… Ivom Tolić (18.05.’15.)

Za novčanu nagradu koju sam primila zaposlit ću šestero mladih znanstvenika i kupiti fluorescencijski mikroskop, prvi takav u Hrvatskoj!

 

Ponedjeljkom na kavi sa
dr.sc. Ivom Tolić sa IRB-a

U moru negativnih vijesti samo je jedna vijest krajem travnja unijela nešto nade i pozivne energije u našu svakodnevnicu. Dr.sc. Iva Tolić, mlada Zagrepčanka, znanstvenica sa IRB-a dobila je pozamašnu svotu od preko 2 milijuna eura kao nagradu za svoj znanstveni rad uz neke od svojih kolegica. Na Novoj TV bi odmah kazali kako je ovo “bolja Hrvatska”.

Stoga smo i mi sa novopečenom mamom i novom dobitnicom ove vrijedne nagrade, znanstvenom savjetnicom na IRB-u, dr.sc. Ivom Tolić ponedjeljkom uz kavu porazgovarali o stanju u našoj znanosti, zašto je tako dugo živjela u inozemstvu, a vratila se u domovinu, o fenomenu “odljeva mozgova”, njezinim profesionalnim planovima u karijeri, njezinom istraživačkom radu i vrijednostima koje njeguje u životu kao i o načinu na koji provodi slobodno vrijeme.

 

 

Za što ste zapravo dobili novčanu nagradu i na kojem natjecanju, te kolika je točno novčana nagrada?
Dobila sam ERC Consolidator Grant od Europskog Istraživačkog Vijeća, u vrijednosti od 2.150.000 eura na 5 godina. ERC Consolidator Grant namijenjen je izvrsnim glavnim istraživačima u srednjem razdoblju karijere, kada već neko vrijeme vode vlastiti nezavisni istraživački tim, da bi ojačali svoj tim i program. Nakon jednog ERC Senior Granta i dva Starting Granta, moj je projekt prvi ERC Consolidator Grant u Hrvatskoj, i prvi ERC grant u kojemu je Institut Ruđer Bošković prijavljen kao institucija domaćin.

 

Što Vam znači ova nagrada?

ERC grant će mi omogućiti da se bavim znanošću u Hrvatskoj kao da sam ostala u Njemačkoj, ili kao da sam prihvatila ponude za posao u drugim europskim zemljama koje imaju vrhunsku znanost.

 

Na što se novac smije utrošiti?
Na sve sto je potrebno za istraživanja u predloženom projektu. Zaposlit ću šestero mladih ljudi: 3 doktoranda, 2 poslijedoktoranda i suradnika. Od opreme ću kupiti “spinning disk” fluorescencijski mikroskop s mogućnošću laserske disekcije unutar stanice. Bit će to prvi takav mikroskop u Hrvatskoj.

 

Zašto je značajno vaše istraživanje? Može li se primijeniti u medicini ili koristiti čovjeku i na koji način?

ERC grantovi financiraju bazična istraživanja. Tema mog projekta je dioba stanice. Proučavat ćemo sile koje razdvajaju kromosome. Iako su te sile ključne za pravilnu podjelu kromosoma, a time i za niz bolesti kao sto su rak i neplodnost, one jos uvijek nisu razjašnjene i to je jedno od najvrućih pitanja u staničnoj biologiji. Nedavno smo otkrili novu klasu proteinskih mikrocjevčica, tzv. mikrotubule premosnice za koje pretpostavljamo da su važni u stvaranju sila koje dijele kromosome. Riječ je o istraživanju na samom rubu dosadašnjih istraživanja s obzirom na to da mikrotubule premosnice nitko još nije proučavao jer ovakav projekt zahtijeva primjenu naprednih tehnika mikroskopije i laserske mikrodisekcije.

 

Bili ste u inozemstvu. Čime ste se bavili vani, gdje ste radili i kada ste se vratili u Hrvatsku?
Diplomirala sam molekularnu biologiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF) u Zagrebu, a zatim sam tijekom poslijediplomskog studija iz biomatematike radila kao znanstvena novakinja na Institutu Ruđer Bošković te dio doktorskog rada na temu stanične mehanike napravila na Sveučilištu Harvard u Bostonu. Nakon obrane doktorata 2002. godine bila sam na postdoktoratima na Institutu Niels Bohr u Kopenhagenu i na Sveučilištu u Firenci. Zatim sam 2005. godine na Institutu Max Planck u Dresdenu utemeljila vlastitu znanstvenu grupu i tamo radila 10 godina na staničnoj diobi i staničnom starenju. Ove sam se godine vratila u Zagreb i preselila svoj laboratorij na Institut Ruđer Bošković, gdje sada vodim vlastiti tim i projekte koji su nastavak mojih projekata iz Njemačke.

