… prof.dr.sc. Draganom Primorcem (08.09.’14.)

Političari su potrošili svoje ideje!

Ponedjeljkom na kavi sa…
bivšim ministrom obrazovanja, znanosti i sporta
prof.dr.sc. Draganom Primorcem

Primorac, portret2Iako je afera Hipokrat u kojoj je u sferu ispitivanja i osumnjičenika da su primali mito od njemačke faramceutske tvrtke Farmal u Ludbregu, privedeno 10 posto liječničkog kadra u Hrvatskoj, odnosno oko 500 liječnika diljem cijele “lijepe naše”ušla u anale najveće koruptivne afere u zdravstvu od kada je samostalne Hrvatske države, ona “danas sakuplja prašinu u arhivu”, a o sudbini njezinih aktera malo se ili nikako zna u javnosti. Po onoj staroj: Bilo, pa prošlo. Ili mnogo buke, ni za što!, kako bi rekao na sve to naš narod i odmahnuo rukom, pa krenuo za svojim poslovima i brigama koje su nemale iako svakodnevne.

Ipak o stanju u zdrastvu, ali i u visokom školstvu razgovor smo vodili ponedjeljkom uz šalicu kave za portal ZMUSK sa bivšim ministrom znanosti, obrazovanja i sporta prof.dr.s. Draganom Primorcem. Prof.dr.sc. Dragan Primorac je pedijatar, genetičar i forenzičar, profesor je na američkim sveučilištima Penn State University i University of New Haven, medicinskim fakultetima Sveučilišta u Splitu i Sveučilišta u Osijeku, te suosnivač Sveučilišnog odjela za forenzičke znanosti Sveučilišta u Splitu. Prof.dr. Primorac čiji su radovi prema Google Scolar-u do sada citirani oko 2.500 puta, najcitiraniji je hrvatski liječnik s kliničkom specijalizacijom u njegovoj dobi, a koji živi i radi u Republici Hrvatskoj.

On i njegov tim objasnili su mehanizam nastanka bolesti krhkih kostiju u djece Osteogenesis Imperfecta, među prvim znanstvenicima u svijetu primjenjuje analizu DNA u svrhu identifikacije skeletnih ostataka pronađenih u masovnim grobnicama, jedan je od utemeljitelja forenzičke DNA analize u RH te je autor izvornih rezultata o podrijetlu Europljana, među njima i Hrvata, koji su po prvi put objavljeni 2001. godine u vodećem znanstvenom časopisu Science. Među utemeljiteljima je jednog od najuglednijih međunarodnih znanstvenih društava iz područja forenzičke i kliničke genetike “International Society for Applied Biological Sciences” u čijim tijelima sjedi i niz dobitnika Nobelove nagrade. Kao pozvani predavač sudjelovao je u radu više od 60 znanstvenih skupova širom svijeta te je dobitnik 16 međunarodnih i domaćih nagrada i priznanja. O rezultatima njegovog rada pisali su najugledniji svjetski časopisi poput Science, JAMA, The Lancet, New York Times, USA Today i dr. Od prosinca 2003. godine do srpnja 2009. godine obnašao je dužnost ministra znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske, a prema istraživanjima američkog International Republican Institute (IRI) iz 2007. godine građani Republike Hrvatske su ga proglasili najuspješnijim ministrom.

Kako vidite stanje u današnjoj Hrvatskoj?

Hrvatska prolazi kroz jednu duboku moralnu i financijsku krizu koja je narušila temelje našeg društva. Ovdje čak smatram pogubniju ovu moralnu ili kako je neki nazivaju duhovnu krizu čije posljedice neće biti lako ispraviti godinama. Činjenica je da se u Hrvatskoj, događa jedna velika apatija i beznađe koji onemogućuju bilo koji iskorak naprijed. Političari su potrošili svoje ideje, već smo više od godinu dana u zajednici europskih država, a još uvijek nismo odradili naše prioritete i ciljeve u toj novoj zajednici, a o zaštiti nacionalnih interesa da i ne govorim. Sa svih strana stižu poruke pesimizma, nemoći. Kakve su to poruke mladim ljudima kojima treba ponuditi nadu i budućnost?

Kako gledate danas na obrazovni sustav Republike Hrvatske?

