… Matom Meštrovićem (02.03.’15.)

Moj otac vidio je prvenstveno ženu kao majku, izvor života, kontinuiteta i obnove čovječanstva!

Ponedjeljkom na kavi sa…
umirovljenim sveučilišnim profesorom,
političarom i lobistom prof.dr.sc. Matom Meštrovićem,
sinom kipara Ivana Meštrovića

Današnja Hrvatska nije onakva kakvu smo zamišljali i za koju se hrvatski narod herojski borio, podnijevši velike žrtve. Mjesto da imamo prosperitetnu i socijalno pravednu zemlju, imamo golemu nezaposlenost, siromaštvo velikog djela pučanstva, krađu nečuvenih razmjera i razgranatu korupciju koja se je uvukla u sve društvene pore, te razgrađuje i iznutra rastvara hrvatsko društvo.

Prije tri godine u Muzeju Rodin u Parizu u povodu 129 godina od rođenja “umjetničkog genija” kipara Ivana Meštrovića postavljena je izložba njegovih djela. Ove godine Rodin iz Pariza dolazi u Zagreb. Jednako tako ove godine 21. rujna bilježit će se 84 godina od kako je Ivan Meštrović poklonio prvu skulpturu glagoljaškog biskupa Grgura Ninskog gradu Varaždinu koja na Franjevačkom trgu tako podsjeća Varaždince na opstojnost ideje o “hrvatskoj državotvornosti, neovisnosti i hrvatskoj kulturi” koja živi u našem narodu preko Grgura Ninskog od 10. stoljeća.

Ova dva događaja sasvim su dovoljan povod da sa sinom Ivana Meštrovića, Matom Meštrovićem uz šalicu kave za portal ZMUSK vodimo razgovor o uspomenama koje prof.dr.sc. Matu Meštrovića vežu uz njegovog oca, kao i o njegovom doživljavanju umjetnosti i umjetničkog stvaranja, njegovom političkom angažmanu, životu u emigraciji u SAD-u, povratku u domovinu i njegovim političkim snovima koji su se tek djelomice ostvarili.

Mate Meštrović doktorirao je na Columbia sveučilištu sa 26 godina. Tema njegove doktorske disertacije bila je “Jugoslavensko ujedinjenje i počeci srpsko-hrvatskog spora 1918-23.” prof.dr.sc. Mate Meštrović bio je profesor suvremene Europske povijesti na New York i Fairleigh Dickinson sveučilištima u SAD-u, član uredništva Time magazine, kolumnist i suradnik raznih novina i časopisa, predsjednik Hrvatskog narodnog vijeća od 1982 do 1990 godine, hrvatske svjetske organizacije koje se je zalagalo sa samoodređenje Hrvatske i priznati hrvatski lobist.

U kakvom sjećanju nosite svojeg oca, slavnog kipara Ivana Meštrovića?
Moj je otac bio iznimno radišan i ustrajan u svojem stvaralaštvu, smatrao je da ne treba čekati inspiraciju nego da ona dolazi kroz stvaralački rad. Iznad svega bila mu je važno njegovo umjetničko djelo. Vjerovao je da čovjek nadživi fizičku smrt kroz svoje djelo i potomstvo. Vjerovao je da sve izvire iz Boga i sve se Bogu vraća.

Vašeg oca su neki sveučilišni profesori između dva svjetska rata nazivali “narodnim genijem”. Kako Vi doživljavate i ocjenjujete njegov stvaralački rad?
Takvim su ga smatrali kritičari i stručnjaci za umjetnost te vodeći intelektualci njegovog vremena, poput Maxima Gorskog, Rainer Maria Rilke, Josef Strzygowski, William Butler Yeats i tako dalje. Budući da nisam umjetnik, a ni stručnjak za umjetnost, http://modakomoda.tportal.hr/ResourceManager/GetImage.aspx?imgId=318607&width=550nije na meni da valoriziram djelo mog oca. Subjektivno smatram da spada među najznačajnije svjetske umjetnike.

