… Mirelom Holy (21.07.’14.)

Osobno priželjkujem održivu Hrvatsku, razvijenog gospodarstva koje poštuje visoke standarde zaštite okoliša te socijalna i sva druga prava stanovništva, sa zadovoljnim i zaposlenim ljudima!

Ponedjeljkom na kavi sa:
dr. znanosti i predsjednicom stranke OraH,
Mirelom Holy

Mirela_Holy_press_fotke_1Kad su još bili u povojima u samim svojim začetcima, ja sam vodila poslovnu korespondenciju sa novoizabranom predsjednicom tada još nove stranke OraH, dr. Mirelom Holy. I tada sam u službenom e-mailu napisala da bih je kao predsjednicu HRAST-a pitala… Na to mi je dr. Holy u dobroj namjeri hitro odgovorila kako su oni ORaH, a ne HRAST, na što sam ja u stilu Matana odgovorila, dakle, s dozom duhovitosti “ ORaH, HRAST” sve je to svejedno; važno je da mi razlikujemo vaše svjetonazore i ciljeve koji su bitno različiti. A sve je to bilo u stilu “Rebro, đigerica…eh, moj “doture lipi”, a di ti ono radiš?”, kako je Matan pitao “dotura malog” u kultnoj seriji Prosjaci i sinovi.

Poslije takve konverzacije dr. Holy je poslala e-mail sa “smiješkom” što znači da je shvatila šalu,  a ja sam kazala kako je “držim za riječ” da će portalu ZMUSK dati intervju. I dr. Holy je riječ održala. Dok je “poslovno šalabajzala” po Koreji poslala sam joj pitanja e-mailom, a dr. Hoy čija stranka postiže iz dana u dan sve veći rejting među hrvatskim građanima, ovako je odgovorila na moja pitanja. Pred vama je, dakle, intervju “vruć, ispod čekića”. Pisan s ozbiljnim namjerama i sa takvim odgovorima. ORaH je stranka “ozbiljnih namjera” i bilo bi dobro već je na početku tako shvatiti, jer pred njom doista stoji politička budućnost. I o toj stranci će ovisiti mnogo toga o čemu će se odlučivati na razini Sabora ili o čemu će odlučivati hrvatski birači. Dakle, razgovor ponedjeljkom na kavi sa predsjednicom ORaH-a dr. Mirelom Holy je tekao preko e-maila ovako:

Nabrojite sve svoje akademske titule i radne funkcije koje ste obnašali do funkcije predsjednice ORaHa?
Doista smatrate da to interesira ljude u Hrvatskoj? Doktorica sam znanosti o književnosti, polje kulturalni studiji. Magistrirala sam također na znanosti o književnosti, a diplomirala na katedrama za etnologiju i komparativnu književnost. Maturirala sam na odjevnom dizajnu u Školi primijenjenih umjetnosti. Što se tiče političkih funkcija u bivšoj stranci, SDP-u, prošla sam sve ‘hijerarhijske stepenice’ od temeljnog ogranka do središnjice. Bila sam članica Predsjedništva Foruma žena Gradske organizacije SDP-a Zagreba, izabrana na funkciju vijećnice Gradske četvrti Gornji grad – Medveščak, bila zastupnica u Gradskoj skupštini Grada Zagreba, bila sam članica u Skupštini Zagrebačkog Holdinga, predsjednica Središnjeg savjeta Gradske organizacije SDP-a Zagreba, ministrica zaštite okoliša i prirode. Na sve ove funkcije dala sam ostavku. Osim toga, bila sam i članica Izvršnog odbora SDPH, predsjednica Savjeta za zaštitu okoliša SDPH, saborska zastupnica. Radila sam kao voditeljica akcija i manifestacija u Narodnom sveučilištu Dubrava, u Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog uređenja sam radila kao vježbenica, stručna suradnica i šefica Kabineta ministra. U agenciji za odnose s javnošću Maksima komunikacije napredovala sam od voditeljice projekata do izvršne direktorice agencije. Izabrana sam u Sabor na listi SDP-a na izborima 2007. i 2011. godine, funkciju ministrice zaštite okoliša obnašala sam prvih šest mjeseci 2012. godine, a nakon ostavke sam se vratila u Sabor.

Zašto ste, s kojim motivom, krenuli u osnivanje nove stranke na hrvatskoj političkoj sceni?
Zato što sam politički ambiciozna i vjerujem da Hrvatskoj treba drugačija politika i političari. Politika mora biti posao u javnom interesu, a ona to, nažalost, u Hrvatskoj najčešće nije.

Jeste li zadovoljni percepcijom građana vaše stranke do sada?
Jesam, jako smo zadovoljni, ali smo svjesni toga da nas čeka krvav posao na predstavljanju naših politika i ljudi.

Kako biste ocijenili politiku Vlade?
U dijelu podizanja standarda civilnog društva i određenih segmenta ljudskih prava pozitivno. U dijelu ekonomske politike i temeljnih strukturnih reformi negativno.