Od moga odlaska obrazovanje je doživjelo drastično rezanje proračuna (za više milijardi kuna), neki projekti su zaustavljeni, entuzijazam za unaprjeđenjem sustava je iščeznuo, a čini mi se da je apatija prožela cijelu vertikalu obrazovanja. Političari nikako da shvate da obrazovanje nije projekt HDZ-a, SDP-a, ili bilo koje druge političke opcije, ono je nadstranačko i strateška odrednica svake države koja provodi mudru politiku. Posebno me pogađaju informacije o iseljavanju mladih iz Hrvatske jer prije svega nekoliko godina zapošljavanjem gotovo 2500 najizvrsnijih mladih ljudi (znanstveni novaci) osigurali smo ostanak najuspješnijih u Hrvatskoj. Mnogi od njih su već postali doktori znanosti, a drugi će to postati uskoro, no prema najavama većina od njih će uskoro ostati bez posla. Taj apsurd je neizreciv. Podsjetite se na kratko, kako smo raznim poticajnim mjerama u svega nekoliko godina u Hrvatsku (projekt “From brain drain to brain gain”) vratili više od 150 doktora znanosti s gotovo svih svjetskih sveučilištva, što je bio europski fenomen o kojem se pričalo na sve strane. Trenutna kriza ne može biti izlika za postupke koji su vezani uz resor obrazovanja, jer je ono važno za opstanak jedne države, pogotovu male države poput Hrvatske. Dapače svaka država koja strateški promišlja o svojoj budućnosti, bez obzira na ekonomsku krizu, u sektor obrazovanja i znanosti ulaže još više nego do tada. Naime, sustav obrazovanja je žilav i može izdržati dosta nedaća ali jednom kad se počme urušavati, potrebna su desetljeća da se oporavi, a štete koje nastaju su nenadoknadive. U sve odluke koje se budu oko obrazovanja donosile treba uključiti i socijalne partnere iz cijele vertikale obrazovanja koji su se tijekom moga mandata pokazali iznimno konstruktivnim.

Tijekom cijelog mandata isticali ste da Hrvatska mora postati “društvo znanja”….. Sad pak mnogi govore….“Otišao Primorac, otišlo i društvo znanja”?

U potrebu da Hrvatska postane “društvo znanja” vjerujem više nego ikada jer inače Hrvatska u globaliziranom svijetu neće predstavljati apsolutno ništa. Mnogi su me pitali, kako je bilo moguće smo napravili tolike iskorake tijekom moga nandata da je čak vodeći američki tjednik Newsweek prikazao hrvatski obrazovni sustav kao svjetsko čudo. Naime, prema istraživanju iz 2010. godine, kojeg su proveli ugledni svjetski znanstvenici među kojima i nobelovci, a koje je objavio američki tjednik Newsweek, Hrvatska se prema kvaliteti  obrazovanog sustava našla na 22-om mjestu u svijetu,  ispred SAD-a, Italije, Grčke, Norveške, Portugala, Španjolske, Izraela, i brojnih drugih država. U ovom djelu Europe daleko smo najbolji i jedino se Austrija može uspoređivati s nama. O vrijednosti tog rezultata svjedoči još jedan pokazatelj: od 20 vodećih država svijeta iz skupine G-20, koje čine 85% ukupnog svjetskog bruto nacionalnog proizvoda, 80% svjetske trgovine i dvije trećine svjetske populacije, Hrvatska je prema kvaliteti obrazovanja bolja od njih 12.Jedini cilj i nit vodilja tijekom cijeloga mandata su mi bili kriteriji izvrsnost i pozicioniranje obrazovanja kao strateškog projekta Republike Hrvatske i tu nisam imao kompromisa. Javnosti su poznati moji otvorene polemike s tadašnjim premijerom ili ministrom financija oko obrazovanja i oko toga s nikim nisam radio kompromise. Uostalom, jedan od ključnih razloga moga odlaska je bio prijedlog drastičnog reza u sustavu obrazovanja te ukidanje Nacionalnoga programa mjera za uvođenje obveznoga srednjoškolskog obrazovanja kojom se svim učenicima u Republici Hrvatskoj pruža Ustavom zajamčeno jednako pravo na obrazovanje, a roditeljima olakšava školovanje njihove djece. Taj program je uključivao besplatne udžbenika za sve učenike osnovnih i srednjih škola te besplatni prijevoz i smještaja u učeničke domove. Ukidanjem Nacionalnog programa mjera za uvođenje obveznoga srednjoškolskog obrazovanja, a pogledajte apsurda, ovu je mjeru na prijedlog Ministarstva izglasao Sabor, a ukinula prošla Vlada, više od 70 000 učenika tijekom narednih 10 godina zbog svog imovinskog statusa neće moći završiti srednju školu i za ukidanje ovih mjera jednog dana će netko morati odgovarati. Što se tiče komentara “Otišao Primorac, otišlo i društvo znanja”… puno puta sam čuo takve komentare ali držim apsolutno neprihvatljivim i nelogičnim da takav jedan sustav ovisi o pojedincu bez obzira kako se on zvao i odakle on dolazio.

