…dr.sc. Dankom Biondićem (26.05.’14.)

Ponedjeljkom na kavi sa dr.sc. Dankom Biondićem,
direktorom razvoja iz Hrvatskih voda u Zagrebu

VODA

Vodo, ljubim te živote moj,
I smrti moja.
Ti daješ život, snagu i sreću,
Ponekad i moju nesreću.
Tako plaha, i bistra i mila,
Cijeli život opijevana i pijena,
A, surova, opasna i divlja,
O prokleta nekad bila.
Omeđena majkom zemljom,
Plodove za život daješ,
Prolivena kad si ljuta,
Nema zemlje ,nema puta.
Razlivena preko sela ,njiva,
O Bože, kako si neukrotiva.
Dobro je dok nisi ljuta,
Kad si loša, brišeš sve sa svoga puta.
Svako živo biće, pred tobom bježi,
U silini tvoja snaga leži.
Čovjek te je pokušao pripitomiti,
Ne daš se, sve češ mu slomiti.
Pokazat češ ponekad da si Božji dar,
Ipak, čovjek sluga, a ti gospodar.

Napisao “pjesnik na motoru”
Ivica Jurinić

U Sloveniji i Austriji ne možete piti vodu iz slavine,
a u Hrvatskoj – možete!

Ako ste ikada pitali o važnosti i ulozi vode u čovjekovu životu potom i svega živoga na planeti Zemlji, onda je to bilo prije svega tijekom ovih dana, kada je voda pokazala “svoje zube” i dokazala da nije samo “dar Božji” već i da može biti “Božja kaštiga”. Štete od poplava neprocjenjive su kako u Slavoniji tako i u susjednoj Bosni i Srbiji. Posljedice se još ne naziru. Ipak, ljudski je život nezamisliv bez vode. Takvo što trebali bi imati svakodnevno na pameti uzmemo li u obzir činjenicu da se nerijetko znademo zaboraviti prilikom pranja zubiju i pustiti da nam tijekom ovog čina higijene voda teče iz slavine umjesto da koristimo vodu iz čaše za ispiranje usta ili da ponovno otvorimo slavinu. Iako je bez vode život na našoj planeti nezamisliv ipak većina nas vodu uzima “zdravo za gotovo” pri tom zabravljajući ili previđajući činjenicu koliko truda stoji iza njezine lagodne dostupnosti u svačijem domu, ali i koliki je broj onih ljudi na cijeloj kugli zemaljskoj kojima je voda dragocjenija i od samog zlata ili čak nafte! Što dakako i jest!

Prema izvješću Europske komisije objavljenom dan uoči Međunarodnog dana voda, Češka, Cipar i Malta stalno se suočavaju s trajnim manjkom pitke vode. Od 21 zemlje koja je odgovorila na upitnik Europske komisije samo šest zemalja je izvijestilo kako nemaju problema sa pitkom vodom – Austrija, Belgija, Estonija, Irska, Luksemburg i Slovačka. Turska, Izrael i Kina jednako tako imaju velikih problema sa nestašicom pitke vode. Europska komisija je  krajem 2012. godine objavila nacrt plana za očuvanje voda u Europi. U našoj zemlji problema barem sa vodom nema. Upravo su prije tri godine Hrvatske vode obilježavale 135 godišnjicu od kada je biskup Josip Juraj Strossmayer uz pomoć stručnjaka pustio u rad prvu tvrtku pored Osijeka koja se brinula o našim vodama,a koja je preteča velike tvrtke Hrvatske vode. Razgovor o kvaliteti naše vode za piće, kuhanje ili higijenu, mogućnostima privatizacije hrvatskih voda i njezinim posljedicama, te o režijskim troškovima vode, kao i svim ostalim problemima vezanim uz upravljanje vodama, vodili smo za portal ZMUSK, ponedjeljkom na kavi sa dr.sc. Dankom Biondićem dipl.ing.građ., direktorom razvoja Hrvatskih voda i docentom na Geotehničkom fakultetu Varaždin Sveučilišta u Zagrebu.

Hrvatske vode u cijelosti upravljaju vodnim resursima Hrvatske. Koje su obaveze, dužnosti, pa i prava Hrvatskih voda u tom slučaju?

