… Milom Jelavić (13.10.’14.)

Ponašanje djeteta najvećim dijelom je posljedica postupanja odraslih prema njemu!

http://www.politikaplus.com/img/s/648x380/upload/images/M-N/mila-jelavic-100.jpg

Ponedjeljkom na kavi (u povodu Tjedna djeteta), sa…
pravobraniteljicom za djecu,
dipl.pravnicom Milom Jelavić

Povodom Tjedna djeteta koji je trajao od nedjelje 5. listopada do 12. listopada, dakle, djeci se posvetilo punih sedam dana u tjednu, ponedjeljkom smo na kavi bili sa pravobraniteljicom za djecu dipl. pravnicom Milom Jelavić. Iako druženje uz kavu može proteći u razgovorima ugodnima, nismo ipak mogli zaobići teme poput svakidašnjeg nasilja među djecom, nasilja nad djecom od strane odraslih, odrastanja djece u tako teškim, besperspektivnim i kriznim vremenima uz to potpuno moralno – vrijednosno dezorijentiranim. Stoga nam je i bez previše suvišnih pitanja pravobraniteljica za djecu, diskretna i samozatajna, a opet odlučna pravnica Mila Jelavić odmah na početku našeg razgovora kazala:
“Na pojavu mnogih problema pa tako i nasilja zasigurno utječu i brojne društvene teškoće. Jedna od njih je siromaštvo, kojem su danas izložene brojne obitelji zbog nezaposlenosti roditelja ili nedovoljnih prihoda. Uz to ide i stalno rezanje proračunskih sredstava za potrebe djece. Problem je i promoviranje iskrivljenih društvenih vrijednosti kao što je brza zarada bez truda, podcjenjivanje obrazovanja i obezvrjeđivanje rada i ulaganja u sebe.”

U kojem se slučaju djeca i roditelji mogu javiti pravobraniteljici za djecu?
Pravobranitelj je neovisno tijelo koje nadzire kako se u Hrvatskoj ostvaruje Konvencija o pravima djeteta, upozorava na pojave kršenja te preporučuje poduzimanje mjera  za bolju zaštitu dječjih prava. Djeca, roditelji, skrbnici djece i ostali građani mogu se javiti  pravobraniteljici za djecu ako smatraju da su institucije, tijela vlasti ili bilo koja druga pravna ili fizička osoba svojim postupanjem ugrozili prava pojedinog djeteta ili većeg broja djece, odnosno da su uskratili djeci odgovarajuću zaštitu prava i interesa, koju su im bili dužni pružiti.

Koliko Vam se “potrebite djece” javilo za pomoć tijekom prošle godine i ove koja je već pri kraju godine i o kakvim je slučajevima bilo riječ?
Zaštitu prava djece mnogo češće zahtijevaju odrasle osobe, uglavnom roditelji i skrbnici, a zasad nam se rijetko obraćaju djeca. Podatke za prošlu godinu još obrađujemo pa zasad nemamo konačne brojke, a u 2011. godini radili smo na 1054 novih slučajeva kojima je bilo obuhvaćeno 1616 djece. Prijave su se, kao i prethodnih godina, najčešće odnosile na povredu prava djece na zajedničku skrb obaju roditelja – na primjer kad se roditelji razvode i kad treba osigurati da djeca zadrže vezu i s onim roditeljem s kojim ne žive – zatim na zaštitu djece od nasilja i zanemarivanja. Brojne su i prijave zbog povreda prava djece na obrazovanje, a uglavnom se odnose na dostupnost, uvjete i kvalitetu obrazovanja te na djecu s teškoćama u razvoju.

Kada su, naime, sve dječja prava ugrožena?
Svaki put kad se krše odredbe Konvencije o pravima djeteta. Takvih je situacija mnogo i nemoguće ih je nabrojiti, a one se događaju svaki put kad odrasli stave svoje interese ispred dječjih. Nasilje, zlostavljanje, zanemarivanje i iskorištavanje najteži su oblici kršenja dječjih prava, no prava djece krše se i uskraćivanjem njege, skrbi i razvojnih poticaja, zdravstvene zaštite, obrazovanja, socijalne zaštite, prava na sudjelovanje i niza drugih čimbenika važnih za zdravi i cjeloviti razvoj djeteta. Konvencija obvezuje sve institucije da u svim postupanjima vezanim uz djecu uvijek daju prednost najboljem interesu djeteta, dakle onome što je u konačnici najbolje za dijete.

