… Milivojem Dretarom (26.01.’15.)

Posljednja ludbreška Židovka danas živi u Zagrebu, a Ludbreg rijetko posjećuje. Stilistica Žuži Jelinek, tenisač Saša Hišzon i njemačka glumica Adriana Altaras potječu iz obitelji ludbreških Židova!

Ponedjeljkom na kavi sa…
prof. Milivojem Dretarom

OLYMPUS DIGITAL CAMERAPovodom 70 godišnjice obilježavanja Auschwitza razgovor smo za portal ZMUSK uz šalicu kave – ponedjeljkom vodili sa prof. Milivojem Dretarom iz Ludbrega sa kojim smo govorili o ludbreškim Židovima. Njihovom doseljavanju u grad, zanimanjima kojima su se bavili, uglednim židovskim obiteljima, ustaškom režimu koji je gotovo cijelu židovsku zajednicu u Ludbregu zbrisao s lica zemlje, o partizanskom pokretu tog kraja, domaćem stanovništvu i načinu na koji su se odnosili prema Židovima, kao i preživjelim potomcima i o sjećanjima na sinagogu i Židove u ovom podravskom kraju u kojem su ostavili nemali trag u gospodarskom, političkom i društvenom životu.

Kada se prvi Židovi naseljavaju u Ludbreg?
Prvi Židovi u Ludbregu i okolici javljaju se već potkraj 18. stoljeća kada dolaze kao trgovci iz susjednog Gradišća, no njihov boravak je bio ograničen strogim zakonskim propisima. Obitelj Deutsch i Breier živjele su u Ludbregu već oko 1810., a sredinom 19. stoljeća dolazi sve veći broj židovskih useljenika, najviše s austrijskog i mađarskog područja. Zemlju nisu smjeli posjedovati pa se okreću uslužnim zanimanjima.

Koja su, međutim, zanimanja kojima se većina njih bavi?
Većinom su se bavili trgovinom, a kasnije postaju vlasnicima ugljenokopa, ciglana, pilana, mlinova. Zarađeni novac ulažu u vlastite nekretnine, u gotovo svakom većem selu Ludbreške Podravine nalazila se židovska trgovina ili gostionica.

Kako ih je prihvatilo domaće stanovništvo nakon doseljenja?
Budući da su Židovi sa sobom ponijeli poduzetnički duh, lokalno stanovništvo ih relativno dobro prihvaća – nekih velikih izgreda nije bilo, no mješovitih brakova gotovo da nema. Kada su naučili hrvatski jezik, Židovi se uključuju u lokalne udruge i organizacije poput vatrogasnih društava, Pjevačkog zbora, Salonskog orkestra, sportskih klubova.

Koja židovska obitelj je bila najutjecajnija u Ludbregu?
Najbrojnija i najutjecajnija obitelj u Ludbregu je bila Scheyer. Posjedovali su veliku trgovinu u samom centru Ludbrega, odmah preko puta župne crkve, a 1896. osnivaju “Ludbrešku dioničku štedionicu” – prvu banku u Ludbregu. Ostale obitelji bile su: Appler, Weiss, Weinrebe, Sattler, Hirschsohn, Lausch. Početkom 20. stoljeća, na Trgu svetog Trojstva, otvara se i “Banka i štedionica d.d.” kojom je upravljao Ignac Gross. Poznata i utjecajna obitelj bila je Schlesinger koja je držala odvjetnički ured – tu je radio Leon sa svoja tri sina – svi doktori prava.

Jesu li, međutim, aktivni u političkom i kulturnom životu grada?
Djelujući u raznim organizacijama, dio Židova se uključuje i u politički život pa je tako npr. dr. Leon Schlesinger bio dugogodišnji tajnik Seljačko-demokratske koalicije.

1. Ludbreški Židovi prije HolokaustaKolika je bila židovska zajednica u Ludbregu do II. svjetskog rata?
Broj Židova u Ludbregu i okolici nikad nije bio značajan. Najviše ih ima na prijelazu 19./20. stoljeće, oko 200. Kasnije se njihov broj smanjuje, pa je pred Drugi svjetski rat ludbreška židovska zajednica najmanja u Hrvatskoj. Brojala je manje od 100 aktivnih članova. Svi su bili aškenaskog podrijetla, Sefarda uopće nije bilo. 1881. utemeljena je Izraelitička bogoštovna općina Ludbreg, a uskoro dolaze prvi rabini, utemeljuje se posebno židovsko groblje, a 1895. izgrađena je sinagoga. Kuća u kojoj se nalazio molitveni prostor vjerojatno je prije služio u stambene svrhe pa je ona adaptirana u sinagogu. Za vrijeme rata je opljačkana i devastirana, a poslije su porušeni i ostaci zidova pa danas od nje nema ni traga.