Zakoni u današnjem smislu, kao propisi najviše vlasti kojima se cjelovito pravno uređuje neko područje i propisuju prava, obveze i pravila za odnose različitih osoba u vezi s tim područjem, donose se od druge polovice 18. stoljeća i početka 19. stoljeća. Aktivnosti Hrvatskih voda detaljno je razrađena u Zakonu o vodama. To su naši temeljni zakoni: Zakon o vodama i Zakon o financiranju vodnoga gospodarstva. Oni su usklađeni sa EU legislativom, doneseni koncem 2009. godine. Tijekom 2010. godine pripremljeno je 46 potzaknoskih akata tih zakona čime smo odradili dio preduvjeta za zatvaranje pregovaračkog poglavlja 27 – okoliš. Što smo napravili u prosincu prošle godine? Sve što je navedeno u Zakonu o vodama, to je čitav niz djelatnosti, to je veliki broj aktivnosti definiran precizno Zakonom o vodama i pripadajućim podzakonskim aktima. Osim Zakona o vodama, temeljni dokument Hrvatskih voda je Statut kojim se također definirane i vizija i misija i ciljevi upravljanja vodama. Hrvatske vode su pravna osoba za upravljanje vodama, osnovane Zakonom o vodama radi trajnog i nesmetanog obavljanja javnih službi i drugih poslova kojima se ostvaruje upravljanje vodama u opsegu utvrđenom planovima i u skladu sa sredstvima. To su osobito: priprema podloga za kreiranje vodne politike, priprema programa, planova i drugih akata koji čine osnovu za osiguravanje dovoljnih količina odgovarajuće vode za različite namjenske potrebe, zaštitu voda od onečišćenja, uređenje vodotoka i drugih voda i zaštitu od štetnoga djelovanja voda, investitorski i drugi poslovi kojima se izvršavaju ti programi i planovi, te poduzimanje mjera kojima se osigurava racionalno korištenje voda, zaštita voda i zaštita od poplava i drugih oblika štetnoga djelovanja voda. Uz Zakon o vodama, poslovanje Hrvatskih voda uređeno je i Zakonom o financiranju vodnoga gospodarstva. Uz Direkciju koja ima zadatak osigurati funkcionalno jedinstvo, učinkovitost i koordinaciju svih ustrojbenih jedinica Hrvatskih voda na razini Republike Hrvatske, Hrvatske vode su teritorijalno organizirane po vodnogospodarskim odjelima i vodnogospodarskim ispostavama osnovanim sa zadaćom operativnog upravljanja vodama na terenu. Misija Hrvatskih voda je upravljati vodama u Republici Hrvatskoj radi zaštite života, zdravlja i imovine od štetnog djelovanja voda, te radi osiguranja trajne dostupnosti voda putem optimiziranja ekonomskih i ekoloških koristi na načelima održivoga razvitka. Vizija Hrvatskih voda je kontinuirano ostvarivati svoju misiju i postizati zadane ciljeve, poštivajući najviše standarde kvalitete, koristeći suvremene znanstvene i empirijske tehnologije i metode koje su prijateljske okolišu i prirodi, ostvariti najviši stupanj suglasnosti s korisnicima i dionicima voda o ciljevima i načinima očuvanja vode i zaštite od voda, razviti svijest o vodi kao strateškom resursu, te afirmirati se kao stručna i vjerodostojna nacionalna agencija za upravljanje vodama.

Koju veličinu vodenih površina Hrvatske vode nadgledaju?

Prema provedenim analizama postojećeg stanja i razvojnih potreba, Hrvatska raspolaže dovoljnim količinama vode za svoje potrebe – ukupne zalihe vode procijenjene su na oko 9.100.000.000 m3 godišnje, a vodni resursi svojom količinom i kakvoćom nisu ograničavajući čimbenik gospodarskog razvoja (rabi se oko 4,5% zaliha, odnosno oko 400.000.000 m3 godišnje). Nejednolika prostorna i vremenska raspoređenost, kako površinskih tako i podzemnih voda i njihova veza primarno je određena morfološkim i hidrogeološkim značajkama. Prema Zakonu o vodama Hrvatske vode upravljaju sa svim kopnenim, površinskim vodama, prijelaznim vodama, podzemnim vodama i priobalnim morem. S oblacima se jedino ne bavimo.