Kako ste doživjeli uvođenje toliko “kontroverznog” zdravstvenog odgoja u škole?
Ured pravobraniteljice za djecu je još od 2007. godine javno zagovarao uvođenje zdravstvenog odgoja, kao sadržaja koji će djeci pružiti činjenično točne i znanstveno utemeljene informacije te ih podučiti sigurnom i odgovornom ponašanju u različitim područjima njihovog života, kao što su higijena i zdravlje, prehrana, društveni život i spolnost. Osobito važnim dijelom tog programa smatramo dijelove usmjerene na sprečavanje vršnjačkog nasilja te svih vrsta ovisnosti, kao i na zaštitu od spolno prenosivih bolesti i razvoj odgovornog spolnog ponašanja.

Prema Konvenciji o pravima djeteta sva djeca imaju jednaka prava na informacije koje su važne za zaštitu njihovog zdravlja i koje upućuju na odgovorno spolno ponašanje. Zato nitko, pa ni roditelji, nema pravo uskratiti im te informacije. Smatramo da program zdravstvenog odgoja, kao i njegov integralni dio – spolni odgoj, treba biti dostupan svim učenicima, baš kao što su im dostupni i drugi programi i nastavni predmeti, neovisno o suglasnosti roditelja. Onemogućiti da dijete dozna kako zaštiti svoje spolno, odnosno reproduktivno zdravlje, bilo bi kršenje prava djeteta.

Koliko je bilo nasilja nad vršnjacima u školama u Hrvatskoj protekle godine?
Podatke o tome prikuplja Ministarstvo znanosti, obrazovanja i očekujemo da će nam ih dostaviti početkom godine, kao i prethodnih godina.

Kako komentirate neke od slučajeva “divljanja” maloljetnika i iživljavanja nad svojim vršnjakom u mjestu Donji Kneginec pored Varaždina, događaja koji su digli na noge mrino mjesto prije koje dvije godine?
Na žalost, nasilje među djecom i mladima događa se na svim mjestima gdje ona borave i provode svoje vrijeme: u školi, na igralištu, u kafićima… Mnoga djeca trpe nasilje svojih vršnjaka, a nerijetko pate u tišini, ne tražeći pomoć. Vršnjačko nasilje je pojava s kojom se moraju uhvatiti u koštac svi državni sustavi koji se bave djecom i koja zahtijeva multidisciplinaran stručni pristup na svim razinama. No, kada se o ovakvim događajima izvješćuje u medijima, pristup problematici je, nažalost, najčešće senzacionalistički, a tekstovi ostavljaju dojam bespomoćnosti odraslih i društva u cjelini pred „podivljalom“ djecom, što zapravo ne odgovara stvarnosti. Pojava je ozbiljna i zahtijeva ozbiljan i sistematičan pristup, no rješenja svakako postoje, kao i stručnjaci i odgovorne osobe koji su dužni reagirati.

Tko je u tom kao i u sličnim slučajevima zakazao? Škola, obitelj,institucije?
Kada djeca i mladi iskazuju ozbiljne poremećaje u ponašanju, a nasilje je zasigurno jedno do njih, to nam govori o zakazivanju svih sustava s kojima se dijete susretalo tijekom odrastanja, od obitelji i škole, do sustava koji se bave neprihvatljivim ponašanjem djece. Problemi u ponašanju ne nastaju preko noći pa upadljivo i opasno nasilno ponašanje djeteta ukazuje na to da je ono niz godina imalo teškoće u zadovoljenju svojih potreba, i u obitelji i drugdje. Takvo ponašanje stoga ukazuje na izostanak ranih intervencija koje su djetetu bile potrebne, ali mu nisu pravovremeno pružene ili su bile nedostatne i površne. Dakle, zakazao je svijet odraslih, neovisno o tome na kojem se mjestu susreo s takvim djetetom. Činjenica je da je ponašanje djeteta najvećim dijelom produkt postupanja odraslih prema njemu.

