… prof.dr.sc. Ninom Raspudićem (21.04.’14.)

Ponedjeljkom na kavi sa… prof.dr.sc. Ninom Raspudićem
sa Filozofskog fakulteta u Zagrebu

http://img.dnevno.hr/data/2014/1/18/112135/1_214990.jpg

Čovjekova jedina trajna sreća leži u čestitom životu u zajednici slobodnih ljudi!

Eeee, privelo ga. Bome ga privelo. A privelo je i prije puno godina i kolegicu Helenu Puljiz. On mi je onako od oka malo nalik na starogrčke filozofe, samo je ljepši od njih, ali ima nešto “mitsko”. Možda ga i zato privelo, jer nije nalik na ‘Ercegovce. Pa je odma sumnjiv. A kad su ONI njega priveli, odlučila sam, bome i ja njega privest k sebi. I ne puštat ga onako “smišnog”. Ali undak sam saznala da je oženjen i da ima malu curicu. Pa, ga ja pustila. A kako nismo uspjeli saznati što su ga ONI sve ispitivali kad su ga priveli, ondar barem saznajte što je sve meni “ispovidio”. Barem, toliko. E!

http://i1.ytimg.com/vi/J-HjsmZFlNM/maxresdefault.jpgViši asistent na Katedri za talijansku književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu, prof.dr.sc. Nino Raspudić rođen je prije nešto više od 30 godina u Mostaru. Ne nosi bijele čarape, brz je i britak je na jeziku, nježniji spol plijeni svojom naočitom pojavom, na stolu voli za ručak vidjeti poslužene tripice, a osim svega toga već godinama u Večernjem listu objavljuje kolumnu “Kratki espresso”. Sa rođenim Hercegovcem prof.dr.sc. Raspudićem za portal ZMUSK, ponedjeljkom na kavi, razgovor smo vodili o Hercegovcima, jer on je ionako jednom prilikom izjavio da je i “Nikola Tesla nosio bijele čarape” o spomeniku koji podigao Bruce Leeu u rodnom Mostaru, o muškom brku i njegovom značenju na ovim prostorima, ljubavnim romanima koje piše, o korupciji u državi i aferama oko nje, ali i odgoju i obrazovanju u nas, te o fenomenu “odljeva mozgova” Uglavnom sa doktorom filozofije i talijanskog jezika i književnosti Ninom Raspudićem uz kratki espresso kojeg je on pio s jedne strane kompjutora dok je pisao odgovore, a ja na drugoj strani grada, dok sam pisala pitanja, pretresli smo sve goruća probleme koji trenutno tište svakog iole osjetljivog građanina ove nam Lijepe naše.

 

http://www.dubrovnikreservation.com/content/uploads/2013/05/mostar2-150x150.jpgRođeni ste u Mostaru. Iz kakve obitelji potječete?
Najstarije sam od četvero djece. Otac je nastavnik matematike, majka arhitektica. Svi žive u Mostaru.

Kakve Vas uspomene vežu uz odrastanje u Mostaru, djetinjstvo i u kakvom sjećanju nosite Mostar? Nedostaje li Vam Mostar u Zagrebu?
Mostar je bio grad po mjeri čovjeka i po mnogima bio je jedan od najugodnijih gradova za život u bivšoj državi. Nosim uspomene na taj sretni grad djetinjstva ali i nadu da će u budućnosti opet biti grad kvalitetnog življenja. Nažalost u ratu je grad uništen i podijeljen i ti ožiljci nisu zarasli do dan danas.

Kako ste odlučili studirati talijanski jezik?
Zadnji razred srednje škole završio sam u Italiji tako da mi je uz studij filozofije produbljivanje talijanskog jezika i kulture bilo prirodan izbor.