Po kvaliteti vode, koja je Hrvatska u EU, pa onda i u svijetu?

Takvih egzaktnih podataka nema. Postoje istraživanja UNESCA prema kojem Hrvatska zauzima vrlo visoko peto mjesto u Europi odnosno 42. mjesto u svijetu to je što se tiče u odnosu prema količinama. Prema kvaliteti je teško reći jer postoji čitav niz parametara kojima se ocjenjuje kvaliteta vode. Za takva istraživanja ne znam.  Ali, ističem da su u principu naše vode dobre kvalitete! Pogotovo kemijskoga stanja, generalno se može reći da su dobre kvalitete sve te vode koje sam spomenuo. S time da problemi sa kakvoćom se javljaju na nekim lokalitetima uslijed onečišćenja prvenstveno stanovništva – komunalnim otpadnim vodama, usred onečišćenja od industrije i uslijed onečišćenja od poljoprivrede. Problemi su naročito evidentni na kopnenim površinskim vodama na manjim vodotocima u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Pogotovo u ravnici na kanalskoj mreži gdje su  mali protoci, imate iznimno visoko opterećenje nutrijentima – hranjivim tvarima, imate veliku mogućnost eutrofikacije. To možete vidjeti tzv. zelene kanale, male vodotoke i td. Na mnogim mjestima kontinentalne Hrvatske. Gdje je eutrofikacija? To je žabokrečina. To vam je od Varaždina do Osijeka, odnosno gdje voda nema dovoljnu brzinu protjecanja. To je što se tiče kakvoće kopnenih površinskih voda. Ona se prati sustavno putem nacionalnog monitoringa, to rade Hrvatske vode, dakle, u čitavoj državi prema programu odobrenom od strane našeg resornog Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva. Što se tiče podzemnih voda? Visoke su kakvoće. Postoje određeni problemi sa visokim koncentracijama nitrata, baš na području Varaždina. Na području grada Zagreba i nešto malo u Istočnoj Slavoniji, ali nisu ti problemi alarmantni! Dakle, na nekim mjestima su koncentracije nitrata povišene. To su posljedice različitih utjecaja koje sam već prije napomenuo. Teško je na nitratu reći kojeg je podrijetla? To može biti i od stanovništva i od poljoprivrede i od industrije. Dalje, što se tiče podzemnih voda u Istočnoj Slavoniji? Podzemne vode su dosta opterećene arsenom! Povišene su koncentracije arsena, ali to je prirodni arsen koji je uočljiv u čitavom Podunavlju, dakle, i u Mađarskoj i u Srbiji i on nije stvar antropogenih utjecaja nego je on prirodno takav. On je takav bio oduvijek uz rijeku Dunav. Što se tiče priobalnih voda također postoje mjesta gdje je more bilo onečišćeno uslijed zagađenja sa kopna, ali sustavnom provedbom projekata prvenstveno provedbom projekta Jadran, dakle, građenjem kanalizacija, uređaja za pročišćavanje u priobalnom području situacija je sve bolja i bolja. Sjetite se recimo: splitske rive prije 15-20 godina? Tamo se nije dalo hodati koliko je to imalo neugodan miris! Uređenjem kanalizacije sad se možete kupati! Voda apsolutno zadovoljava kriterije kakvoće za kupanje. Ista je stvar sa drugim gradovima gdje se riješila kanalizacija, odvodnja, poput Rijeke ili Zadra. To više nije isto kako je bilo.

Koliko smo svjesni naše prednosti da imamo veliki postotak nezagađene, zdrave vode za korištenje?

