… Ninom Žganecom (09.02.’15.)

Između 25 i 30% djece u Hrvatskoj je siromašno i trpi neke ozbiljne posljedice zbog toga, bilo da ima neadekvatnu ishranu, bilo da si ne može priuštiti odgovarajuće obrazovanje, bilo da zbog toga trpi neki drugi oblik stradanja, najčešće psihološkog!

Ponedjeljkom na kavi sa…
predsjednikom Mreže za borbu protiv siromaštva i
sveučilišnim profesorom, dr.sc. Ninom Žganecom iz Varaždina

Povod za razgovor uz šalicu kave uz prisjećanje sjetnih tonova koje pjeva Gabi Novak kako “sve gubi okus u našem životu, čuva ga samo šalica espressa” bio je više nego dramatičan, onaj koji mora iz svakog čovjeka izvući suosjećanje i iskrenu zabrinutost. A to su svakodnevni prizori na koje nailazimo u velikim gradovima poput “kopanja po kontejnerima” sve većoj bijedi i siromaštvu, promjeni strukture stanovništva, nestanka srednjeg sloja i sve većeg jaza između bogatih i siromašnih itd.

Stoga smo kavu popili uz jedan ozbiljan, ali konstruktivan dijalog sa izvanrednim profesorom na Pravnom fakultetu, Studijskom centru socijalnog rada Sveučilišta u Zagrebu, nositeljem nekoliko kolegija na tom studija, među ostalim socijalnog rada u zajednici, etike socijalnog rada i kolegija koji se odvija pod nazivom socijalni rad u sustavu socijalne skrbi, prof.dr.sc. Ninom Žganecom iz Varaždina.

Pored matičnog fakulteta prof. dr.sc. Nino Žganec je nositelj i još nekoliko kolegija na Edukacijsko rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru. Predaje i na više poslijediplomskih specijalističkih i doktorskih studija u Hrvatskoj te na Europskom studiju iz komparativnih socijalnih studija u Maastrichtu. Član je Izvršnog odbora European Association of the Schools of Social Work te EU Social Inclusion Group Europske mreže protiv siromaštva.

U novije vrijeme zapažen je kao predsjednik Hrvatske mreže protiv siromaštva i organizacije civilnog društva Sociativa Nova. Član je različitih odbora kako organizacija civilnog društva tako i drugih vrsta organizacija u području socijalne skrbi.

Kada je osnovana Mreža za borbu protiv siromaštva?
Hrvatska mreža protiv siromaštva osnovana je koncem ožujka 2014. godine, a službeno je registrirana u svibnju iste godine.

Na čiju inicijativu je osnovana?
Osnovana je na inicijativu nekoliko organizacija civilnog društva kao što su udruga Pragma, udruga za inicijative u socijalnoj politici, Hrvatske mreže beskućnika, Gradskog društva crvenog križa grada Zagreba i Kapi dobrote. Pored ovih organizacija kao formalnih osnivača čitav je niz drugih pojedinaca i predstavnika lokalnih, regionalnih i državnih tijela i organizacija sudjelovao na osnivačkoj skupštini te pružio potporu osnivanju Mreže. Među njima se nalaze sveučilišni profesori, predstavnici resornih ministarstava, ureda pravobranitelja i drugih. U narednom razdoblju jedna od najvažnijih aktivnosti Mreže biti će usmjerena upravo stvaranju široke baze članstva, kako organizacija tako i pojedinaca koji na bilo kakav način mogu pridonijeti i vide sebe u ulozi dionika koji sudjeluje u borbi protiv siromaštva u Republici Hrvatskoj.

Od kada ste njezin predsjednik?
Na osnivačkoj skupštini Hrvatske mreže protiv siromaštva izabran sam za njenog predsjednika, dakle od samog početka.

S kojim ciljem je mreža osnovana?
Glavne zadaće i ciljevi Hrvatske mreže proizlaze i zapisane su u odredbama Statuta u kojem je Mreža definirana kao nacionalna, nevladina organizacija udruženih pravnih i fizičkih osoba koje skrbe o ranjivim i isključenim društvenim skupinama, te zagovaraju, promiču i provode javne politike koje doprinose unapređenju položaja ranjivih i socijalno isključenih skupina. Mreža je nastala dobrovoljnim udruživanjem pravnih osoba radi unapređenja društvenog položaja skupina u riziku. Također Statutom su određeni i ciljevi Mreže i oni se prvenstveno nalaze u okupljanju i povezivanju pravnih i fizičkih osoba zainteresiranih za rad na unapređenju skrbi o ranjivim i socijalno isključenim skupinama građana; promicanju prava ovih skupina te u aktivnom, kontinuiranom i sustavnom zajedničkom djelovanju radi uspostave trajnog foruma za zagovaranje prava ranjivih i socijalno isključenih skupina građana i interesa pravnih osoba koje skrbe o njima.

