… Goranom Aleksićem (19.01.’15.)

O aktualnoj krizi uzrokovanoj divljanjem švicarskoga franka

 

Jednostavno je sazrelo vrijeme da se CHF krediti riješe i da dužnici konačno odahnu i počnu otplaćivati svoje kredite prema poštenim i fer odnosima na hrvatskome tržištu!

Ponedjeljkom na kavi sa…
bivšim koordinatorom pravnog tima Udruge Franak,
Goranom Aleksićem

U nas je doista teško doći do “krova nad glavom”. Prema ispitivanju Udruge Franak 40 posto onih koji su se zadužili u švicarskim francima prilikom kupovanja stana na stambeni kredit oboljeli su od karcinoma, dobar dio njih “rado zaviri dublje u čašicu”, oko 12 posto njih zbog iznimno teške situacije prouzrokovane “nestabilnošću franka” i “divljanjem tečaja” i još teže gospodarske situacije pomišljalo je i na samoubojstvo, a posljedice želje da se na jedini mogući način, dakle, preko kredita dođe do “svoja četiri zida” mogla bi imati i djeca roditelja koja su im priskrbila stan i to u obliku PTSP-a.

Posljednje, nekontrolirano “divljanje franka” i još jedan u nizu šokova koji proživljava velik broj mladih obitelji u dobi od 30-te do 50-te godine života i iščekivanje poteza Vlade, HNB-a i banaka u Hrvatskoj koje bi moglo biti razriješeno već ovog ponedjeljka, bio je sasvim dovoljan povod za razgovor uz šalicu kave (za to još imamo kojih osam kuna u novčaniku) za portal ZMUSK sa sada već bivšim, ali prije par mjeseci vrlo istaknutim koordinatorom Udruge Franak, Goranom Aleksićem.

Zašto ste se Vi osobno učlanili u Udrugu Franak?

Učlanio sam se u Udrugu Franak iz nekoliko razloga, prvo zato jer i sam imam kredit s valutnom klauzulom CHF te sam odlučio da ću kroz udrugu pokušati legalnim putem dokazati da je valutna klauzula CHF nezakonito ugovorena valutna klauzula. Drugi razlog bio je je taj što sam htio pomoći da svi građani Republike Hrvatske koji su u istoj ili sličnoj situaciji kao i ja dođu do svojih prava. Treći razlog je bio taj da je to praktični primjer kako se možemo boriti protiv zla koje predstavlja neoliberalni kapitalizam, a samovolja banaka u poslovanju s građanima, gdje građani uopće nisu imali nikakvu mogućnost pregovaranja i gdje su nasjedali na bankarsko oglašavanje „jeftinih“ kredita, jedan je od najzloćudnijih oblika neoliberalnog kapitalizma koji omogućuje stvaranje dužničkih robova za cijeli život. To mora biti zaustavljeno.

Što mislite o aktualnoj situaciji u vezi s divljanjem tečaja švicarskog franka?

Na početku naše borbe bilo je ukupno 120 000 kredita s valutnom klauzulom CHF, a danas ih je ostalo još cca. 60 000, od čega većinu čine stambeni krediti – njih 57 000. To je 57 000 obitelji koje su bile koliko-toliko zaštićene od enormnih kreditnih rata ograničenjem kamate na 3,23%. Međutim, onih ostalih 3 000 obitelji s običnim hipotekarnim kreditima nisu bile zaštićene ni na koji način, i one su mrlja na savjesti bivšeg ministra Linića koji nije htio hipotekarne CHF dužnike privremeno zaštititi ograničenjem kamatnih stopa. Danas se svih 60 000 obitelji našlo i istome loncu, jer zaštitna mjera u obliku kamate 3,23% više ne znači ništa. Švicarski franak počeo je divljati na svjetskom tržištu, nakon što je Švicarska narodna banka odustala od zaštite tečaja CHF na određenoj granici u odnosu na valutu Euro. To znači da već sljedeći tjedan, kada počnu nove transakcije na svjetskim tržištima, postoje potencijalne šanse da valuta CHF uzleti za novih 10, 20, 30, 100% iznad današnjeg tečaja. To znači da svih 60 000 obitelji s kreditima CHF mogu postati obitelji osuđene na propast. To znači 200 000 ljudi koji mogu ostati bez svojih domova, a nakon toga slijede rastave brakova, mogući suicidi, veliki broj novih socijalnih slučajeva, i porast siromaštva u Republici Hrvatskoj. To znači nesagledivi trošak za društvo u cjelini. A sve to bilo bi izazvano, po meni nezakonitim plasiranjem kredita s valutnom klauzulom CHF. Vrhovni sud tek treba odlučiti o reviziji pravomoćne presude, i trenutno jedini spas vidim u tome da Vrhovni sud po pravu i pravedno presudi da je prvostupanjska presuda suca Radovana Dobronića bila utemeljena i zakonita, čime bi 60 000 obitelji konačno moglo odahnuti.