A kako biste ocijenili političke poteze predsjednika HDZ-a, Tomislava Karamarka kao i cijele ove najveće opozicijske stranke?
ORaH se ne bavi političkim konkurentima. O nama i njima će odlučivati građani Hrvatske na izborima. ORaH je stranka zelene ljevice i nemamo gotovo nikakvih zajedničkih političkih točaka s HDZ-om. ORaH živi za sadašnjost i izgradnju bolje budućnosti, HDZ živi u prošlosti.

Kako se kao stranka namjeravate pozicionirati na hrvatskoj političkoj sceni?
Kao stranka zelene ljevice.

S kakvim gospodarskim planovima vi kao stranka izlazite u susret prosječnom hrvatskom biraču?
Kada se u hrvatskoj javnosti spomene održivi razvoj najčešće se javlja predodžba o zaštiti okoliša, a zaštita okoliša je u svijesti domaće javnosti neprijateljski raspoložena prema gospodarstvu pa je slijedom toga raširena predrasuda i da je koncept održivog razvoja neprijateljski raspoložen prema gospodarstvu. Činjenica je da ljudi u Hrvatskoj nisu dovoljno informirani o tome što to uopće jest održivi razvoj, odnosno da je održivi razvoj holistički koncept razvoja koji podrazumijeva uravnoteženi odnos među tri temeljna stupa na kojima počiva svako društvo – stupu gospodarskog razvoja, stupu zaštite okoliša i resursa na kojima se temelji gospodarski razvoj te stupu društvene pravde i ljudskih prava bez kojih nije moguć pravedan, a time i održivi razvoj. Održivi razvoj danas je politička platforma Europske Unije. Europska Unija upravo na realizaciji projekata održivog razvoja – a to su projekti dekarbonizacije privrede, održive energetike (energetska učinkovitost i obnovljivi izvori energije), održive poljoprivrede, održivog uslužnog sektora (posebice održivi turizam), zelenih industrija (gospodarenje otpadom – održiva proizvodnja i potrošnja) temelji svoju dugoročnu gospodarsku platformu. Pozitivni rezultati provedbe tog koncepta, koncepta tzv. zelenog gospodarstva, vidljivi su već danas pa Europska Unija i razvijene države idu i korak dalje u pravcu tzv. cirkularne, odnosno kružne ekonomije. Za razliku od postojećeg linearnog modela ekonomije koji se temelji na principu uzmi – iskoristi – baci i nemilosrdno iskorištava sve resurse, uključujući i ljudski rad te ne poštuje ljudska prava, cirkularna ekonomija se zasniva na principu kružnih procesa u prirodi. Kružnim procesima prirode ne stvara se neiskoristivi otpad, već se u svim procesima mijenja svrha i način upotrebe određenog resursa. Na primjer, u prirodi drvo koje je imalo funkciju skladišta CO2 i bilo izvor hrane za mnoga živa bića prirodnim odumiranjem postaje stanište i hrana za mnoge druge vrste i ima svoju funkciju u ekosistemu, između ostalog služi i kao resurs za rast novih biljaka. Prevedeno na ekonomsku stvarnost, cirkularna ekonomija potiče reindustrijalizaciju s energetski učinkovitijom industrijom, efikasnijim korištenjem resursa, posebice sekundarnih sirovina (koje se u pravilu u Hrvatskoj po principu razmaženih i bezobzirnih bogataša tretiraju kao nekorisno i problematično smeće), a posebice se potiču ekoinovacije koje dovode do još učinkovitije obrade i oporabe sekundarnih sirovina, a tek potom do njihove reciklaže. Drugim riječima, to je strategija ZERO WASTE, ili nula otpada, ali ne u pravcu spaljivanja otpada, već njegovog pretvaranja u drugu vrstu korisnih proizvoda ili energenata. To znači da cirkularna ekonomija prednost daje npr. tehnologiji katalitičke depolimerizacije kojom od otpada nastaju sintetička goriva, a ne klasičnim spalionicama otpada u kojima se više ulaže energije no što se energije dobiva. Obnovljivi izvori energije su jedini izvori energije koji funkcioniraju po metodi cirkularne ekonomije jer energiju za svoj rad dobivaju iz prirodnih kružnih procesa. Svoju sadašnju, a još više i buduću opredijeljenost prema konceptu cirkularne ekonomije Europska Unija iskazala je i time što kroz cijeli niz strukturnih fondova promovira i potiče realizaciju projekata cirkularne ekonomije a time se posebno u Europskoj komisiji bavi Opća uprava za okoliš, odjel za ekoinovacije i cirkularnu ekonomiju. Imajući na umu da je politika zaštite okoliša jedna od najvažnijih zajedničkih, prioritetnih politika EU vidljiv je značaj i važnost ovog koncepta za budući gospodarski razvoj Europe, a time i Hrvatske. Francuska je, svjesna činjenice, da najveću korist od novih ekonomskih modela imaju oni koji ih prvi počnu učinkovito primjenjivati formirala Nacionalni institut za cirkularnu ekonomiju i tako preuzela vodeću ulogu u Europskoj Unije u održivom izlasku iz ekonomske krize. Za Hrvatsku bi bilo mudro da među prvima uđe u taj održivi vlak.