Koliko ima članova koji rade u njoj?
Hrvatska mreža protiv siromaštva djeluje na volonterskoj osnovi i nema zaposlenih. Najaktivniji dio same organizacije čini njen Izvršni odbor koji broji sedam članova i koji operativno vodi djelatnosti Mreže.

Kakav je radni ustroj mreže? Kako to izgleda “iznutra”?
Mreža ima predsjednika i dva potpredsjednika te Izvršni odbor. Naravno i skupštinu. Ključna načela djelovanja su ravnopravnost, demokratičnost, transparentnost i uključivost. vezano uz uključivost u najskorije vrijeme ćemo u redove Izvršnog odbora nastojati kooptirati nekog iz redova osoba s iskustvom siromaštva. Naša prva konferencija koju smo održali 27. siječnja 2015. godine pokazala je kako to djeluje i koliko je važno da osobe s iskustvom života u siromaštvu aktivno sudjeluju u svim aspektima rada Mreže.

Koliko je u Hrvatskoj ljudi siromašno?
Prema službenim podacima iz 2013. godine stopa rizika od siromaštva u Republici Hrvatskoj iznosi 19,5%. Međutim ono što je problematično kod ovog izračuna jest relativno niski prag koji je postavljen kao onaj od kojeg se računa ova stopa. Stvarna situacija po našem je mišljenju puno gora i značajno veći broj hrvatskih građana živi u siromaštvu. Inače prosječna stopa rizika od siromaštva u zemljama Europske unije iznosi 24,8%. I ova brojka pokazuje koliko su hrvatski podaci diskutabilni.

Koliko je djece siromašno u Hrvatskoj?
Po našem mišljenju između 25 i 30% djece u republici Hrvatskoj je siromašno i trpi neke ozbiljne posljedice zbog toga, bilo da ima neadekvatnu ishranu, bilo da si ne može priuštiti odgovarajuće obrazovanje, bilo da zbog toga trpi neki drugi oblik stradanja (često psihološkog karaktera).

Kakve rezultate ste kao Mreža polučili, ali i postižete svakodnevno?
Hrvatska mreža protiv siromaštva u dosadašnjem djelovanja privukla iznimnu pozornost javnosti prvenstveno zahvaljujući objektivnom i opsežnom praćenju medija. Na taj način otvorena su nam i vrata nekih donositelja odluka poput ministarstva, saborskih i euro zastupnika i drugih kojima smo uspjeli prenijeti naše stavove u vezi problema siromaštva i neke naše prijedloge. Jedan od velikih uspjeha Mreže jest primitak u punopravno članstvo Europske mreže protiv siromaštva čime smo dobili snažnu podršku ove utjecanje europske organizacije, pristup informacijama, ali i mogućnost da u budućnosti svojim inicijativama utječemo i na kreiranje mjera socijalne politike na razini Europske unije.

Što je sve u opisu posla i djelovanja Mreže?
Mreža si je u svojem djelovanju postavila široki spektar aktivnosti među kojima se nalaze: zastupanje interesa članova, pravnih osoba koje skrbe o ranjivim i socijalno isključenim skupinama pred tijelima državne uprave i područne i lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj; poticanje razmjene iskustava i dobre prakse među članovima; organiziranje i sudjelovanje u raspravama, davanje mišljenja i prijedloga o zakonima kojima se uređuje skrb o ranjivim i socijalno isključenim skupinama građana; organiziranje savjetovanja, seminara i radionica o svim pitanjima od značaja za društveni položaj ranjivih i socijalno isključenih skupina građana; informiranje članova o planiranim, predloženim ili usvojenim izmjenama zakonodavstva; informiranje javnosti o radu Mreže, primjerima dobre prakse u radu s ranjivim i socijalno isključenim skupinama građana te o drugoj tematici od neposrednog utjecaja na skrb o ranjivim i socijalno isključenim skupinama građana; poticanje stručnih i znanstvenih istraživanja i objavljivanje radova od značaja i interesa za skrb o ranjivim i socijalno isključenim skupinama građana; promicanje interesne posebnosti članica, pravnih osoba u poslovima koji se odnose na skrb o ranjivim i socijalno isključenim skupinama građana kroz davanje prijedloga, mišljenja i stručnih obrazloženja u području stanja skrbi o skupinama u socijalnom riziku te provođenje aktivnosti usmjerenih na njihovu dobrobit; stručna i besplatna pravna pomoć u ostvarivanju zakonskih prava ranjivih i socijalno isključenih skupina građana; iniciranje unapređivanja svih oblika socijalne skrbi koji doprinose skrbi o ranjivim i socijalno isključenim skupinama građana; prevencija stigmatizacije ranjivih i socijalno isključenih skupina građana i senzibilizacija javnosti za njihove potrebe; izrada i provedba projekata koji su od interesa za skrb o skupinama u socijalnom riziku te za rad članica Mreže; izrađivanje analiza javnih politika; ostvarivanje stručne suradnje s inozemnim sličnim organizacijama te poticanje razvoja socijalnog poduzetništva u skladu sa Zakonom. Napominjem kako je ovaj široki spektar aktivnosti moguće ostvariti jedino uz vrlo predani rad svih članica Mreže pri čemu sama Mreža ima više koordinacijsko-organizacijsku, zagovaračku, lobističku, analitičku, informativnu i formativnu ulogu u smislu osiguravanja različitih mogućnosti za stjecanje kompetencija svojih članica za aktivan rad na području borbe protiv siromaštva. Među važnim aktivnostima Hrvatske mreže svakako spada i njeno djelovanje na europskoj razini gdje će naši predstavnici, sudjelujući u tijelima i odborima EAPN-a trebati nastojati aktivno pridonositi ostvarenju ciljeva Europske platforme protiv siromaštva i ispunjavanju ambiciozno postavljenih ciljeva u okviru europske strategije Europa 2020. Ova dvosmjernost djelovanja – prema europskoj i nacionalnoj socijalnoj politici biti će ključno obilježje rada i Hrvatske mreže protiv siromaštva.

