… Ignacom Kulierom (20.10.’14.)

Domaća kuhinja odumire, dok se zdravo jede samo u manjim sredinama gdje nisu prodrli šoping centri!

Ponedjeljkom na kavi,
povodom Svjetskog dana hrane – 16.10.,
sa uglednim nutricionistom
dr.sc. Ignacom Kulierom

Još je u 5. stoljeću pr.n.e. otac medicini Hipokrat upozorio da je “hrana lijek”. Poslije antičke civilizacije u različitim povijesnim vremenima čovječanstvo se i različito odnosilo prema hrani i načinu svoje prehrane. Nekad su to bila vremena u kojima je zabilježeno da se s puno pažnje brinulo o prehrani osobito u visokim slojevima društva, ali i puka, a opet stari zapisi svjedoče i o vremenima oskudice na stolu. Čovjeka 21. stoljeća, međutim, sa svih strana “bombardiraju” sa “prijetnjama” o zdravom zalogaju, a kad dođu blagdani svatko od nas za stolom si dadne oduška, pa s lakoćom posegne sa suviše začinjenom, masnom hranom, kakvim dobrim zalogajom odojka i francuske salate ili slatkim domaćim kolačima.

Kako se 16. listopada obilježavao Svjetski dan hrane, a naše košarice su sve siromašnije ili ispunjene sve nekvalitetnijom hranom dok druga polovina svijeta i doslovce gladuje, o tome što znači zdravo se hraniti, kako se trebaju hraniti trudnice, sportaši, kako se postaviti prema djeci u njihovoj prehrani, ali i kako očistiti organizam nakon obilatih gozba, razgovor za portal ZMUSK, ponedjeljkom na kavi vodili smo sa nutricionistom, dr.sc. Ignacom Kulierom, redovnim članom Akademije medicinskih znanosti Hrvatske, bivšim istraživačem u Plivi za područje dječje prehrane, autorom 12 knjiga o zdravoj prehrani i mršavljenju, dva CD-a i jednog DVD-a koji su vrlo popularni među čitateljskom publikom. Najviše do sada dr. Kulier je javnost zaintrigirao svojim nastupima na radio i TV emisijama, a stručni mu članci djeluju na nekoliko internetskih stranica (Coolinarka i Zdrava krava), te sa novom knjigom “Zbogom debljino”. Njegov DVD “Nutrifit” proglašen je u 2008. godini za “kraljicu dijeta” od čitatelja “Zdrav život”, a može se nabaviti na telefon 01/668811.

U javnosti se puno govori o zdravoj prehrani. Koje sve namirnice spadaju u zdravu hranu?
Ima oko 800 namirnica koje se redovno koriste u prehrani, premda ima jestivih plodova i drugih jestvina koje se mogu konzumirati mnogo više. No ono što je zanimljivo, od 800 namirnica pojedinac svoju prehranu svodi na “omiljena” jela što znaći da ih nema više od 20-30. Zdrave su one namirnice koje po jedinici težine sadrže najviše hranjivih tvari (vitamina, minerala, zaštitnih čimbenika) uz najmanje kalorija. Brokula je na vrhu, a krumpirov čips na dnu ljestvice.

Uskoro nam kuca na vrata Martinje i stolovi bogati hranom i pićem. Kojim namirnicama izbalansirati jelovnik tako da bude za zdravlje prihvatljiviji i za organizam probavljiv?
Teško je kontrolirati prehranu kad vlada euforija, obiteljska atmosfera u kojoj se svi vesele i zabavljaju. U tom blagovanju postoji kolektivna psihologija tj sve probati, svašta popiti a kalorije se svakodnevno sabiru. Individualna psihologija ne postoji i to je loše. Sve što domaćica ponudi treba uzeti da se netko ne uvrijedi (makovnjače, orahnjače) a najviše kalorija dolazi upravo od alkohola. Rakija, pivo, vino od jutra do sutra i tako danima. Kada bi čovjek sabrao sve što je tijekom ovakvih dana pojeo i popio pao bi u nesvijest. U svemu tome može se biti umjeren i suzdržan, a nikako razuzdan.

Što trebaju trudnice izbjegavati tijekom takvih dana?
Masne govedske juhe, svinjska pečenja, kremaste kolače, kolače od masnog tijesta, alkoholna pića

Čega se trebaju starije osobe kloniti na ponuđenom pladnju, osobito ako su dijabetičari ili srčani bolesnici?
Sve što je kalorično, sve što je masno i jako slano. Naravno, dijabetičari moraju apstinirati na kolače i razne druge slastice.

Jesu li se naši stari zdravije hranili od nas?
Naši stari koji su rođeni početkom prošlog stoljeća a koje mnogi podcjenjuju, nisu bili tako slabo educirani kao što izgleda. Oni su dobro znali opće principe zdrave prehrane i temeljna pravila što je “zdravo” a što je “nezdravo”. Naravno, nije bilo interneta i nisu znali detalje koje mi znamo, ali nesumnjivo bilo je manje pretilosti, manje kardio-vaskularnih bolesti i dijabetesa. Znalo se da je prehrana na selu zdravija od one u gradu i bili su sretniji jer nije bilo toliko stresa.

