… Mirjanom Mikulec (13.04.’15.)

Dom je mjesto gdje se osjećate ugodno, gdje tražite svoju malu oazu mira i gdje se osjećate voljeno, ali je dobro da pri tome i – dobro izgleda!

Ponedjeljkom na kavi sa…
renomiranom dizajnericom interijera,
Mirjanom Mikulec

U svakodnevnoj borbi za golo preživljavanje većina stanovnika “lijepe naše” može samo maštati o tome da ugodno uredi “svoja četiri zida”. No, ima i takvih koji svoj kutak uređuju iz pomodarskih razloga. Ili, kako narod kaže: “Ima se, mere se”, da se samo pokaže susjedu i rodbini kako se “može”. I to je daleko od svakog pojma – doma.

Dom mora imati svoj kontinuitet. Barem neku sitnicu iz bakine kuće, sitnice koje ste s ljubavlju kupovali godinama, ne masivan namještaj, kao recidiv iz socijalizma, ali ne i bidermajer da si naknadno kupite “pedigre”. Za kulturu stanovanja i inače vrijedi onaj stih “Malo šoldi, puno vire u to jubavi bez mire i vagun dobre voje”. Dakle, da ste od svojeg doma uspjeli stvoriti domaćinsku, ugodnu atmosfera, decentnu, nenametljivu u kojoj se svi ugodno osjećaju. Pa, ipak naša kultura stanovanja nije baš na zavidnom nivou. Ili se kupuje namještaj za stan ili kuću onako “kako se vidi kod susjeda” ili “po nalogu kataloga” ili pak – nikako. No, kultura stanovanja je u razvijenijim državama sasvim sigurno u svoj djelokrug stavila cijeli niz djelatnosti i stručnjaka koji su uključeni u svijet savjetodavaca kako urediti svoj kutak.

Mi smo, potaknuti sveopćim trendom da i mnogi kod nas imaju svog “gurua za uređenje doma”, ali i iz stvarne potrebe za mišljenjem stručnjaka kad je nešto takvo kao uređenje doma posrijedi, razgovor ponedjeljkom uz kavu vodili za portal ZMUSK sa renomiranom dizajnericom Mirjanom Mikulec iz Zagreba.

Mirjana Mikulec renomirana je dizajnerica interijera s višegodišnjim iskustvom. Živi i radi u Zagrebu, gdje se nalazi i njen dizajnerski studio Mirjana Mikulec inerijeri (Domus Nobilis). Iza nje je više od 500 realiziranih izvedbenih i idejnih rješenja rezidencijalne i poslovne namjene, autorica je devet knjiga o dizajnu interijera i urednica specijalizirane emisije InDizajn. Nedavno je lansirala web portal posvećen unutarnjem ređenju, a iza nje je i linija M-Home by Mirjana Mikulec. Riječ je proizvodima za dom koje potpisuje vodeća hrvatska dizajnerica.

U doba recesije i ovo dugo doba tranzicije kako ocjenjujete kulturu stanovanja na ovim našim prostorima?

Kriza se odrazila na gotovo sve grane društva, pa ni dizajn interijera nije ostao pošteđen. Ljudi uređenje interijera još uvijek smatraju luksuzom, pa ni ne čudi pad interesa. Važno je da imaju krov nad glavom, lako za to kako izgledaju njihova četiri zida – njihova mišljenja uglavnom se svode na to. Pa ipak, tvrtka nam posluje odlično. S obzirom da se građevinarske tvrtke zatvaraju gotovo svakodnevno, a gdje se god okrenete vidite nedovršene investicije – mogu reći da poslujemo sasvim solidno.

Posvećuju li, dakle, ljudi dovoljno pozornosti prostoru u kojem žive? Ili je kvaliteta stanovanja loša?

Svi bi htjeli lijepo uređen dom, ali to je investicija u koju većina ulazi jednom ili dvaput u životu. Ne uređujete kuću svakih mjesec dana, barem ne iz temelja. Zato najčešće uređene najčešće “čeka neka bolja vremena”. No, ipak ne postoji generalno pravilo. Netko će tome posvetiti više pažnje, nekome je bitnije kakav auto ima, a nekome na koliko je putovanja bio ili nešto četvrto.

Tko je obično najzaineresiraniji za uređenje doma? Mladi ili stariji?

Interes je podjednak, ali nekako su to najčešće mlade obitelji koje su tek kupile stan i vesele se zajedničkom životu. Ima i klijenata u zlatnim godinama, njima je to najčešće tek jedna od mnogih nekretnina, vikendica, poslovni objekt i slično.

Koji stil uopće prevladava u našoj kulturi života? Recidivi iz socijalizma, građanski bidermajer, moderne stvari ili sve to pomiješano?

Teško je to reći. Koliko se stanovi međusobno razlikuju, jer nijedan nije isti, toliko su i slični. Da vam kažem da zamislite prosječan hrvatski stan, vjerojatno bi većina pomislila na isto. Jeftini namještaj, pokoji komad naslijeđen od roditelja i bake i djeda, klasična plafonjera, regali s kristalom koji, srećom, ipak polako odlaze u povijest. Teško je to nazvati stilom. Mješavina je to financijskih mogućnosti i želja kako da interijer izgleda s vječnim “kad to jednog dana sredimo…”

Što je, znači, trenutno “in” u uređenju doma, a što je “out”?