Asistent ste na katedri za talijansku književnost. Što predajete i kakav ste kao predavač?
Kolegiji se, od provođenja bolonjske reforme znatno češće mijenjaju tako da sam izvodio nastavu iz različitih područja talijanske književnosti. Ovaj semestar predajem Periodizaciju talijanske književnosti i meni osobito drag kolegij o pjesniku Eugeniu Montaleu, nobelovcu i, ne samo po mom mišljenju, najvećem talijanskom pjesniku nakon Dantea.

http://izrekeiposlovice.com/wp-content/uploads/2011/12/dante-aligeri.jpg

Kako vi, osobno doživljavate posao sveučilišnog profesora?
Kao složen poziv koji uključuje znanstvenu, pedagošku, a od uvođenja Bolonje nažalost sve više i administrativnu dimenziju.

Držite li da se danas samo znanje “transferira”, a da se na odgoj, usađivanje i njegovanje osnovnih etičkih načela, malo ili nikako ne gleda u znanstveno-odgojnom procesu?
Obrazovanje je nemoguće odvojiti od odgoja. Od vrtića do doktorskog studija taj omjer se mijenja, no sve do samog vrha obrazovne piramide nastavnik je uvijek djelom i odgajatelj. To je važno imati na umu u nastavi.

http://image.dnevnik.hr/media/images/644x322/Dec2012/60728579.jpg

Koje su dobre strane tzv bolonjskog procesa obrazovnog procesa, a koji su njegovi nedostaci?
Dobre strane su dinamičnost, fleksibilnost, kontinuirani rad studenata, no nažalost do sada smo se više upoznali s lošim stanama, pri čemu smatram da krivica nije toliko u samom modelu studija koliko u činjenici da smo u njega uletjeli nepripremljeni i da ga provodimo napola.
Sami talijanski studenti bili su nedugo jako glasni kad je u pitanju bio bolonjski proces…
Italija se susrela sa sličnim problemima, no negodovalo se više ili manje u cijeloj Europi.

http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/5/53/Colosseum_in_Rome%2C_Italy_-_April_2007.jpg/250px-Colosseum_in_Rome%2C_Italy_-_April_2007.jpg

Kako ste Vi doživjeli studentske demonstracije prije nekoliko godine? Koja im je srž i bit po Vašem mišljenju bila?
Dijelim zabrinutost oko tendencije prema komercijalizaciji školstva, ali sam bio protiv blokade nastave kao metode borbe jer nije pogađala one koji donose odluke već se lomila preko profesora koji su najmanje krivi za ovakvo stanje.

Kako komentirate mito i korupciju u najvišim akademskim sferama društva poput “kupovanja ispita na Ekonomskom ili Prometnom fakultetu”?
Pisao sam jednu kolumnu na tu temu. Radi se o moralnoj katastrofi, kad oni koji bi trebali obrazovati i odgajati mlade šalju najgoru moguću poruku i trguju onim što bi svakom nastavniku trebalo biti svetinja.

Je li takvo što moguće u Europi ili SAD-u?
Moguće je svugdje, ali sigurno ne u mjeri u kojoj se proširilo kod nas.

Općenito, drži li naše društvo dovoljno do odgoja i obrazovanja? Ili je sve to na deklarativnoj razini?
Mislim da ne drži. Puno se govori o društvu znanja, a ulaganja u znanost su nam, u postocima, među najnižima u Europi.

Nije li stanje u školskom, pa i u akademskom sustavu samo odraz kaotičnosti u društvu? Kako Vi to doživljavate?
Sve je to međusobno povezano i uzajamno se reflektira i uvjetuje. Ali od nekuda se mora krenuti.