Skulpture vašeg oca su od “krvi i mesa i puti”. Žene su jedre i istovremeno krhke i lomljive u čežnji za nježnošću… Kako pak vi doživljavate ženu? Što vas prvo privuče kod žene?
Moj otac vidio je prvenstveno ženu kao majku, izvoru života, kontinuiteta i obnove čovječanstva. Svoj odnos spram žene Meštrović je izrazio u svojojs kulpturi. Njegova umjetnost je personalna, priča njegovog života i doživljaja, ljubavi, patnje veselja, tragedije, prkosa…

Vaš otac je bio jugoslavenskog opredjeljenja. Kako ste se vi odlučili svoj politički angažman posvetiti Hrvatskoj?
Moj otac bio je jugoslaven u svojoj mladosti, uvjeren da su Srbi, Hrvati, Slovenci i Bugari srodni, bratski narodi nasuprot hegemonizmu Nijemaca, Mađara, Osmanlija. U mladosti bio je pod utjecajem Tolstoja i njegovog panslavizma. Za vrijeme prvog svjetskog rata snažno se zalagao za jugoslavensko ujedinjenje, svjestan da su tajnim ugovorima Saveznici obećali Srbiji Bosnu i Hercegovina a Talijanima Dalmaciju, pa da ako ne dođe do jugoslavenskog ujedinjenja, ostala bi osakaćena Hrvatska sa granicom Virovitica-Karlobag. Nakon ujedinjenja brzo se je razočarao shvativši da Srbi ne žele ravnopravnost Srba i Hrvata, odnosno federalnu državu, nego Veliku Srbiju.

Da li Vam je poznato iz kojih je razloga upravo gradu Varaždinu skulpturu Grgura Ninskog vaš otac prvo poklonio našem gradu?
Mislim da točno godinu dana nakon mog rođenja u rujnu 1931. godine iz Splita na Franjevački trg u Varaždinu svečano stiže spomenik Grgura Ninskoga jer je za Split bio premali. Kao sto znate, moj otac je izradio monumentalniju i malo različitu inačicu. Te je tako impozantni Grgur postavljen na Splitski Peristil, kao afirmaciju hrvatstva, nasuprot Talijanskoj pretenziji na Dalmaciju. Nakon Talijanske okupacije Splita, spomenik je uklonjen, no Talijani kao kulturan narod nisu ga uništili, dok su Rumunjski komunisti rastopili brončane spomenike Rumunjskih kraljeva Carola i Ferdenanda, djela mog oca, i od bronce izradili spomenik Lenjinu… Varaždinski Grgur je manje monumentalan , ali je ono izvorno djelo, ekspresivno, snažno.

Što je za vas umjetnost i kako je vi doživljavate? Koji vas umjetnici fasciniraju osobito?
Kao što sam vam rekao, nisam niti umjetnik, ni povjesničar umjetnosti. Meni se osobno sviđaju Filipo Lippi, El Greko, Goya, naravno Leonardo i Michelangelo, a od kasnijih Picasso, Dali, Rodin, i mnogi drugi.

Što posebno pamtite iz svojeg djetinjstva?
Imao sam Bosanskog ponija Vrapca koji je naučio penjati se skalinama pa se je često odmarao u hladovini terase našeg Splitskog dvorca, a jednom prilikom ušao je u mramornu dvoranu unutar zgrade gdje je bilo hladnije jednog užarenog Dalmatinskog ljetnog dana.

Vaš je otac odbio Hitlerov poziv u Berlin, a i javno je osudio talijanski fašizam kao i nacizam. Kako se Ivan Meštrović odnosio prema Pavelićevom režimu?
Za mene je Pavelić zlikovac koji je nanio hrvatskom narodu golemu štetu i sramotu i dobrim djelom odgovoran za masakr hrvatske vojske, nakon svog bijega. Njemački Nacional socijalizam je odurna ideologija rasizma, porobljavanja i istrebljivanja ne samo Židova, nego i Poljaka, Rusa, i drugih inferiornih naroda.

Zašto je, međutim vaš otac Ivan Meštrović odbio Titovu ponudu da se vrati u SFRJ, kada je bio uvjereni Jugoslaven?
Prvotnih poratnih godina u Jugoslaviji vladao je komunistički zulum u kojem su mnogi progonjeni, zatvarani, pa i ubijani. U takvoj atmosferi moj otac nije mogao živjeti i stvarati. Moj otac se je ustrajno zalagao za utamničenog kardinala Stepinca kojeg je smatrao, da koristim židovski koncept, pravednikom među ljudima.