Otišli ste iz Vlade na vrhuncu karijere i odrekli se svih prava i beneficija ali i mandata u Saboru koji Vam je pripadao?
Da, moja uvjerenja i principi su mi uvijek bili nit vodilja i oko toga nikada nisam trgovao. Novinari su govorili da je moja principjelna ostavka, kad sam bio na samom vrhu političke karijere, prva takve vrste u povijesti političkog života Republike Hrvatske, a nitko nije vjerovao da ću napuštanjem Vlade dati ostavku i na mjesto saborskog zastupnika odreći se plaće, imuniteta i svih ostalih privilegija. Ljudi zaboravljaju da ih nikakav imunitet ne može zaštiti od njihove prošlosti, a od svih tih privilegija meni je puno važnije hodati uspravne glave hrvatskim ulicama.

Možete li ukratko istaknuti glavna postignuća iz perioda Vašeg mandata?

Ukratko, proračun koji sam zatekao (7 milijardi kn.) tijekom 6 godina sam povećao na 13 milijardi kn. što je bilo do tada nezabilježeno i što se u državama članicama EU komentiralo kao fenomen. U taj iznos su bile uključene i 3 milijarde kn. namjenjene izgradnji hrvatskih sveučilišta. Budući da smo pokrenuli promjene cijelog sustava (od vrtića pa do doktorskih studija) morali smo zaposliti 9.686 nastavnika, znanstvenika, novaka (2448), profesora kako bi se provele reforme u cijeloj vertikali sustava obrazovanja i znanosti. Vjerovali ili ne izgradnjom/dogradnjom oko 350 škola, nakon 65 godina ostvarili smo uvjete za ukidanje treće smjene u hrvatskim osnovni školama. Iznimno puno smo radili na zdravlju djece i bitno osnažili školski sport, a podatak da smo izgradili 211 školskih sportskih dvorana, a od samostalnosti RH do početka 2004.godine ih je izgrađeno samo 57, govori sve sam po sebi. Uspješno smo uveli i dva strana jezika u osnovne škole, informatizirali 1300 škola, a o uvođenju državne mature, najvećeg projekta u povjesti hrvatskog školstva, koji se potpuno ukinuo korupciju na prijelazu iz srednjeg školstva u sustav visokog obrazovanja i omogućio upis isključivo na osnovu postignuća ne trebam previse govoriti.

Posebice ste radili jako puno po pitanju visokog školstva i znanosti?

U razdoblju od 2004. do 2009. godine izgrađeno je ili započeto s izgradnjom više od 350 000 m2 prostora na hrvatskim sveučilištima. Istodobno smo otvorili 6 novih veleučilišta (Knin, Vukovar, Gospić, Čakovec, Šibenik i Slavonski Brod) i jednu visoku školu te Sveučilište Jurja Dobrila u Puli. Posebno sam ponosan na povratak 150 doktora znanosti iz inozemstva u Republiku Hrvatsku i osnivanje fonda „Jedinstvo uz pomoć znanja“ (UKF) kojim je od 2007. godine do 2009. – sredstvima u iznosu 57 milijuna kuna – financirano oko 90 projekata (suradnja domaćih i inozemnih znanstvenika), te je dan aktivan poticaj bližoj suradnji gospodarstva i znanosti. Na tom tragu, za poticanje inovacija i novih tehnologija preko BICRO-a je ugovoreno ukupno 178 projekata, u iznosu 217.016.247 kn. Posebno je značajno povećanje broja studenata u RH tijekom moga mandata za oko 40.000, a po prvi put nakon 1987. godine, izgrađeni su i novi studentski domovi s kapacitetom boravka za oko 2000 studenata. Podatci iz Državnoga zavoda za statistiku koji kažu da je broj visokoobrazovanih u RH u dobi od 25. do 64.godine porastao na 18,5% (sjetite se samo onog sramotnog broja od oko 7% visoko obrazovanih + 3% s tzv. višom školom  koliko ih službena statistika navodi, još od zadnjeg pospisa stanovništva) govori da su velike promjene u Hrvatskoj moguće ako se zna što se želi i kuda se ide.