Kako tumačite pravomoćnu presudu u „slučaju Franak“?

Visoki trgovački sud mogao je i imao je sve potrebne alate za to, presuditi da je prvostupanjska presuda suca Radovana Dobronića ispravna. Međutim, Visoki trgovački sud ponio se na neki način kao Pilat i oprao je ruke, prepustio je najvišem sudskome tijelu da odluči o konačnom pravorijeku. Nažalost, Visoki trgovački sud uopće nije razmatrao sve elemente prvostupanjske presude, jer da je to učinio, ne bi mu preostalo drugo nego da potvrdi prvostupanjsku presudu. Uvjeren sam da će Vrhovni sud potvrditi prvostupanjsku presudu te proglasiti osim ništetnosti promjene kamate ništetnom i ugovorenu valutnu klauzulu CHF.

Što bi za dužnike s valutnom klauzulom CHF značilo ako bi Vrhovni sud revizijom potvrdio prvostupanjsku presudu Trgovačkog suda?

To bi značilo da konačno svi možemo odahnuti i u miru nastaviti otplaćivati svoje kredite. Krediti bi morali biti konvertirani po početnom tečaju CHF i s fiksnom početno ugovorenom kamatom. Jednostavno bi sav tečajni rizik, koji nije bio objašnjen kod ugovaranja kredita dužnicima, nestao. Bankama bi se smanjila dobit, ali budući da su banke majke ostvarivale enormni ekstra profit na nezakonitim ugovornim odredbama, one su te koje bi morale pomoći hrvatskim bankama da što lakše prebrode tranzicijski period iz CHF kredita u kunske kredite, iako uslijed jako dobre kapitalizacije hrvatskih banaka nikakvih problema u njihovom poslovanju ne bi bilo – ne bi bilo čak niti gubitaka, nego samo smanjene dobiti.

No, presudom ne bi bila ukinuta valutna klauzula….

Ne, ali bi bila ništetnom proglašena valutna klauzula CHF, jer se radi o visokorizičnoj valuti u koju bježi kapital u kriznim vremenima, jer građani nisu upozoreni na razliku između proizvoda s valutnom klauzulom euro i proizvoda s valutnom klauzulom CHF – ukratko, zbog toga što građani nisu bili upozoreni na sve rizike koje sa sobom nosi valutna klauzula CHF. Kao što na lijeku piše koje su nuspojave za vrijeme terapije, tako je trebalo upozoriti i na nuspojave koje se događaju u kriznim vremenima ako netko ima dug prikazan u CHF-u te razlike između originalne valutne klauzule euro, i generičke klauzule CHF. Ovih dana vidimo da je sve to istina i da su krediti s valutnom klauzulom CHF izuzetno toksičan i štetan proizvod za cijelo društvo – mogao bih taj proizvod usporediti s epidemijom AIDS-a.

Jesu li, dakle, naši građani doista u tzv. dužničkom ropstvu? A banke “drže sve u šaci”, i političare, i gospodarstvo, i građane?

Mnogi dužnici moraju raditi i nakon radnog vremena ne bi li mogli otplaćivati svoje kredite, uslijed čega nemaju vremena za obitelj, kulturu, društvena događanja i druge male radosti. Nemaju vremena za kvalitetan odgoj djece. Čovjek koji živi da bi vratio dugove jest dužnički rob, u to sam uvjeren. Država koja je svake godine sve više dužna, koja se mora iznova i iznova zaduživati da bi dugove vratila, što je drugo takva država nego država rob koja onda pokušava rezanjem radnih mjesta, plaća i prodajom svoje vrijedne imovine nakratko riješiti probleme koji nastaju zbog obveze vraćanja dospjelih dugova, a takvim načinom vođenja države ulazi se u još veće dugove i probleme. Vjerujem da ima načina da država otvori svoja vrata svim ljudima visokih moralnih i stručnih karakteristika, koji iza sebe imaju kreativne rezultate, koji bi mogli biti novi vjetar u leđa Republike Hrvatske. Valjalo bi istražiti i državne ugovore s bankama, možda i tamo ima elemenata za tužbe i za smanjenje državnih dugova.