Što to nedostaje u našoj prehrani? Na što osobito trebamo u našoj prehrani staviti naglasak?
Nedostaje uredan režim dnevnog kalorijskog unosa, nedostaju neke hranjive tvari i osnovni zaštitni čimbenici jer se uglavnom koristi gotova ili polugotova hrana iz šoping centara a nedostaje i više kretanja

Koji narodi Europe se najzdravije hrane?
Pojedini narodi mediteranskog bazena (Cipar, Grčka, Sicilija, Sardinija, Malta) gdje god nije u cijelosti dospio potrošački mentalitet s brojnim šoping centrima tj gdje se konzumira mediteranska hrana (riba, maslinovo ulje, raštika, smokve, crni kruh)

Kako biste ocijenili prehrambene navike u hrvatskih građana?
U kontinentalnom dijelu RH prehrambene navike su u pravom smislu iskvarene jer nitko više neće kuhati kod kuće tako da kuhinje više nisu ni potrebne. Sve se kupuje polugotovo ili gotovo a mnogi koriste tzv. tople linije u superkonzumima jer je to najjednostavnije. Jede se preslano tako da je preporuka od 5 mg soli/dnevno uveliko premašena što stvara preduvjete za povišeni tlak. Nadalje, jede se premasno pa po pretilosti spadamo među 10 najdebljih nacija na svijetu

Pripada li kuhinja Varaždina i varaždinskog kraja, odnosno zagorskog kraja u zdraviju ili tzv. tešku kuhinju?
Kuhinja varaždinskog kraja spada u srednje-europsku kontinentalnu kuhinju a podrazumijeva sva jela koja su poznata kao masna i zapržena

Koja je kuhinja iz naše, hrvatske regije “najpreporučljivija” za prehranu i zbog čega?
Što se ide južnije, utjecaj kontinentalne kuhinje slabi a mediteranska kuhinja dominira uz napomenu da je najbolja prehrana u malim gradićima gdje nema šoping centara, već je sve utemeljeno na blitvi, maslinovu ulju, ribi, crnom kruhu, smokvama i crnom vinu iz djedovog podruma itd

Što biste preporučili trudnicama za jelo tijekom trudnoće?
Raznovrsnu i malokaloričnu hranu gdje se svakodnevno izmjenjuju teletina, puretina, riba, povrće svih vrsta, maslinovo ulje i naravno što više voća

Kako se trebaju hraniti mlade majke koje doje djecu?
Majke dojilje moraju dobivati također raznovrsnu ali ne i masnu hranu gdje se stalno izmjenjuju sve zdrave namirnice i dosta tekućine

Kakav jelovnik biste napravili za sportaše?
Sportaši koji se aktivno bave jednom od sportskih disciplina su posebna kategorija koja dobiva programirane jelovnike specifične za disciplinu kojom se bave. Naime, nemaju isti jelovnik plivači i biciklisti. Prije svega su važne energijske potrebe koje se onda podmiruju na različite načine tj uz kvalitetnu hranu i razne dodatke (energetike) Jela se bitno razlikuju prema tome je li se radi o obrocima prije nastupa (treninga) ili poslije.

Da li djeci dozvoliti veću konzumaciju Coca-Cole, umjetnih napitaka, slatkiša i domaćih kolača?
Djecu je teško kontrolirati pogotovo kada su primjerice u rođendanskom raspoloženju. Prema tome bolje ih je ne ograničavati jer će jesti i piti gazirane napitke gdje god dođu.

Što sa preporučljivom čašom crnog vina nakon objeda?
Apsolutno preporučujem čašu dobrog crnog vina nakon objeda a pogotovo nakon večere. No granica je upravo na 2 čaše dnevno jer zaštitni čimbenici iz vina ne djeluju po logici “što više to bolje”.

A što sa jutranjim “aperetivom” poput čašice “jaggera” ili domaće šljivovice?
Nema ništa loše u tome da se ujutro popije čašica žestice ali samo pod uvjetom da se ne troši više od toga jer bi bilo kontraproduktivno

Što sa malo većom konzumacijom zagorskih gemišta? Valja li i tome naći mjeru, osobito tijekom nadolazećeg Martinja?
Mjeriti gemište nekome je dosta nezahvalno, ali jedno je sigurno ništa nije dobro ako se pretjeruje. Mnogi misle da su blagdani ko stvoreni za pretjerivanje pa će nesumnjivo biti pijanih.

Što preporučate kao jelovnik za mjesece koji nam slijede?
Umjesto bogatih trpeza i nebuloznih recepata s TV ekrana, preporučam Recesijske jelovnike koji se mogu naručiti kod tvrtke AURA Sisak. Za svaki mjesec po jedan praktičan jelovnik čija prosječna cijena se kreće od 10-15 kuna po osobi. Jela su tipično hrvatska, krajnje jednostavna za pripremu, a sirovine se mogu nabaviti u susjednoj prodavaonici. Uz jelovnike se nalaze i prigodne natuknice u vezi zdrave prehrane

Pozdrav od ZMUSK-a:
Veseli i zdravi bili i rujno vince pili!

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s