Mislim da smo dovoljno svjesni. Hrvati su zreo narod. Znaju kakvim bogatstvom raspolažu i mislim da su znali upravljati vodama. Evo, ove godine obilježavamo 135 godišnjicu Hrvatskih voda. Dakle, to nije tvrtka od jučer. Naši časni prethodnici širem lijepe naše: od Osijeka, Splita, Varaždina, Zagreba i tako redom znali su upravljati vodom. Pošto je današnja kakvoća naših voda dobra to znači da su ti ljudi dobro radili. Mi se trudimo da nastavimo, da intenziviramo aktivnosti u zaštiti voda što smo dogovorili sa EU, dakle, provedbu direktiva EU vezano uz zaštitu voda. Dakle, to je intenzivna gradnja prije svega kanalizacije, uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. I kada vidite koliko se ulaže u Hrvatskoj? Ulažu se ogromni iznosi. Ne samo Hrvatske vode, nego i lokalna komunalna poduzeća, recimo: kod vas Varkom ili Međimurske vode. Ako gledate vašu regiju: to je i Koprivnica. Dakle i Varaždin i Čakovec i Koprivnica su gradovi koji su pročišćivače napravili koji imaju iznimno razvijenu i kanalizacijsku mrežu. Dakle, ako je netko to radio onda je svjestan toga što štiti i zašto to štiti?! Zagreb ima pročistač. Dakle, svi naši veliki gradovi imaju, ne mogu reći potpuno adekvatnu prema EU  mjerilima – to ćemo sada nadograditi, to će se isfinancirati iz EU fondova , ali činjenica je da se itekako o tome vodilo računa, vodi računa, a ja sam uvjeren da će se i voditi računa u budućnosti. Dakle, svijest postoji!

Postupaju li naši ljudi racionalno sa vodom? I koji su vaši savjeti za štednju vode?

Mislim da ljudi postupaju racionalno s vodom. Problemi nastaju zbog velikih gubitaka u vodoopskrbnom sustavu . Gubitaka vode koji se kreću oko 40 posto. To ne neracionalno. Ali to nisu krivi potrošači vode, nego u mnogim sredinama su krivi zastarjeli vodoopskrbi sustavi. Dakle, to su vodovodi koji su stari 50 ili više godina. To je potrebno sanirati i td. Očekujemo da ćemo provodeći direktive EU i u tom smislu napraviti određeni napredak! Što se tiče običnih ljudi – potrošača vode ja mislim da oni i kad gledate u Hrvatskoj prosječnu potrošnju vode po stanovniku ona se apsolutno uklapa u nekakve prosjeke EU-a, dakle, ljudi imaju određene higijenske navike, troše vodu za redovito življenje, za hranu, piće , higijenu. Ti prosjeci su u rangu sa Slovenijom ili Austrijom. Mislim da smo racionalni jer mislim da nema potrebe da smanjujemo potrošnju koja je potrebna za normalno življenje! Ali ima razloga i te kakvih da se saniraju vodoopskrbni sustavi iz kojih su veliki gubici. Moji savjeti za štednju vode ? To sam već rekao: sanacija velikih vodoopskrbnih sustava iz kojih dolaze veliki gubitci.

Kako se sa vodom snalaze dalmatinski ili primorski otoci i njihovi mještani?

Vodoopskrba Jadranskih otoka je značajan problem. Problem je zato što su jadranski otoci manje – više bezvodni. S druge strane imate situaciju da tri mjeseca u godini imate ogromno opterećenje od turizma, a ostali dio godine nema nikoga. U takvim uvjetima je jako teško planirati vodoopskrbni sustav. Jer vodoopskrbni sustav mora biti i zimi kada potrošnje vode nema, a mora biti i ljeti kada je velika potrošnja vode. Kako se ti problemi rješavaju? Neki otoci imaju vlastite izvore vode, to su uglavnom veliki otoci. Na neke otoke uglavnom se voda dovodi voda sa kopna. Primjerice Lošinj ima svoj vlastiti izvor. Ima Vransko jezero. Krk ima svoj vlastiti izvor – Ponikve akumulaciju. Rab dovodi s kopna. Brač, Hvar, Korčula, Lastovo isto tako. Neki otoci imaju svoje izvore. Podmorske cjevovode imaju. Manji otoci tipa Silbe ili Oliba nemaju dovod sa kopna, nemaju vlastite izvore vode, ali se vodooprema dobavlja putem brodova vodonosaca. Oni imaju rezervoare u kojima brodovi dovode vodu. To je vrlo racionalno. Vrlo racionalno – kvalitetno rješenje. Postoji mogućnost desalinizacije. Na Mljetu je ta mogućnost realizirana. U svijetu nije primjenjiva ta metoda, ali možda će jednog dana biti. Dovođenje detaljne kanalske mreže za odvodnju i navodnjavanje u funkcionalno stanje ostvariti će se do kraja 2013. godine. Funkcionalni sustavi će se redovito gospodarski i tehnički održavati. Strateški cilj razvoja javne vodoopskrbe jest povećanje stupnja opskrbljenosti stanovništva vodom iz javnih vodoopskrbnih sustava sa sadašnjih 80% na 85 do 90% do 2023. godine. Također je predviđeno intenziviranje aktivnosti na utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta i provedbi odgovarajućih zaštitnih mjera, zatim intenziviranje aktivnosti na unapređivanju kondicioniranja vode za piće, te intenziviranje aktivnosti na sanaciji gubitaka iz distribucijskih vodoopskrbnih mreža. S obzirom na problematiku vezanu uz postojeće stanje vodnokomunalnog sektora, intenzivno će se raditi na njegovu okrupnjavanju, odnosno na određivanju distribucijskih/uslužnih područja kao tehnološko-ekonomski održivih cjelina.