Isto tako tijekom Vašeg mandata, osim što je grad Varaždin postao prvi grad u Republici Hrvatskoj čije su osnovne škole počele raditi u jednoj smjeni i Veleučilište u Varaždinu je doživjelo procvat.

Varaždinsko Veleučilište s gotovo 3000 studenata danas ima vrlo važnu ulogu u sustavu visokog obrazovanja RH i direktan utjecaj na razvoj gospodarstva područja od gotovo 5000 000 stanovnika. Od prvog dana mandata vjerovao sam da je decentralizacija visokog obrazovanja, naravno uz kriterije izvrsnosti jedan od preduvjeta za razvoj RH. Temelj za osnivanje Veleučilišta u Varaždinu bilo je dobivanje dopusnica za tri stručna studija od 7. srpnja 2005. godine: Elektrotehnike, Proizvodnog strojarstva te Multimedije, oblikovanja i primjene. Osim spomenutih studija, na Veleučilištu se izvode još dva stručna studija iz područja tehničkih znanosti: studij Tehnička i gospodarska logistika te Graditeljstvo, za koja su dopusnice dobivene 14. veljače, odnosno 14. lipnja 2007. godine. Stručni studij Sestrinstva iz područja biomedicine i zdravstva “najmlađi“ je studij na Veleučilištu u Varaždinu, čija je dopusnica za izvođenje dobivena 22. prosinca 2008. godine. Dakle sve se događalo tijekom moga mandata. Što se tiče, jednosmjenske nastava, njeno uvođenje mi je bio jedan od najvažnijih prioriteta i sa zadovoljstvom mogu reći da je našim nastojanjima kao i nastojanjima grada Varaždina upravo u Varaždin postao prvi grad u Hrvatskoj u kojem se u cijelosti provodi jednosmjensku nastava u osnovnim školama. Sjećam se da su svi hrvatski mediji taj događaj proglasili “malom pedagoškom revolucijom” jer je u svih sedam gradskih škola osiguran proctor, tehnički uvjeti i kadrovi za izvođenje nastave u jednoj smjeni. Za Varaždin me veže još jedan poseban događaj, a to je osnivanje Nacionalne zaklade za potporu učeničkom i studentskom standard gdje smo zbog prikupljanja sredstava pred prepunim stadionom u Varaždinu odigrali veliku humanitarnu utakmicu na kojoj su nastupili igrači hrvatske nogometne reprezentacije i gdje smo prikupili golema sredstva nužna za početak rada Zaklade. Poznato je da Zaklada danas radi vrlo uspješno i da godišnje osigurava 1000 stipendija u iznosu od 1000 kn za stipendiranje najuspješnijih studenata te studenata za deficitarna zanimanja.

Neki ističu da trenutno postoji pretjerano povećanje visokoobrazovanih ljudi koji ne mogu pronaći posao?
Zapravo, ta konstatacija je toliko iracionalna da je nije moguće racionalno komentirati. U trenutku kad je RH pred ulaskom u EU i kad većina članica ima postotak visokoobrazovanih iznad 30%, kad je godinama sustav visokog obrazovanja bio zapostavljan, kada je upitno koliko Hrvatska može uopće biti konkurentna na tržištu EU i šire, ne uložiti maksimalno u podizanje broja visokoobrazovanih u RH bio bi zločin. Visokoobrazovana osoba ne samo da je konkurentnija, ona je prilagodljivija promjenama tržišta i mislim da je zauvijek prošlo vrijeme onih koji su smatrali da Hrvati trebaju biti isključivo najamna radna snaga.