Kako stati na kraj ovakvoj vrsti nasilja? I zbog čega je nasilje među maloljetnicima u porastu?
Jedini učinkovit pristup u borbi protiv nasilja je dobro planirana i provođena prevencija na svim razinama društva, što uključuje i pružanje ekonomske sigurnosti i podrške obiteljima u krizi, kao i razvijanje i provođenje učinkovitih preventivnih programa u svim segmentima društva – vrtiću, školi, organizacijama slobodnog vremena, u medijima… Na razvoj i primjenu preventivnih mjera obvezuju nas i brojni nacionalni strategijski planovi. Nažalost, mjere koje se primjenjuju često su segmentirane i nepovezane, a sustavi nedovoljno surađuju i nisu koordinirani ni u općim, niti u pojedinačnim postupanjima. I naš Ured često ukazuje na takve propuste sustava i institucija.

Unatoč dojmu o povećanom nasilju, službena statistika državnih sustava ne ukazuje na drastičan porast nasilja unatrag nekoliko godina, ali je društvo postalo osjetljivije na nasilje, ono se više prijavljuje i zajednica se njime više bavi, što zasigurno predstavlja pozitivan pomak u pristupu ovoj problematici. No, nasilju svakako moramo pristupiti sustavno, odgovorno i stručno te poduzeti sve mjere kako bismo ga spriječili ili suzbili kada do njega dođe.

Koliko na nasilje među maloljetnicima utječe opća društvena klima poput neimaštine, borbe za opstanak, poremećenih moralnih i društvenih vrijednosti?
Na pojavu mnogih problema pa tako i nasilja zasigurno utječu i brojne društvene teškoće. Jedna od njih je siromaštvo, kojem su danas izložene brojne obitelji zbog nezaposlenosti roditelja ili nedovoljnih prihoda. Uz to ide i stalno rezanje proračunskih sredstava za potrebe djece. Problem je i promoviranje iskrivljenih društvenih vrijednosti kao što je brza zarada bez truda, podcjenjivanje obrazovanja i obezvrjeđivanje rada i ulaganja u sebe.

Na čemu bi škola, pa onda i roditelji trebali stavljati naglasak u odgoju svoje djece? Odnosno, posvećuje li se djeci dovoljno pažnje u našem društvu?
Prevencija je ključna aktivnost u sprječavanju svih oblika neprihvatljivog ponašanja djece i mladih, koji će sutra postati odrasle osobe. Najsnažnija prevencija u obitelji su topli i brižni roditelji koji posjeduju odgojne kompetencije te usmjeravaju i vode svoje dijete u pozitivnom razvoju osobnosti, učeći ga odgovornosti i poštivanju pravila te svojih i tuđih prava. Nažalost, neki roditelji djecu zanemaruju ili zlostavljaju ili ih ne odgajaju na primjeren način. Danas se nerijetko susrećemo s poremećajima u ponašanju djece koji su posljedica prevelike popustljivosti i roditeljske nekritičnosti, bez nužnog discipliniranja. Prevenciju je potrebno nastaviti u vrtiću i školi gdje djeca usavršavaju socijalne vještine i stječu nova iskustva i znanja. Ukoliko se pojave teškoće na ovom razvojnom putu, država je dužna djetetu i obitelji pružiti potrebnu pomoć kako bi se teškoće prevladale. Zakazivanje odraslih na ovom putu povećava rizik za pojavu teškoća u ponašanju.

Kako se vi kao pravobraniteljica postavljate u slučajevima seksualnog nasilja nad djecom?
Ako doznamo za takve slučajeve odmah obavještavamo policiju i centar za socijalnu skrb kako bi se dijete hitno zaštitilo. Ako mislite na pojavu seksualnog nasilja nad djecom općenito, proteklih smo godina nastojali povećati zakonsku zaštitu djece kroz predlaganje izmjena propisa, nizom aktivnost nastojimo povećati javnu svijest o ovom problemu, a osobito potaknuti educiranje profesionalaca koji rade s djecom kao i osnaživanje djece da bi se mogla zaštititi i izbjeći nasilje ili zatražiti pomoć ako se nađu u opasnosti.