Što je sa kvalitetom vode u velikim hrvatskim gradovima?

Kvaliteta vode u javnim vodoopskrbnim sustavima u gradovima u Hrvatskoj je dobra! Povišene su koncentracije prirodnog arsena u Istočnoj Slavoniji, ali to se sada rješava građenjem Regionalnog vodoopskrbnog sustava Istočne Slavonije. Problem prirodnog arsena je što su povišene granice u odnosu na propisanu europsku direktivu za vodu za piće. Ali opet napominjem: ti ljudi tu vodu tamo piju stoljećima i nikad nisu zabilježene nikakve hidrične bolesti. Nitko nije znao da je to problem dok se nije vidjela ta previsoka dozvoljena granica, ali to moramo riješiti zbog EU. Drugi dijelovi Hrvatske piju sanitarno ispravnu vodu. Tu pripada i Varaždin i Zagreb, pa i Osijek i Split, Rijeka, Pula. Svi piju vodu iz slavine koja se sustavno kontrolira i koja je zdravstveno ispravna. Problema nema. Da ih ima sasvim sigurno bi javnost o tome znala. Oboljenja izazvanih lošom vodom nema.

Kako stoji grad Varaždin po tome pitanju?

Dobro. To što sam rekao da je dio Varaždinskog vodonsonog kanala opterećen nitratima to ne znači da vi pijete tu vodu. Vi imate crpilište Bartolovec. Tako da vam odmah kažem što pijete. To je za sada tako i trudit ćemo se da i budućnosti bude tako.

Plaćamo li visoke račune za potrošnju vode? Ili su oni realni?

Cijena vode je jedna kategorija vrlo osjetljiva. I po Ustavu na pitku vodu ima pravo svaki građanin Hrvatske. To je nešto što je važno za njegov život. Mobitel ne mora imati, ali vodu mora imati! Dakle, prilikom definiranja cijene vode mora se voditi računa i o toj socijalnoj prihvatljivosti. Ali isto tako mora se voditi računa da je pitka voda proizvod. Ako vi stanujete na 15. katu nebodera i otvorite slavinu i iz slavine vam teče zdravstveno ispravna voda koju bez ikakve bojazni možete popiti, možete kuhati juhicu , znači da se u to morao uložiti određeni trud da do takvih stvari dođe. Cijena vode mora biti ekonomska kategorija. Ali, za većinu kubika potrošnje se uvodi socijalna kategorija. Ako netko zalijeva velike površine tu nema nikakvog razloga da ne plati vodu. Ako imate nekoga tko zalijeva velike vrtove, travnjake i nekoga tko samo pije vodu, kuha i održava higijenu. Da li je visoka? Teško je reći što je visoko što nisko. Ljudi teško u Hrvatskoj žive. Većina ljudi u Hrvatskoj teško živi. To je činjenica. I sve je njima visoko i skupo. Da kubik košta dvije kune onome tko ne prima plaču ili ima malu mirovinu to je preskupo. To su činjenice iako je to teško reći. Ali činjenica je isto tako da cijena vode mora obuhvatiti sve troškove njene proizvodnje, crpljenje, pročišćavanja – kondicioniranje i distribucija. To su troškovi. A isto tako cijena vode mora pokriti troškove odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda. Ti troškovi nisu svuda isti. Zato što je veći sustav  – troškovi su manji. Što je manji sustav troškovi su veći. Ali na ovim zakonskim rješenjima vezanim uz određivanje uslužnih područja to pitanje će se na adekvatan način riješiti. Ističem da u distribuciji i odvodnji, pročišćavanju otpadnih voda ne treba biti profita! Dakle, cijena vode mora biti takva da pokrije troškove javne vodoopskrbe, dovodnje i pročišćavanja komunalnog otpada. Realne troškove i bez apsolutno nikakvog profita. Na tome se ne treba zarađivati! Da li plaćamo velike račune? To je relativna stvar. Ljudima je sve teško.

