas na visinu od 2 metra.

Koliki vam je vremenski rok dat da završite svoje projekte?
Sve sam završio. Bilo je na ocjeni kod Mikro, to je Agencija od Ministarstva za znanost. S time što je Ministarstvo stalo iza ovog projekta.

Je li za vas vrijedi poslovica “nitko nije prorok u svojem selu”?
Ne, zato jer među hrvatskim narodom postoje Varaždinci i Riječani.

Tko bi radio betonske temelje za vaše vjetrocentrale?
Tvrtka Mi-teh. Mihelčić Josip je njegov vlasnik. On je pristao da uđe u taj projekt.

Ispravili ste i Einsteinovu teoriju relativnosti! Koja je, dakle, najslabija karika Einsteinova teorije?
Najslabija karika je ta što je upotrijebio gama faktor od Lorenza koji ne neispravan. A nije išao sam izvoditi gama faktor iz postojećih formula. To što je slab matematičar to je slaba karika.

Što vi osobno od ovog projekta očekujete?
I znanstveno priznanje i novčanu naknadu. Znam da neću nikad dobiti toliko novaca koliko sam zavrijedio. Ali da će mi biti dovoljno za moje potrebe i potrebe moje obitelji. Pa mi to može biti satisfakcija.

Hoćete li se pod “stare dane” vratiti u Primorje, odakle je sve i započelo, zar ne?
U Primorju ne mogu imati takav radni efekt kao ovdje. Nisam ja ovo mogao sam napraviti, bez pomoći ing. Stjenke Bojanića i bez dr. Branka Tomičića, a sad na kraju bez ing. Kristijan Horvata. Za ovo napraviti treba inženjer koji pokriva osam područja nauke. Naprosto ne postoji inženjer koji bi sve to mogao sam napraviti. Treba napraviti i proračune za čvrstinu betona i td.

 

Što je projektu vjetrocentrala ing. Maritić Željka kazao dipl.ing. Stjenka Bojanić jedan od vrsnih stručnjaka u svojem području bavljenja elektrotehnikom koji je bio i ostao suradnikom ing. Margitića na ovom projektu?

dipl.ing. Stjenka Bojanić:

Završio sam Elektrotehnički fakultet u Zagrebu sa zvanjem dipl. inž. slabe struje. Nemam daljnjih akademskih titula.

U svom radnom vijeku sam bio aktivan uglavnom kao razvojni inženjer u razvoju računarskih uređaja. U par navrata sam obavljao i rukovodeće dužnosti, ali sam se uvijek vraćao struci. Uglavnom sam bio rukovodilac razvojnih timova u području računarstva:

  • TRS (Tvornica računskih strojeva)
  • TERA (Tehničar Računala)

i na još nekim drugim radnim mjestima. Nakon propasti industrije u ovoj grani djelatnosti sam se preorijentirao u ‘slobodnog strijelca’ na projektima u ovom području, posebno oko primjene mikroračunala u različitim područjima. Danas sam u mirovini već oko 10 godina i još uvijek sam aktivan na raznim projektima u ovoj specijalnosti.

Momentalno sam već oko 5 godina honorarni nastavnik na VSITE (Visoka škola za informatičke tehnologije) u specijalnostima Booleove algebre, logičkim sklopovima i arhitekturi računala. Vodim i neke ‘Radionice’ iz ove specijalnosti.

  1. Knjige:

Dosad se nisam bavio tom djelatnošću, ali je sada upravo pred izdavanjem u okviru fakulteta na kojem sam aktivan knjiga s temom o inovativnim metodama korištenja mikroračunala.

  1. Projekt Vjetrocentrale:

Kao dosta dobar poznavalac matematike i fizike, pomagao sam kolegi Margitiću oko nekih osnovnih postavki kod koncipiranja projekta za Vjetrocentrale, najviše kao savjetodavac i kritičar oko nekih postavki.
Sudjelovao sam intenzivnije na predlaganju i osmišljavanju bitnih kontrolnih funkcija oko ovog projekta u smislu mjerenja i programskog upravljanja radi kontrole rada iste.

  1. Stručno područje:

Već sam u uvodnom dijeli naglasio da sam stručno osposobljen za projektiranje sklopova (hardware) i pripadnih kontrolnih programa (software) u vrlo različitim područjima: mjerenja u industriji, kontrola industrijskih postrojenja, mjerenja u medicini, posebno neinvazivne metode, različiti nadzori i upravljanja u energetskim sistemima, kriptografske metode zaštite podataka i privatnosti i još mnogim drugim područjima.

  1. Ocjena projekta Vjetrocentrala:

Vrlo je teško dati meritornu procjenu jednog ovakvog projekta, koji nije još nigdje praktično izveden. Pokušati ću dati svoju ocjenu, ne na temelju čvrstih činjenica, više na temelju intuitivne procjene:

  • Procjenjujem da bi investicija za istu nominalnu snagu bila najmanje upola manja prema investiciji kod bilo kojeg drugog tipa energetskog objekta. Ovdje naravno treba uzeti u obzir činjenicu da je vjetar kao energetski pogonski izvor dosta nestabilan, ima perioda kada jednostavno vjetra nema, a vrlo ga je teško akumulirati (spremati za ‘crne dane’).
  • Problemi oko postavljanja ovakvog energetskog objekta su daleko manji od istog kod postavljanja klasičnih Vjetrocentrala s trokrakim propelerom. Razlog su daleko manje dimenzije i problemi vezani oko transporta i postavljanja (noseći stupovi su i do 150 metara!).
  • Efikasnost rada ovakvog tipa Vjetrocentrala je sasvim sigurno daleko veća od iste klasičnog propelerskog tipa, jer se bazira na turbinskom, a ne na propelerskom pogonu. Ovo ću obrazložiti s nekoliko povijesnih primjera:
    • Kada je prvi puta predložen turbomlazni pogon za zrakoplove, svi su tadašnji priznati stručnjaci tvrdili da je prijedlog besmislen i neizvodiv. Danas takoreći nema zrakoplova s drugim načinom pogona, osim kod malih sportskih letjelica. Razlog: turbomlazni pogon je daleko bolji i efikasniji.
    • Vidio sam pokušaje realizacije brodskih pogona po istom principu, ali to nije prevladalo, ne znam zašto. Jedinstveni primjer su bili brodovi na rijeci Misisipi.
    • Ni jedan kućanski usisivač za prašinu ne koristi propelerski usisni pogon, svi su bazirani na turbinskom pogonu. Razlog je jednostavan: propelerskim pogonom u prihvatljivim dimenzijama nije moguće postići traženu usisnu snagu i efikasnost.
    • Sve hidroelektrana za pogon generatora koriste vodene turbinske pogone. Smatra se da drukčiji pogoni nisu efikasni i da su apsolutno neupotrebljivi.
    • Nekadašnje vodenice za mlinove su sve imale principijelno turbinski pogon. Nikom nije padalo napamet da koriste propelere za pogon mlinova, jer to jednostavno nije bilo ni izvedivo ni upotrebljivo.
    • Istina je da su holandske  vjetrenjače imale propelerski pogon, ali je tome vjerojatno bio razlog tadašnja nemogućnosti drukčijih tehničkih (turbinskih) izvedbi.

Napisala: urednica portala ZMUSK,
Gordana Igrec

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s