Koja je Hrvatska na ljestvici siromaštva u Europi?
Hrvatska se uz još nekoliko zemalja poput Bugarske, Rumunjske, Grčke i Španjolske nalazi pri vrhu ljestvice europskih zemalja po stopama siromaštva.

Kako se može stati na kraj siromaštvu? Kojim sve mjerama?
Borba protiv siromaštva je kompleksan posao koji zahtjeva uključenost brojnih sektora. Strategija borbe protiv siromaštva koju je prošle godine usvojila Vlada RH predviđa mjere u okviru 8 različitih područja: obrazovanje, zapošljavanje, stanovanje, socijalne naknade, zdravstvo, skrb o starima, regionalni pristup i borba protiv zaduženosti. Usvajanje ove Strategije je pozitivan korak no ostaje tek da se vidi koliko će konkretnih mjera iz svakog od navedenih područja biti zaista provedeno i koliko politika zaista želi na sustavan način utjecati na sprječavanje i suzbijanje siromaštva. Konkretni rezultati vidjet će se kroz budžetske stavke, nove i poboljšane zakone i konkretne inicijative.

Koja je populacija najsiromašnija u Hrvatskoj? Urbana ili ruralna, muškarci ili žene, mladi ili stari?
Postoje neke skupine društva koje su natprosječno pogođene rizikom od siromaštva. To su u Hrvatskoj prije svega stariji od 65 godina, nezaposleni, osobe s invaliditetom, samohrani roditelji i osobe s nižim stupnjem obrazovanja. Čini se da siromaštvo ima više ruralni nego urbani karakter, a podjednako pogađa muškarce i žene. Naravno problem mladih nezaposlenih osoba je također u direktnoj vezi sa siromaštvom, a kako je u Hrvatskoj oko 60% mladih nezaposleno to je onda osobito zabrinjavajuće.

Zašto postoji takav jaz između siromašnih i bogatih u Hrvatskoj? I zašto se taj jaz sve više produbljuje?
Uzroci društvenih nejednakosti su također veoma kompleksni, a moglo bi se reći da njih generira sve utjecajniji neoliberalni model društva koji prvenstveno preferira ekonomski rast zanemarujući pri tome kriterij socijalnog razvoja i socijalnog blagostanja kao jednako, ako ne i puno važniji od samog ekonomskog rasta. Čini se da Hrvatskoj nedostaje svijesti o važnosti stvaranja (ili kako neki kažu proizvodnje) društva. Socijalni izdaci smatraju se često nepotrebnim troškovima umjesto da se na njih gleda kao na investiciju u socijalni kapital.

Nestaje li u Hrvatskoj pa i u ostatku EU i u SAD-u srednji sloj?
Svi podaci idu u prilog tezi da se širi jaz između ekstremno bogatih koji se sve više sužava i siromašnih čiji se broj povećava. O tome govore i podaci iz Europske unije gdje umjesto da dolazi do smanjenja broja siromašnih kao posljedica mjera zapisanih u strategiji Europa 2020, zapravo dolazi do povećanja. Iako se na globalnoj razini smanjuje broj ekstremno siromašnih ljudi ipak dimenzije siromaštva u svijetu imaju zastrašujuće razmjere. Srednji sloj se u takvoj situaciji sve teže održava i sve je labavija granica klizanja prema siromaštvu srednjeg sloja.