Zašto je cijena potrošnje vode porasla ulaskom Hrvatske u EU?

To je opet vezanu pitanje uz cijenu vode. S ulaskom u EU: evo vidite sad smo završili pregovore I… što se promijenilo? Ništa! Tako da ćemo mi nastojati da sve obaveze koje su vezane uz odvodnju, pročišćavanje otpadnih voda, vodoopskrbu, da se realiziraju . Država i lokalna zajednica iznaći će rješenja da to sve ne padne na leđa potrošača. Tu prije svega mislim na EU fondove na kohezijske fondove, dakle, očekujemo da će 70 posto financirati EU. Domaću komponentu od 30 posto može rješavati država ili Županije, općine, gradovi, ali uvijek će biti po nekom modelu koji će biti prihvatljiv za građane. Model ne mora biti isti za Varaždin ili Zagreb. Ali u svakom slučaju ne očekujemo da će cijena voda rasti tamo gdje se s cijenom vode mogu pokriti troškovi, dakle, pogona i održavanja sustava. Država će se potruditi da iznađe sredstava da sustave razvije, ali pogone i održavanja to mora biti na korist. Nitko neće platiti crpljenje vode u Varaždinu nego Varaždinci. Ili čišćenje?! Ali pročiščivač vam može sagraditi. Dakle, ako je negdje cijena vode neprimjerno niska zato što o cijeni vode odlučuju gradska vijeća,a to su političari, političari idu na izbore, političari ne vole vuči nepopularne mjere i onda imate slučajeve da je cijena vode neprimjereno niska odnosno da komunalno poduzeće radi gubitke. Imate slučajeve. To se ne smije dogoditi. Komunalno poduzeće ne smije imati nikakav profit, ali ne smije raditi nikakve gubitke! To mora biti praksa. I ne smije radi neke politike dovoditi se u gubitke. Komunalno poduzeće mora biti odvojeno od politike!

Što je sa “sramežljivim” najavama da će hrvatske vode privatizirati?

Hrvatske vode se ne mogu i neće privatizirati. Niti slučajno. To je zapriječeno i strategijom upravljanja voda i našim zakonom o vodama gdje je jasno definiran pravni status voda. Privatizacija voda, u najvećem slučaju se misli na privatizaciju vodnokomunalnih sustava . Da se to dozvoli? Što bi se dogodilo? Došli bi raznorazni špekulanti i ulagali bi u to. To bi kupili i na kraju bi građani uvijek platili račune! Građani mogu platiti račune da nikome ne stvaraju ekstra profite, nego da s onim što plate pokriju realne troškove rada komunalnog društva! U koliko bi se nešto privatiziralo? Privatizacija se apsolutno veže uz profit. Što je neprihvatljivo i što sam uvjeren da se neće dogoditi. Postoje primjeri u svijetu privatizacije vodoopskrbnih sustava. Niti jedan nije svijetli! Svuda su tu bili problemi prije svega sa visokim i neopravdanim cijenama vode.

Gdje to?

Prije svega po Latinskoj Americi, ima po Europi. Gdje god je to bilo uvijek su se dizale cijene vode. To je nepotrebno. I mislim da je sadašnji pravni status voda definiran Zakonom o vodama, prije toga definiram Strategijom upravljanja o vodama dobar, kvalitetan i to ne treba niti slučajno mijenjati. Dakle, sramežljive najave to su predmet razno- raznih špekulacija koje su po meni nerealne. Ali ukoliko i dođe do takve realnosti vjerujem da ćemo se svi zajedno tome oduprijeti!

Što je sa vrelima pitke vode poput Bistre ili Jane?

To je nešto posve drugo. Bistra ili Jana su komercijalni proizvodi. Dakle, to stoji na policama trgovine. To, da li ćete vi to kupiti ili ne? To je vaša osobna stvar. To je komercijalni proizvod. Tvrtke koje to proizvode imaju koncesiju za proizvodnju te vode i zašto ne? Ukoliko netko želi popiti tu vodu to je njegove stvar!