Europska Unija je kroz statističke pokazatelje dokazala da realizacija projekta održive, odnosno, zelene ekonomije dovodi do zapošljavanja većeg broja ljudi no na neodrživim projektima te održivog rasta BDP-a, odnosno blagostanja društva. Za Hrvatsku je važno da održivo iskoristi svoje potencijale te da iz života u mitskim vremenima zakorači u održivu stvarnost.

Na što je posebice stranka ORaH stavila naglasak od svih društvenih fenomena?
Na nužnost poticanja gospodarstva, posebice tzv. zelenog gospodarstva u sektorima energetike i proizvodnje hrane (uvozimo više od 50% hrane i oko 50% energije čime subvencioniramo tuđa gospodarstva), vodnom gospodarstvu te gospodarenju otpadom i općenito ukupnoj komunalnoj infrastrukturi. Na nužnost izgradnje pravednog društva u kojem vrijede jednaka pravila igre za sve što je nemoguće bez reforme javne uprave, teritorijalnog ustroja Hrvatske te reforme pravosuđa.

Koga od stranaka vidite kao svojeg mogućeg partnera u Hrvatskoj?
U ovom trenutku nijednu.

Kakvu vi osobno Hrvatsku priželjkujete?
Održivu, razvijenog gospodarstva koje poštuje visoke standarde zaštite okoliša te socijalna i sva druga prava stanovništva, sa zadovoljnim i zaposlenim ljudima.

Što vas osobno najviše smeta u hrvatskoj politici, ali i u hrvatskom društvu?
Licemjerje, odnosno dvostruki kriteriji, uskogrudnost, neiskrenost i nerad, izostanak radne etike.

Koji su vam kao bivšoj ministrici za zaštitu okoliša bili projekti posebno “trn u oku” i zbog čega? Kako se i nakon vas Vlada odredila prema istima?
HE Ombla i TE Plomin C

Kako Hrvatska stoji sa iskorištavanjem obnovljivih izvora energije?
Loše.

Kako se EU zakonski odredila prema poticanju i korištenju izvora obnovljivim izvorima energije?
U EU se vode pregovori o dokumentu koji zacrtava nisko-ugljičnu ili čak bez-ugljičnu budućnost EU. To podrazumijeva da EU do 2020. treba smanjiti za 20% emisije CO2 te imati 20% korištenja OIE u ukupnoj energetici. Cilj za 2030. je 40% OIE, za 2040. 60% OIE, za 2050. 80% OIE. Frakcija Zelenih u EU Parlamentu kojoj ORaH pripada zalaže se za još ambicioznije ciljeve.

Zašto je tako malo sluha za obnovljive izvore energije kod nas? I može li se ili mora li se to promijeniti?
Zato što ljudi vole voziti po izgrađenim tračnicama. To je lakše i zahtjeva manje truda i razmišljanja. To odgovara i određenim lobijima. To se mora promijeniti jer u protivnom nećemo imati budućnosti.

U kojim posebice obnovljivim izvorima energije je Hrvatska posebno bogata?
Imamo mnogo obnovljivih izvora na raspolaganju – energiju sunca, vjetra, geotermalnu energiju i biomasu.

Kako vi vidite energetsku sliku Hrvatske u budućnosti?
Zelenom i obnovljivom, održivom. To nije pitanje odabira već realne situacije – klimatskih promjena, iscrpljivanja fosilnih goriva i općenito krize resursa. To je budućnost cijelog svijeta pa tako i Hrvatske.

Hoćete li se kandidirati za iduće parlamentarne izbore u EU, za pet godina?
Vjerojatno neću. Da mi je ambicija bila obnašati funkciju europarlamentarke već bih ju obnašala jer sam mandat osvojila.

Kako ocjenjujete rad naših europarlamentaraca bez obzira na političku boju u institucijama EU?
Prerano je za ocjenu rada tek izabranih europarlamentaraca. Tek su početkom ovog mjeseca prisegnuli. Vrijeme će pokazati kako se tko snašao i kako tko odrađuje svoj posao.

Koliko ste u stranci ORaH otvoreni za mlade kadrove koji su stručni i politički “pismeni”?
Ako dijele naš svjetonazor i ideologiju potpuno smo otvoreni, kao uostalom i prema svim drugim ljudima, bez obzira na njihovu dob ili spol i političku ‘pismenost’.

Koliko će Hrvatska morati ispoštivati zakonske odredbe EU u vezi korištenja obnovljivih izvora?
Ne radi se o zakonskim odredbama već o propisanim ciljevima iz Direktiva s točno definiranim rokovima. Hrvatska mora ispuniti sve ciljeve iz Direktiva ili će plaćati penale, odnosno financijske kazne.

Pozdrav od ZMUSK-a:
Dobro vam more i vjetar u leđa!

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s