Blizak ste prijatelj s nekim od vodećih izraelskih i američkih političara. Predsjednik ste izraelsko-hrvatskog poslovnog kluba kojem potporu u radu daju vodeći ljudi obiju država…

Moja suradnja s SAD-om i s Izraelom je višegodišnja i iznimno uspješna. Profesor sam na dva američka sveučilišta Penn State University i University of New Haven i veliki dio moga života je vezan u SAD-e. SAD-e su bile uvijek iskren prijatelj Hrvatske i ne zaboravite da su naši američki prijatelji su uvijek bili s nama kad je bilo najpotrebnije, od Domovinskog rata pa sve do potpore ulasku u NATO. S druge strane, Cilj Hrvatsko-izraelskog kluba (CIBC) kojeg vodim je razvijati suradnju između dviju država na svim razinama, promicati i unapređivati gospodarske, ekonomske, kulturne, znanstvene i druge oblike suradnje pripadnika hrvatskog i izraelskog naroda. Članovi Hrvatsko-izraelskog poslovnog kluba su uglednici iz javno-političkog, kulturnog i gospodarskog života Republike Hrvatske i Izraela, a podružnice su aktivne i u SAD-u, Velikoj Britaniji, Južnoafričkoj Republici te Italiji. Savjetodavni odbor CIBC-a čine vodeći hrvatski i izraelski gospodarstvenici, aktivni i bivši političari. Suradnja s Veleposlanstvom države Izrael, predvođenog veleposlanicom Zina Kalay-Kleitman kao i sa njenim prethodnicima Yossi Amranijem, Shmuel Meirom te Yael Rubinsein bila je sjajna. Zadnjih godina u suradnji s Veleposlanstvom Izraela, zajedno smo realizirali niz gospodarskih, kulturnih i znanstvenih projekata uključujući: Gospodarsko-znanstveni forum s prof.dr. Yitzhak Apeloigom, dugogodišnjim predsjednikom vodećeg izraelskog znanstvenog instituta Technion, institucije s koje dolazi najveći broj izraelskih nobelovaca; gostovanje prof.dr. Omera Moava, jednog od vodećih svjetskih ekonomista i dugogodišnjeg člana Savjeta za ekonomska pitanja predsjednika izraelske Vlade; posjet prof.dr. Rafaela Beyara, direktora najprominentnije izraelske bolnice Rambam Health Care Campus i vodećeg stručnjaka iz područja kardiovaskularnih znanosti; gostovanje prof.dr. Uri Shamira, profesora emeritusa s Izraelskog Technion instituta te osnivača i direktora Instituta za istraživanje voda Stephen i Nancy Grand i niza drugih. Osim toga organiziran je jedan uistinu poseban događaj «Čarolija Izraela – Ljeto u Novalji», najveći kulturni projekt države Izrael izvan Izraela u 2011. godini.

Suosnivač ste jedne od najuglednijih svjetskih znanstvenih organizacija iz područja forenzičke i kliničke genetike sa sjedištima u RH i SAD-au ISABS-a, kojeg mnogi danas smatraju najvećim hrvatskim “znanstvenim izvoznim proizvodom”. Sljedeće godine ISABS organizira na najvišoj mogućoj razini kongres u RH, točnije uBolu, a kongres odžan prije godinu dana u Splitu postigao je svjetsku prepoznatljivost .