Kako to da ste se opredijelili za HSLS?
U emigraciji politički ekstremni Hrvati, sljedbenici Poglavnika, Maksa Luburića koristili su se nasiljem protiv Jugoslavije, otmicom aviona, Bugojanskim upadom u Jugoslaviju, atentatima. Aktivni pokretači takvih suludih akcija bili su ubačeni agenti, Jugoslavenski agenti, koji su željeli kompromitirati pravednu hrvatsku borbu za slobodu i neovisnost predstavljajući pred demokratskim svijetom Hrvate kao teroriste i fašiste. Kada sam prvi put došao u Hrvatsku 1990, nakon dvadeset godišnjeg odsustva, činio mi se je HSLS kao umjerenija politička opcija koja se zalaže za hrvatsku državu, kao socijalno pravednu i slobodarsku državu. Neki ekstremni elementi iz hrvatske emigracije objeručke su prihvaćeni od HDZ-a, baš kao znatna većina komunista, tako da sam doživljavao HDZ u to vrijeme kao neku koaliciju komunista i bivših fašista, pod lozinkom svi Hrvati zajedno. Po mojem mišljenju Hrvatska Udba je odigrala ključnu ulogu u stvaranju HDZa. Komunisti su se odrekli vlasti da bi zadržali vlast!

Kako ocjenjujete politički život u Hrvatskoj?
Današnja Hrvatska nije onakva kakvu smo zamišljali i za koju se je hrvatski narod herojski borio, podnijevši velike žrtve. Mjesto da imamo prosperitetnu i socijalno pravednu zemlju, imamo golemu nezaposlenost, siromaštvo velikog djela pučanstva, krađu nečuvenih razmjera i razgranatu korupciju koja se je uvukla u sve društvene pore, te razgrađuje i iznutra rastvara hrvatsko društvo.

Vaš je otac bio “seljačko dijete”, pa i vi, dakle, poput većine nas vučete korijene sa sela. Zašto je po vašoj procijeni uz HSLS i HSS požnjeo tako loše rezultate na prošlim parlamentarnim izborima?
Jedan bitan razlog je da seljaštvo kao sloj nestaje, Za vrijeme Stjepana Radića 80 posto i više naroda bili su seljaci. Tradicionalno selo više ne postoji, kao ni seljaštvo iz prošlih vremena. Kako možeš imati relevantnu Seljačku stranku u urbaniziranoj i industrijaliziranom društvu, u doba vrtoglavog napretka tehnologije.

Kako ste kao umirovljeni saborski zastupnik doživjeli smanjivanje saborskih mirovina umirovljenim saborskim zastupnicima?
Slažem se sa tom odlukom! Ja nemam mirovinu u Hrvatskoj, a niti sam ikad tražio saborsku mirovinu! Plaćam za sve vlastitim novcem, za liječničku skrb i sve druge potrebe. Dobro živim, ne mogu se požaliti, bolje nego velika većina naroda, osim tajkuna i onih koji su se obogatili pretvorbom i krađom.

Koje Vam je djelo vašeg oca najdraže?
Sviđaju mi se primjerice Job, drveni Krist u našem Kašteletu u Splitu. Pa i razna druga djela. Na to pitanje, moj otac bi odmahnuo rukom i ne bi odgovorio.

Jeste li zadovoljni načinom na koji se brine i skrbi za ostavštinu vašeg oca?
Ne, nisam. Čini mi se da Hrvatska nedovoljno iskorištava ono što mog otac predstavlja u okviru svjetske umjetnosti i kulture. Koji je uz mog oca umjetnik ili intelektualac poznat u svijetu?! Mislim da je to djelomično manifestacija hrvatskog jala, da se ne cijeni pa i želi rušiti svakog koji se je uzdigao iznad ostalih. Uz svo poštovanje i priznanje recimo Krleži kao književniku, on u svijetu nije prepoznat, kao ni drugi veliki naš književnik Andrić. U političkoj sferi, najznačajnija ličnost je Josip Broz Tito, bez obzira što mi osobno mislimo o njemu i kako procjenjujemo njegovu vladavinu.

Jeste li posjetili Varaždin i kako vas se dojmio?
Naravno da sam bio u Varaždinu u više navrata. Varaždin pripada, da tako kažem najciviliziranijem, blagom dijelu Hrvatske. Osjeća se duh kulture, reda, sklada.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s