 

Što je sa zahtjevom nastavnika da se nasilni učenici i agresivni imaju pravo udaljiti sa nastave, a koji do nas dopiru upravo ovih dana?
Mislim da je to bavljenje posljedicama, umjesto da se bavimo uzrocima pojave nedovoljne zainteresiranosti učenika za nastavu, nezadovoljavajuće discipline u školama i nedovoljne praktične osposobljenosti nastavnika za održavanje discipline u razredu. Sve te probleme dodatno otežava i nedefiniranost i nejasnoća školskih pravila u pojedinim školama i nedosljednost u njihovu poštivanju.

Kako komentirate maloljetnike koji prodaju zlato ili srebro po zalagaonicama ili zlatarnama?
Nedavno smo uputili upozorenje i preporuku o tome da se otkup plemenitih kovina od djece može smatrati ugrožavanjem njihovih prava i interesa te smo pozvali nadležna ministarstva da to spriječe i reguliraju propisima. Zlatarnice ne bi smjele otkupljivati zlato i srebro od djece, jer ona ponekad mogu iz neznanja i nepromišljenosti ili pod nečijim pritiskom, prodavati nakit koji su im darovali članovi obitelji, otuđiti obiteljski nakit ili čak postati pomagači kradljivaca koji se preko njih žele riješiti opljačkanog plijena.

Ide li potrošačko društvo na “ruku” porastu agresivnosti u mladih ljudi?
Potrošačko društvo donosi niz promjena i teškoća koje negativno utječu na odgoj i razvoj djece općenito pa je moguće da u nekim slučajevima može potaknuti i agresivno ponašanje. S druge strane, agresivnost može biti potaknuta i brojnim drugim uzrocima i uskraćivanjima u djetetovom životu. To je svakako pitanje za sociologe i pedagoge.

 

Kolika su prava očeva nakon razvoda na sudjelovanje u životu svoje djece? Imaju li, dakle, majke veća prava od očeva? I je li to opravdano?
Dijete ima pravo na zajedničku skrb obaju roditelja. I otac i majka trebaju ravnopravno sudjelovati u životu djeteta, a u tome ih ne bi smjela sprječavati okolnost da dijete živi samo s jednim od njih. Uvijek ističemo važnost roditeljske suradnje i komunikacije te upozoravamo da roditelji osobne interese moraju podrediti interesima djeteta. Tradicionalni stavovi o podjeli obiteljskih uloga još su duboko ukorijenjeni u našem društvu te možda ponekad utječu i na formiranje stavova stručnjaka u centrima za socijalnu skrb i na sudovima, no vjerujemo da su to ipak izuzeci.

Koji su problemi sa kojima se djeca, pa onda i mladi najviše susreću kod nas, a vi ste zaduženi za njihovo rješavanje?
Kao što sam već odgovorila, među problemima koji se nama prijavljuju najbrojniji su sukobi i nesuglasice među razvedenim roditeljima koji se prelamaju preko djeteta, nasilje nad djecom i među djecom i zanemarivanje djeteta te povrede obrazovnih prava djece.

Rade li službe za socijalni rad odgovorno svoj posao? Ili je to više jedna “administracija koja se obavlja rutinski”?
U Hrvatskoj djeluje veliki broj centara za socijalnu skrb u kojima rade brojni stručnjaci različitih profila na vrlo teškim i odgovornim poslovima, nerijetko u teškim uvjetima. O njihovom se radu ne mogu olako izricati paušalne ocjene. No, u našim godišnjim izvješćima Hrvatskom saboru više puta smo upozoravali da su djelatnici centara često preopterećeni velikim brojem poslova i da uglavnom nemaju osiguranu stručnu podršku kroz edukacije i superviziju. Zbog toga se događaju propusti ili površnost u radu, što osobito zabrinjava kad je riječ o zaštiti djece.

Pozdrav od ZMUSK-a:
Ćao bao “klinci i klinceze” ne dajte da vas vrijeme zezne!
Ili Tinuninu, prva pomoć za djecu u obrani od odraslih!
U svakom slučaju, danas nije lako biti dijete!

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s