O značaju spomenutog kongresa u Splitu, najbolje govori i činjenica da su se u organizaciju prošlogodišnjeg svjetskog događaja uključila čak 3 američka sveučilišta (George Washington University, Penn State University, University of New Haven) te vodeća američka zdravstvena institucija Mayo Clinic. U radu “Eighth ISABS Conference on Forensic, Anthropologic and Medical Genetics and Mayo Clinic Lectures in Translational Medicine”, koji se od 24-28.lipnja 2013. godine održao u Splitu, sudjelovalo čak troje nobelovca i to prof.dr. Robert Huber (dobitnik Nobelove nagrade 1988. godine), prof. dr. Aaron Ciechanover (dobitnik Nobelove nagrade 2004. godine), prof.dr. Ada Yonath (dobitnica Nobelove nagrade 2009. godine). Eighth ISABS Conference on Forensic, Anthropologic and Medical Genetics and Mayo Clinic Lectures in Translational Medicine je okupio više od 600 polaznika i 70-tak predavača, ukupno iz 45 država svijeta. U radu kongresa, kao predavači sudjelovali su vodeći svjetski stručnjaci iz područja kliničke i molekularne medicine te forenzičkih znanosti iz niza znamenitih svjetskih institucija poput: Mayo Clinic, Duke University, Harvard School of Medicine, George-Washington University, Thomas Jefferson University, Baylor College of Medicine, University of New Haven, National Institutes of Health (NIH), Weizmann Institute of Science, Penn State University, Federal Bureau of Investigation-FBI, Armed Forces DNA Identification Laboratory-AFDIL, Technion-Israel Institute of Technology, University of California Riverside, Institute for Medical BioMathematics (Tel-Aviv), Connecticut State Police, Genos, The Henry C. Lee Institute of Forensic Sciences i brojne druge. Iz područja forenzičkih znanosti sudionici kongresa bavili su se ulogom forenzičkih znanosti u sustavu nacionalne sigurnosti, analizom DNA u sudsko-medicinskoj praksi, analizom biljne i životinjske DNA u svrhu forenzičkih vještačenja, značaju DNA baza podataka u otkrivanju počinitelja kaznenih dijela, identifikacijom žrtava masovnih katastrofa, itd.U kliničkom djelu kongresa posebno su se obrađivala najnovija dostignuća “regenerativne medicine”, genska i stanična terapija, individualizirana medicina, novi molekularni postupci i metodologije pri ranoj dijagnostici karcinoma, klinički značaj cirkulirajućih tumorskih stanica, imuno terapija u liječenju karcinoma itd….

Otvorili ste u Zaboku Kliniku? Kako ocjenjujete njezin dosadašnji rad i kojim se postulatima vodite u svojem medicinskom radu?  Zašto ste upravo odabrali Zabok za svoju Kliniku, a ne primjerice svoj Split?

Specijalna privatna bolnica za ortopediju, kirurgiju, neurologiju i fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Sveta Katarina u Zaboku proslavila je tek nešto više od tri godine rada, a već je danas mnogi smatraju regionalnim centrum izvrsnosti. Članica smo i prestižne grupe svjetskih bolnica The Leading Hospitals of The World. 92% svih zaposlenih liječnika su doktori znanosti ili su pred stjecanjem doktorata, a bolnica je nastavna baza Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku te Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Osim privatnih pregleda, bolnica je dobila dopusnicu i od Ministarstva zdravlja da se određeni broj pregleda obavlja i na račun HZZO-a što će pomoći smanjenju listi čekanja u bolnicama, posebno kad je riječ o pregledima magnetskom rezonancom. Prednost bolnice je što na jednom mjestu omogućuje vrhunsku dijagnostiku, najbolji terapijsko-operacijski postupak i individualno pripremljenu rehabilitaciju. Riječ je prvoj potpuno privatnoj bolnici tog tipa u regiji u koju je uloženo više od 100 milijuna kuna.Bolnica je specijalizana za obavljanje svih vrsta ortopedskih operacija, od klasičnih do minimalno-invazivnih zahvata, za kirurgiju zglobova, koljena, ramena stopala, regenerativnu ortopediju, tkivni inženjering, operacije kralježnice, posebno hernije diska vratne i lumbalne kralježnice te jednodnevnih minimalno-invazivnih zahvata u lokalnoj anesteziji. Postoji i mogućnost operacijskog liječenja uporne kronične boli i to pomoću implantacije pumbi za kontinuiranu intratekalnu aplikaciju analgetika te implantaciju spinalnih neurostimulatora. Bolnica je opremljena najmodernijom dijagnostičkom, terapeutskom i rehabilitacijskom opremom i infrastrukturom, ima pet operacijskih dvorana s vlastitom sterilizacijskom jedinicom te jediniciom za postoperacijski nadzor, ambulantu za ortopediju, anesteziološku ambulantu, ambulantu za liječenje bolnih stanja, ambulantu za bolna stanja kralježnice i ambulantu za fizikalnu mediciju i rehabilitaciju, dnevnu bolnicu. Obzirom na prostornu opremljenost i kadrovsku ekipiranost u bolnici se liječio i niz vrhunskih sportaša, od Ivice i Janice Kostelić, Blanke Vlašić, Nike Kranjčara, Ivana Balića, Gordana Giričeka, Ive Karlovića, Jelene Dokić, Igora Bišćana, Dine Drpića i brojnih drugih. Bolnica je postala i službena zdravstvena ustanova nekoliko velikih hrvatskih sportskih klubova: NK Hajduka, GNK Dinama, NK Splita, NK Slavena Belupa a uskoro i KHL Medveščaka. Unatoč tome, bolnica nema ekskluzivni karakter i otvorena je za sve građane RH kao i brojne pacijente iz inozemstva. U Zaboku od početka odlično surađujemo s jedinicama lokalne uprave, Zagorsko-krapinskom Županijom, općom bolnicom Zabok i to je bio jedan od ključnih motiva za pokretanje ovog projekta. U Splitu sudjelujem u nizu drugih projekta, primjerice u Splitu smo nedavno otvorili Sveučilišni odjel za forenzičke znanosti, jedinu takvu instituciju u ovom djelu Europe koja u partnerstvu sa institucijama iz SAD-a školuje vrhunske forenzičare.