Što će se dogoditi u slučaju konačne pobjede odnosno konačne presude u korist Udruge Franak?

U slučaju pobjede banke će morati konvertirati sve CHF kredite u kunske kredite s početno ugovorenim fiksnim kamatnim stopama, a osim toga svi drugi dužnici koji imaju euro i kunske kredite moći će tužiti banke radi povrata preplaćenih razlika u anuitetima zbog ništetnih povećanja kamatnih stopa u većini ugovora o kreditu. Te tužbe moguće su već i sada, na temelju pravomoćne presude Visokoga trgovačkog suda.

Je li istih ili sličnih slučajeva bilo u Europi ili u svijetu do sada? Ili ste vi prvi takav primjer građanske solidarnosti, kompetentnosti i hrabrosti, pa i odlučnosti?

U Poljskoj je 1247 građana dobilo prvostupanjsku presudu u svoju korist, u Srbiji ima već jako puno prvostupanjskih i nekoliko pravomoćnih presuda u korist građana, tamo je čak i država obuzdala banke u samovolji s kamatama, u Australiji je u jednome procesu valutna klauzula proglašena ništetnom, a zna se da u anglosaksonskom pravu presedani imaju težinu zakona, u Austriji je također jedan bračni par dobio pravomoćnu presudu kojom je valutna klauzula CHF proglašena ništetnom, u Italiji je svojevremeno presuđeno protiv valutne klauzule u jenima, države EU-a imaju jako niske kamate na kredite s valutnom klauzulom CHF. Mađarska je riješila problem rasta tečaja CHF i problem preplaćenih kamata. Dakle, nismo mi nikakav izdvojeni primjer, samo potvrđujemo pravilo da se takvo ponašanje banaka u pravnim državama ne dopušta. Istodobno svakako je Udruga Franak primjer solidarnosti, kompetentnosti, hrabrosti i odlučnosti, vjerojatno dosad nezabilježen u području zaštite građanskih prava.

Kako komentirate nedavni javni nastup premijera Milanovića koji je vrlo samouvjereno izjavio da će pomoći građanima, bilo u dogovoru s bankama bilo prisilnim zakonskim mjerama?

Osobno vjerujem premijerovim riječima. Vjerujem da će Vlada odnosno Ministarstvo financija uistinu pronaći način da se problem riješi. Međutim, znakovito je to da je premijer rekao da se stanje neće pogoršati, drugim riječima – on je obećao da nećemo osjetiti nikakve promjene u odnosu na stanje prije početka ponovnog divljanja valute CHF. Mislim da te njegove riječi govore da možda vlast ipak nije spremna za radikalne mjere, a mi smo sada u situaciji gdje su radikalne mjere nužne. Potrebno je konačno razriješiti gordijski čvor u kreditima s valutnom klauzulom CHF. Potrebno ga je presjeći mačem i razvezati sve veze s tom valutom koja nema nikakve veze niti s tržištem u Republici Hrvatskoj niti s građanima Republike Hrvatske. Ukoliko mjere budu privremene, to će biti samo trenutno smirivanje situacije. Po mojem mišljenju potrebno je na neki način primijeniti ono što je presuđeno u prvostupanjskoj presudi, uz određene kompromise koji bi omogućili bankama da se u tranziciji kredita iz CHF-a u kunske kredite što lakše mogu snaći, a to je moguće na nekoliko načina:

  1. HNB može smanjiti rezervacije banaka
  2. država može uvesti bankama porezne olakšice
  3. mogu se čak i oprostiti zatezne kamate koje su banke dužne svim dužnicima na preplaćene iznose kamata.

Mjere su realno moguće, i unatoč tome što bi bankari vjerojatno za takve mjere rekli da su radikalne, da će izazvati bankama gubitke i sl, moje mišljenje jest da bi daleko veće gubitke izazvao krah 60 000 hrvatskih obitelji. Jednostavno je sazrelo vrijeme da se CHF krediti riješe i da dužnici konačno odahnu i počnu otplaćivati svoje kredite prema poštenim i fer odnosima na hrvatskome tržištu.

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s