 

Zašto ste se vratili u Hrvatsku?

Zato što želim živjeti u Zagrebu, a vjerujem da i tu mogu raditi znanost kao što sam radila u Njemačkoj. 15 godina sam živjela i radila u inozemstvu, te mislim da je to dovoljno dugo, da sam naučila kako se radi znanost i stekla kontakte. Vjerujem da sada mogu raditi istraživanja tamo gdje želim živjeti.

 

Nije li ova nagrada dokaza da se i “u Hrvatskoj može”?
Naša je znanost u uzlaznoj putanji i ERC grantovi su važan dio tog pomaka. U Hrvatskoj ima dosta vrhunskih znanstvenika i nadam se da će u slijedećih nekoliko godina stići još veći broj ERC grantova u Hrvatsku.

 

Susrećete li se u svom radu sa preprekama poput malodušja ili pesimizma ili neimanja novaca za projekte? Uglavnom: kako ocjenjujete radnu atmosferu u IRB-u?

Atmosfera na IRB-u je odlična. Među našim mladim znanstvenicima ima puno odličnih i izrazito motiviranih, s kojima sam upravo počela raditi na najnovijim idejama vezanima uz biofiziku stanične diobe. Uz znanstveni rad trenutno uređujemo i opremamo laboratorij, a mnogi su nam ljudi s IRB-a izašli u susret i pomogli u rješavanju brojnih problema vezanih uz uspostavljanje rada laboratorija.

 

Kako vi gledate na fenomen odljeva mozgova?
Svi bi mladi znanstvenici trebali otići na postdok ili specijalizaciju u inozemstvo. Tako to funkcionira i u znanstveno razvijenijim državama Europe. A nakon toga je pitanje osobne odluke tko želi gdje živjeti i raditi.

 

Kakvi su radni uvjeti naših znanstvenika kod nas a kakvi u razvijenijem državama Europe?

Naravno da su radni uvjeti bolji u državama koje više ulažu u znanost. Ali smatram da znanstvenici koji su se izborili za svoje mjesto u području u kojem rade mogu raditi istraživanja gdje žele. Važne su ideje, motivirani suradnici i dovoljno sredstava, a sve se to može naći i u Hrvatskoj.

 

Odakle vaš interes za bavljenje baš ovim područjem?

U obitelji sam već od najranije dobi upila ljubav prema znanju i knjigama. U školi sam voljela matematiku, ali sam se prije upisa na fakultet počela više zanimati za prirodne znanosti. Najviše me fasciniralo, a fascinira me i danas, pitanje što je život i kako funkcionira. Zato sam odlučila studirati molekularnu biologiju. A moja se stara ljubav prema matematici vraća u moja sadašnja istraživanja tako što u suradnji s fizičarima razvijam matematičke i fizikalne modele koji nam pomažu u razumijevanju bioloških procesa.

 

Vaši profesionalni planovi za budućnost?
Planiram se nastaviti baviti proučavanjem diobe stanica. U suradnji s grupama profesora Nenada Pavina i docenta Matka Glunčića s Fizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta proučavamo sile koje dijele kromosome. Moja su istraživanja izrazito interdisciplinarna: koristit ćemo metode stanične i molekularne biologije, zatim metode primijenjene fizike jer se bavimo fluorescencijskom mikroskopijom i laserskom mikrodisekcijom, metode matematike i računarstva jer ćemo razvijati kvantitativne analize slika dobivenih mikroskopom, a sve ćemo to spojiti s teorijskom fizikom tako što ćemo razviti fizikalne modele diobe stanice.

 

Do kojih vrijednosti držite u životu?

Obitelj i prijatelji, humor i zabava, i uvijek pozitivan stav.

 

Kako provodite slobodno vrijeme?
Volim putovati, izlaziti po kafićima i klubovima, čitati. Ali trenutno imam vremena samo za jedan hobi, a to je moj desetomjesečni sin.

 

Što biste poručili svojim vršnjacima, mladim znanstvenicima?

Znanost je težak posao i morate ga stvarno voljeti. A ako volite vaša istrazivanja, onda vam sve lako pada i postaje kao igra. Jedna je od najvažnijih stvari pažljivo odabrati temu istraživanja i projekt, jer svaki znanstveni projekt zahtijeva intenzivan i mukotrpan rad tijekom više godina, pa je važno dobro razmisliti o svemu prije početka projekta. Nemojte gubiti samopouzdanje i, ono najvažnije, ostanite znanstveno znatiželjni

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s