Kao što sam prije spomenula, recesija nije zaobišla ni uređenje interijera, pa je posljednjih godina jako popularno sve izrađivati sam. Većina nas je barem jednom pokušala izraditi tabure, stolić, policu, makar i neku sitnu dekoraciju. Prije nekoliko godina jako su popularne bile palete i namještaj izrađen od njih, danas je to otišlo i korak dalje, pa ljudi traže nebrojene načine kako gotovo sve u domu učiniti sam i investiciju svesti na minimum. Nije to samo bojenje zidova, već i lijepljenje tapeta, postavljanje parketa…Naravno, neki su više, a drugi manje uspješni u tome, pa svakako za većinu radova u domu još uvijek preporučam da angažirate stručnjaka. I to provjerenog!

Koje vas najčešće savjete za uređenje doma traže klijenti?

Prilikom savjetovanja najčešće su to pitanja vezana uz boje i materijale. Što je isplativije, što gdje koristiti, što kupiti, a što preskočiti… Kada s klijentom sklopimo ugovor, onda mi nudimo najbolji omjer cijene, dizajna i njihovih želja.

Jedno naizgled “prozaično pitanje”: koliko često se stan ili kuća trebaju krečiti i koje su boje danas u trendu? Koju boju preporučate za primjerice kuhinju, za dnevni boravak za spavaču sobu ili za kupaonicu?

Zidove bojite prema potrebi. Čim bijela više nije bijela, nego žućkasta, čim se vidi razlika između dijela zida izloženog svjetlu i onog iza namještaja, vrijeme je za bojenje. Možda najprilagodljivija boja za sve prostorije je bijela jer izgleda jednostavno i čisto, a ne ograničava vas u uređenju. S drugim bojama nije uvijek tako. Za spavaću sobu preporučam smirujuće, nježne i pastelne boje. To je prostorija u kojoj se trebate opustiti, pa neka i boje budu u skladu s time. Dnevni boravak trpi živahnije boje, no s obzirom da je to prostor u kojem najčešće boravite, intenzivne i upečatljive boje bi vam vrlo brzo mogle dojaditi. Kupaonica je pak prostorija koja trpi sve – to je prostorija koja može biti mračnija, možete ondje koristiti drugačije materijale, pa čak i biti pomalo ekscentrični prilikom uređenja, osobito ako su u pitanju male dimenzije.

Ima li još starinskih “skromnih, šturih i škrtih ” interijera u kuhinji? Sa starim kredencem, starim otomanom i sl i vraćamo li se tome? Ili sa pločicama crveno – bijelim malim ili crno-bijelim u predsoblju? Sve ono kako su imale naše bake pred II. svjetski rat?

Srećom, nema toga više puno. Sada je to već stvar prošlosti, ali ipak nađe se ponegdje, a i tada je “na čekanju” promjene. Ono što mi je zanimljivo vidjeti jest koketiranje s različitim stilovima i simbolima prijašnjih decenija, pa vidjeti genijalan komad namještaja naslijeđen od bake ili staru komodu kojoj je udahnut novi život izgleda super.

Koji, naime, danas stil prevladava u našim domovima? Možda talijanski, francuski i sl?

Zapravo, danas teško možemo govoriti o stilovima. Tek kada prođe neki izvjesni vremenski period možemo uočiti poveznice, okarakterizirati ih i nazvati stilom. Tako secesijom možemo nazvati samo stanove koji su uređivani u vrijeme secesije, a današnje uređenje može pronaći inspiraciju u tome pa kažemo da je nešto inspirirano secesijom. Isto vrijedi i za druge stilove. Ipak, danas postoje dvije struje, jedna teži što modernijem i suvremenijem uređenju dok druga naginje ljubavi prema vintage komadima, toplini i retro izgledu. To bismo mogli nazvati varijacijama shabby stila, eklektike ili suvremene interpretacije skandinavskog stila.

Volimo li mi biti pomodari? Ili ima klijenata i to posebice mlađih koji baš imaju svoj stil?

Prilikom razgovora s klijentima uvijek im nastojim objasniti da se interijer planira za dugoročno. To nije mala investicija i zato nastojimo da naši projekti izgledaju lijepo danas, al ii za 15 godina. Zato je dobro izbjegavati trendove i pomodne krikove koji danas jesu, sutra nisu. Ipak, ako to pomodarstvo nije skupo, ako je riječ o kakvom detalji i sl., zašto ne. Ionako su detalji ti koji određuju stil i daju završni pečat prostoru.

Koliko su tavanski prostori i danas atraktivni za uređenje? I kako ih uređujete?