Što nas to čini siromašnim? Koja je, dakle, definicija siromaštva?
Postoje različite definicije siromaštva i one su uglavnom određene dogovorenim linijama ili pragovima siromaštva koji se vežu uz određeni novčani iznos. Također može se razlikovati apsolutno i relativno siromaštvo kao i subjektivno siromaštvo. U Hrvatskoj su pokazatelji siromaštva izračunati iz Ankete o dohotku kućanstava, a prag rizika od siromaštva utvrđen tako da je za sva kućanstva izračunat ekvivalentni dohodak po članu kućanstva. Zatim je utvrđena srednja vrijednost (medijan) distribucije dohotka i 60% od izračuna srednje vrijednosti čini prag rizika od siromaštva. Taj je prag u Hrvatskoj na iznosu od 1909 kn za pojedinca, odnosno 4010 kn za četveročlanu obitelj.

Vi i ja smo ista generacija. Živjeli smo u istom gradu u susjednim ulicama. Koliko znam mi ne pamtimo “siromaštvo i siromašne” iz nekih minulih vremena. Što se doista dogodilo unatrag 20 godina da je sve više siromašnih?
Pa siromaštvo je kao fenomen postojalo oduvijek. Možda se nismo toliko razlikovali u neka nama pamtljiva vremena u smislu gore opisivane društvene nejednakosti. Možda su socijalni „amortizeri“ djelovali drugačije, a možda i svi skupa nismo bili toliko socijalno osjetljivi kao danas. Ono što je također danas drugačije od ranijih vremena jest da su nam žive sudbine ekstremno siromašnih putem elektroničkih i drugih medija svakodnevno pred očima u našim sobama i sve to skupa nas čini bolje informiranim. Dakako, to nas čini i odgovornijim da se s tim problemom suočimo.

Zašto ste se Vi osobno angažirali u Mreži?
Moja je profesija socijalni rad. Socijalni rad se prvenstveno bavi promicanjem ljudskih prava, a pitanje siromaštva jest prije svega pitanje borbe za ljudska prava. Mreža protiv siromaštva je organizacija koja u tom procesu može zaista puno učiniti.

Koja je budućnost Mreže?
Mreža će u narednim mjesecima i godinama poduzimati različite inicijative iz gore spomenutih područja i vjerujem kako će snažno utjecati na to da Hrvatska postane zemlja u kojoj će siromaštvo biti iskorijenjeno. To je i temeljna vizija na kojoj se zasniva rad Mreže.

Bili ste pomoćnik ministra za socijalnu politiku u Vladi Ivice Račana. Imate li kakve političke planove za bližu budućnost?
Osobno nemam nikakvih političkih planova, a moje djelovanje u okviru funkcije pomoćnika ministra i državnog tajnika početkom 2000.-te bilo je iz isključivo stručnih, a ne političkih motiva. Nikada nisam bio član političke stranke, a iako smatram kako je siromaštvo političko pitanje nemam namjeru djelovati u okviru političkih struktura.

Koja je zemlja vodeća po broju siromašnih u svijetu?
Na žalost značajan broj afričkih zemalja (npr. Kongo, Liberija, Zimbabve i druge) su predvodnice po siromaštvu i milijuni ljudi u tim zemljama žive u zaista ekstremnim oblicima siromaštva s manje od 1 dolara dnevno.

Kako u svjetskim razmjerima stati na kraj siromaštvu?
Pravednijom raspodjelom dobara i bogatstva, promjenom etike u međunarodnim odnosima i ukupnom promjenom paradigme društvenog razvoja koja mora biti usmjerena prema dobrobiti čovjeka, a ne prema gomilanju materijalnih dobara. Možda se to nekome čini utopijskim, ali vjerujem kako je ipak moguće.

Jesu li naši ljudi osjetljivi na tuđu neimaštinu? Ili se sve to njih ne tiče…?
Ljudi pokazuju, osobito u situacijama velikih katastrofa i u situacijama koje su emocionalno veoma intenzivne kako posjeduju veliku količinu spremnosti na solidarnost i pomoć. Ono što je zadatak struktura društva koje imaju moć kao i stručnjaka različitih profila jest da taj tihi i često skriveni potencijal građana učine aktivnim i da sustavnim radom s građanima ukazuju na to kako je društvena solidarnost potrebna svakog dana, a ne samo prilikom nekih izvanrednih događaja. Za taj cilj potrebno je razvijati ono što nazivamo socijalnom državom i socijalno osviještenim društvom.

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s