Hoćemo li s našim ulaskom EU, koji eto, broji godinu dana od ulaska, izgubiti na kvaliteti vode i pridružiti se građanima EU koji pitku vodu kupuju flaširanu?

Nećemo! Zato što oni koji kupuju flaširanu pitku vodu oni to kupuju ne zato što su u EU, nego zato što su im vode prljave! To nema s EU nikakve veze. Nego zato jer su tijekom povijesti svoje vode zagadili. Mi nismo! Tim više što smo sada dužni provoditi vrlo opsežne mjere zaštite voda. Stanje koje je općenito dobro sasvim sigurno se neće pogoršati nego će se poboljšavati. Ali isto tako nije točno da čitava EU ima zagađenu vodu. Nema. U Sloveniji možete vodu popiti iz slavine. Isto tako možete je popiti i u Austriji. Tako da: netko je zagadio, netko nije.

Kakva je uopće budućnost naših voda? Kako će još dugo moći zadržati status nezagađenih, zdravih voda?

Budućnost naših voda ista je kao i sadašnjost ista kao i prošlost. Znači – dobra. Ja ne vidim da će se tu nešto pokvariti. Može se poboljšati u smislu infrastrukturnih poboljšanja. Prije svega objekti za zaštitu od poplava, drugih oblika štetnog djelovanja, projekti navodnjavanja, to je naročito bitno vezano uz klimatske promjene koji pojačavaju hidrološke ekstreme. Općenito mislim da za budućnost ne moramo brinuti. U koliko ćemo voditi sustavno  računa o adekvatnoj zaštiti. Nego moramo preventivno djelovati i onda ne moramo brinuti za budućnost. Opasnost da izgubimo zdravu i nezagađenu vodu – nema! Gradovi koji do sada nisu pročišćavali vodu će pročišćavati. Poljoprivreda će provoditi nitratnu direktivu, bit će spremnici za gnoj. Dakle, stanje se može samo poboljšati. Što se tiče industrije ona također ima svoja ograničenja, a neki razvoj prljave industrije se u Hrvatskoj i onako ne očekuje (ne treba nam to). Mislim da je budućnost naših voda – dobra. Ali, u našim rukama!

Iako nemamo praksu stavljati izjave političari u naše intervjuu Ponedjeljkom na kavi sa… ovom prigodom napravili smo izuzetak i izašli u javnost sa izjavom jedinog hrvatskog zastupnika u njemačkoj stranci u Njemačkom parlamentu SPD-u, Josipa Juratovića koju je poslao na sve medije.

Izjava zastupnika SPD-a u Njemačkom Parlamentu, Josipa Juratovića povodom poplava koje su zahvatile Slavoniju, Bosnu i Hercegovinu i Srbiju.

 

Regionalana koordinacija za pomoć poplavama
ugroženoj 
jugoistočnoj Europi

Zastupnik ispred SPD-a u Njemačkom saveznom parlamentu Josip Juratović izrazio je zabrinutost za ljude u poplavama pogođenim područjima:”Od petka sam primio nebrojene pozive za pomoć. Ljudi koje je zadesila ova strašna katastrofa trebaju našu podršku” rekao je Juratović pri čemu je u njegovom okružnom uredu u Heilbronnu i angažirao svoju suradnicu Katarinu Pejić.

Ona koordinira humanitarne aktivnosti raznih udruga i nadovezuje se na regionalne mreže, kako bi protok i prenošenje informacija bio što transparentniji. Konkretno, trenutno suradnju na pripremi humanitarnog konvoja, medicinskih, higijenskih i raznih prijeko potrebnih artikala koji bi trebali bit transportirani u petak za Hrvatsku. Pri čemu Josip Juratović poziva sve na podršku, riječima: “Svaka pomoć je neprocjenjiva i dobrodošla.”

Sve osobe i organizacije kojima su potrebne informacije oko slanja humanitarnih pomoći mogu se obratiti pitanjima putem E-maila pejic@josip-juratovic.de.

 

“Teče i teče, teče jedan slap,
što u njem znači, moja mala kap?!”
pozdrav od ZMUSK-ovaca

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s