Potkrovlja su uvijek izazov. To su prostori puni potencijala, kosine divno izgledaju kada ih se pravilno naglasi, ali zahtijevaju puno planiranja i dio želja klijenata gotovo uvijek pada u vodu. U svakom trenutku morate imati na umu stop i kako će vaša ideja pasati uz kosinu, za razliku od standardnih ravnih stropova koje ni ne primjećujete. Na primjer, kuhinju ne možete planirati u standardnoj visini ako je želite na zidu pod kosinom, morate dubinom nadoknaditi visinu elemenata, ako je doista nizak zid, najbolje je ondje smjestiti stoliće, ukrase ili prostor za skladištenje stvari.

Koliko su pak mali stanovi podesni za uređenje i za kvalitetno življenje? Što tu preporučate?

Mali stanovi mogu biti pravi poligoni za vježbanje kreativnosti. Svaki je prostor jedinstven, ali savjetujem izbjegavanje velikih i glomaznih komada namještaja, svijetle i neutralne nijanse koje će vizualno “otvoriti” prostor, korištenje višenamjenskog namještaja sa skladišnim prostorom i redovito održavanje – tek nekoliko suvišnih stvari mogu stvoriti dojam pretrpanosti, pa dobro razlučite što je potrebno, a što nije.

Kakvo je uređenje velike, urbane vile osobito novopečenih bogataša? Ima li tu stila i ukusa, ili je sve k’o iz kataloga i sve mješavina stila kao “nek’ se vidi da se ima i može”?

Većinom stvari prepuštaju stručnjacima. Zato nam se i obraćaju – sve si mogu i sami priuštiti, ne treba im naš studio da im nabavi dizajnerski set stolica. Stručnjaka angažirate kada znate što želite, ali trebate nekoga da vas u tome usmjeri i savjetuje što i kako. Ima, naravno, svakakvih zahtjeva, ali većinom se sve može normalno razgovorom i sugestijama postići. No to je samo jedan posto naših klijenata. Nisu svi bogataši, većinom je to zlatna sredina.

Kako mi općenito pristupamo uređenju doma? Prema financijskim mogućnostima, sa dozom kreativnosti i domišljatosti ili sve prepuštamo stručnjacima za uređenje interijera?

Financijske mogućnosti sui dalje glavni faktor koji diktira izgled doma, ali na drugom mjestu jest naš hrvatski mentalitet i stav da sve možemo sami i zašto bi zato plaćali nekome.

Tko obično od ostalih europskih naroda ima kvalitetu stanovanja na zavidnoj razini?

Kao i u svemu drugome, Skandinavci su visoko na ljestvici. Izgled doma uvijek ide ukorak s općim stanjem u državi, među ljudima i sl.

Koliko je vaš posao savjetnika za uređenje interijera u razvijenim državama EU i svijeta cijenjen i tražen posebice u usporedbi sa nama?

Iako se posljednjih godina svijest malo mijenja, nekada je bilo puno više skepticizma. Mnogi si daju za pravo kritizirati rad stručnjaka, tvrditi da oni to mogu sami bolje i da im ne treba nitko govoriti gdje da stave vazu. Dizajn interijera puno je više od toga. Svi mi znamo otprilike što želimo, ali teško je odrediti kako to zapravo i postići, ostati unutar budžeta, izbjeći greške u koracima i sl.

Da li možemo njegovati neki kontinuitet u našem uređenju našeg doma? Dakle, bakin kredenc, bidermajer fotelja, komoda, stara šivača mašina od bake, sve to uz neki moderan detalj pokućstva? A da sve to izgleda šarmantno sa stilom i da se u domu ugodno osjećate?

Naravno. Dobar interijer se gradi, ne nastaje preko noći. Greška koju mnogi rade jest biranje na brzinu, na jednom mjestu. Nikada ne znate gdje ćete pronaći neki detalj koji će savršeno odgovarati vašem stanu. Možda prođe dan, možda godina.

Na što naši ljudi osobito pate?

Zanimljivo, ali najviše izmjena i ideja prođemo kada osmišljavamo dio zida za TV. Ne biste vjerovali koliko je taj dio ljudima važan. S druge strane, tu su kupaonice i kuhinje kao daleko najskuplje prostorije, pa kada ih jednom rade, klijenti želje da su izrazito funkcionalne i maksimalno iskorištene do zadnjeg centimetra.

Što je, međutim, sa “famoznim” tapetama? Jesu li ponovno “in” ili su “out”?

Tapete su definitivno in! Nisu više to one tapete koje smo viđali prije dvadesetak godina kada su bie gotovo svugdje i kada ste ih jednom stavili, bolje da niste ni pomišljali na skidanje. Danas se lako postavljaju i skidaju, imaju raznolike teksture i uzorke, imitiraju kožu, lan…volim ih koristiti i preporučam svima.

Kako Vi definirate – dom? Što je dom? Zidovi, zaštita od nevremena i ljudi, stvari ili nešto puno dublje, neka “metafizika”?

Dobro pitanje, ali ne razlikuje se moja definicija od one koja većini padne napamet – dom je mjesto gdje se osjećate ugodno, gdje tražite svoju malu oazu mira i gdje se osjećate voljeno. Jedino, što je meni još pritom važno jest da on uz sve to – dobro izgleda!

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s