Kako ocjenjujete stanje u medicinskoj struci? Ne moraju li liječnici biti upravo oni koji se strogo drže Hipokratove zakletve?

Najveći problem koji je prisutan u akademskoj korupciji je što fakulteti nemaju ili ne koriste postojeće sustave nužne za eliminiranje korupcije što odmah dovodi u pitanje “mehanizme samoodrživosti i samoregulacije” tih institucija. Naime tu su se sudarile dvije činjenice koje su prerasle u apsurd, prva koja kaže da se Ustavom RH, sveučilištima jamči autonomija, no potpuno je jasno da autonomija za sobom vuče i pitanje odgovornosti i sigurno je da su načela borbe protiv korupcije držali pojedine sastavnice sveučilišta te da su imali snage sami prijavljivati počinjena kaznena djela onda bi pokazali da njihovi sustavi “samoregulacije” funkcioniraju. Kako to nisu učinili, prisilili su DORH i USKOK da reagiraju kako bi oni sačuvali funkcioniranje pravne države inače bi uslijedile moralna i intelektualna anarhija. Na nedavnoj tribini o korupciji u medicini, uvaženi prof.dr. Slaven Letica je ukazao na pojedince koji javno viču “držite lopova”, a sami su se obogatili na sumnjiv način i danas izigravaju moralne autoritete. To je apsurd hrvatske države o kojem velika većina poštenih i čestitih pripadnika akademske zajednice mora progovoriti i tome stati na kraj.

Dakle, što se to doista dogodilo u aferi Hipokrat koja je uzdrmala javnost prije nekoliko godina? Kako je kod nas zakonodavstvo reguliralo odnos između farmaceutskih tvrtki i liječnika, a kako na taj odnos odgovara liječnički kodeks? Kako je taj odnos farmaceutskih tvrtki i liječnika reguliran Zakonom, ali i liječničkom etikom u SAD-u i Europi.

Kako bi velika većina liječnika i sestara koji svoj posao rade iznimno čestito i odgovorno, a vrlo često su potplaćeni, doživjeli satisfakciju za svoj rad, sve one koji su zlouporabili javne službe zbog privatne koristi treba odlučno i oštro sankcionirati. Međutim, svakako je dobro još malo pričekati kako bi dobili sve relevantne informacije i iz njih izvukli zaključke vezane uz taj slučaj. Koliko je pitanje suradnje liječnika i farmaceutskih institucija osjetljivo u inozemstvu najbolje govori primjer da svaki američki liječnik pri javnom izlaganju odmah na početak daje iskaz da nije u sukobu interesa u odnosu na kompaniju koja je proizvela tehnologije/postupke/proizvode, a koje on spominje tijekom izlaganja. Osim toga, američki liječnici od farmaceutskih kompanija ne smiju uzimati nikakve poklone ili biti govornici/promotori proizvoda kompanije. U razvijenim državama koji imaju razvijene informatičke sustave u zdravstvu vrlo jednostavno je utvrditi da li netko protežira pojedine kompanije tijekom propisivanja lijekova i time narušava principe transparentnog rada. Jednom kad se uvede red u sustav i postave jasna pravila igre sve ide samo od sebe i nikome ne pada na pamet mijenjati ga te time riskirati svoj ugled ili u konačnicu dozvolu za rad. Tako je to u inozemstvu, a uskoro će biti u Hrvatskoj.

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s