Što je bila sa malom židovskom zajednicom u Ludbregu po dolasku ustaške vlasti?
Po dolasku ustaša na vlast, i na ludbreške su se Židove počeli primjenjivati antižidovski rasni zakoni i odredbe – označeni su židovskim znakovima, oduzeta im je imovina, zabranjeno druženje sa ostalim građanima.

Kada su, međutim, počela prva hapšenja i deportacije?
1. Obitelj ludbreškog rabina nestala je u HolokaustuPrva hapšenja istaknutih Židova započela su već u travnju 1941., odmah po proglašenju NDH, a masovne deportacije u ljeti 1941. Većinom su vlakovima odvedeni u logore pod talijanskom upravom, na taj su način neki preživjeli jer Talijani nisu ubijali Židove. No, potkraj 1942. preostali ludbreški Židovi su uhićeni i otpravljeni u Jasenovac – tamo su svi poubijani bez razlike. Među tim stradalima bio je i ostarjeli rabin Josef Leopold Deutsch sa članovima svoje obitelji. U ustaškom logoru Jasenovac stradao je najveći dio ludbreških Židova, ostali u Jadovnu, Đakovu, Lepoglavi, a dio njih i u nacističkom Auschwitzu. Osim Židova, u Jasenovcu je ubijen velik broj Srba i Roma s ludbreškog područja.

Kako se u tome ponijelo lokalno stanovništvo?
Lokalno stanovništvo nije spriječilo deportacije, no već u ljeto 1941. pojedinci odlaze u okolne šume i osnivaju partizanske grupice koje napadaju ustaške postrojbe te izvode diverzije na logistici.

Koliki broj Židova s ludbreškog područja sudjeluje u NOB-u?
Mali dio Židova uspio se priključiti Narodnooslobodilačkom pokretu te su ratujući s partizanima preživjeli. Bio je to jedan od načina da se izbjegnu ustaški progoni. U partizanima istaknuo se dr. Oton Spiegler koji je poslije rata ostvario veliku karijeru u jugoslavenskom pravosuđu.

Ima li, međutim i pravednika među narodima iz ludbreškog kraja?
Bilo je i slučajeva spašavanja židovske djece – ljudi su riskirali da i sami završe u logoru smrti ako bi pomogli Židovima, ali su svejedno skrivali djecu. Na taj je način spašeno više mališana koji su živi i zdravi dočekali kraj rata. Jedan takav slučaj rezultirao je na kraju da su Drago i Dragica Šmidlehner iz Selnika 2012. proglašeni Pravednicima među narodima zbog spašavanja malog Dana Schelefa.

Koliki broj Židova iz ludbreškog kraja je stradao u Holokaustu?
U holokaustu je ubijeno preko 150 Židova, vrlo malo ih se vratilo poslije rata svojim domovima. Neki su odlučili odseliti u novoosnovanu Državu Izrael gdje i danas žive njihovi potomci. Neki su odselili u Ameriku ili neku drugu državu. Posljednja ludbreška Židovka danas živi u Zagrebu, a Ludbreg rijetko posjećuje. U samom gradu nema više Židova. Stilistica Žuži Jelinek, tenisač Saša Hišzon i njemačka glumica Adriana Altaras potječu iz obitelji ludbreških Židova.

Židovsko groblje

Što je sa židovskim grobljem u Ludbregu?
Od Židova je preostalo manje groblje sa 30-ak nadgrobnih spomenika. Nalazi se u sklopu Gradskog groblja. O njemu brine komunalno poduzeće “Lukom”.

No, što je zahtjevima da se malom broju preživjelih odnosno njihovim potomcima vrati nasljedstvo?
U židovskim kućama danas žive drugi ljudi. Malo je imovine vraćeno vlasnicima, namještaj, nakit i odjeća opljačkani su početkom rata. Zahtjeva za povratom imovine bilo je tek nekoliko, dva objekta vraćena su nasljednicima, no bilo je i odbijenih. Većina nasljednika nikad nije obeštećena.

Kako je Ludbreg obilježio mjesto na kojem je bila sinagoga?
Odlukom Gradskog vijeća Ludbreg iz 2014. dio Jelačićeve ulice u kojoj se nalazila sinagoga preimenovan je u “Židovski prolaz”

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s