Što je sa mitom o Hercegovcima? Znate već…nose bijele, čarape, svi su “na sliku i priliku Matanovu” i slično. Kako se Vi osobno nosite sa time? I odakle taj stereotip?
Priča je duga i zahtijevala bi poseban tekst. Stereotipi će uvijek postojati no problem nastaje kada počne njihova svjesna politička instrumentalizacija što je kod nas bio slučaj.

http://www.jutarnji.hr/multimedia/archive/00609/bruce_leeS1_609388S1.jpgŠto Vas je potaknulo da u Mostaru dadnete podići spomeniki Bruce Leeu? U kavoj su tajnoj vezi Mostar i Bruce Lee?
Još duža priča. Na youtubeu se lako može naći dokumentarac o toj akciji pa je najbolje da uputimo čitatelje da ga pogledaju.

http://warriorfitness.org/wp-content/uploads/2013/12/Bruce-Lee-216x300.pngZašto je Bosna i Hercegovina tako od davnina zanimljiva Hrvatskoj? Za nju je bio zainteresiran Pavelić, pa ’91. Tuđman… Zašto Bosnu i Hercegovinu ne “ostave da živi po svome”? Pa, “mirna Bosna!” Znate, kako piše u romanu Miris kiše na Balkanu: U Bosni ti sinko sve najprije počinje i nadulje traje? Je li u tom kontekstu i hrvatska vojska bila agresor na teritoriju Bosne i Hercegovine?
Bosna i Hercegovina su i hrvatske teritorije. Kad bi je svi ostavili da živi po svome odmah bi se raspala. Nema jedinstvene BiH već se ona u ratu raspala na tri teritorije i tri vojske pa je upitno tko je tu bio agresor. Moglo bi se reći da je i BiH bila agresor na Hrvatsku koja je napadana i razarana s teritorija BiH, od Dubrovnika do Županje.

Je li opravdan stereotip da su Hercegovci skloni “ustaštvu” ili barem desničarenju?
Djelomično. Ustaštvo je danas potpuno deplasiran pojam, a apsurdno je da isti krugovi optužuju hercegovačke Hrvate i za ustaštvo i za podjelu BiH i šurovanje sa Srbima, a to su dva isključiva pojma. Desničarenje je još besmisleniji pojam u državi u kojoj još nije stvorena profilirana politička scena.

Kakva je trenutno situacija na političkoj sceni kod nas?
U političkom smislu mislim da ni HDZ ni SDP nisu dugog vijeka.

Kako Vi tumačite sve ove silne afere? Je su li one posljedica zbivanja iz ’91?Jesu li zbivanja iz 91 posljedica onih iz 81 ili 41? Ili hoćemo li i 2191. sve opravdavati 1991?
Mislim da kriminal treba sankcionirati i probleme rješavati ovdje i sada, a ne vječno tražiti opravdanje u prošlosti.

Općenito, je li politika izgubila svoju funkciju brige za javno i opće čovjekovo dobro, te se toliko osamostalila da je postala posao i to vrlo profitabilan?
Za neke jeste. Ali gledamo sada posljedice i kako završavaju. Čovjekova jedina trajna sreća leži u čestitom životu u zajednici slobodnih ljudi.

Zašto ljudi gube povjerenje u političare?
Zato što su ih razočarali.

Da li bi prijevremeni izbori bili dobro rješenje za Hrvatsku?
Mislim da nije važno hoće li biti par mjeseci prije ili poslije već hoće li donijeti bolju vlast.

https://www.glpnews.com/Common/TPpngs/CROAT/LjubavniRomanCover.pngNapisali ste nekoliko ljubavnih romana? Odakle inspiracija? I pripremate li nam još koje dobro ljubavno štivo? Ima li i ljubavnih scena seksa u tim pričama?
Prvi sam napisao kao privatnu šalu, kasnije sam se i teorijski bavio tim iskustvom pisanja trivijalne forme. Ljubavni roman je jasno definiran žanr i u njemu nema eksplicitnih scena seksa.

A nije Vam niti priča “Što je muškarac bez brkova”? dala mira. rekli ste: a, kakav je tek poljubac kad imate brk…i pustili brk, ali se i obrijali. Zašto ste pustili brk i zašto ste se obrijali? Što uopće brk na našim prostorima simbolizira?

Priču o Brki sam pisao davno prije romana “Što je muškarac bez brkova”. Brkove sam nosio same, nosim ih i sada, ali s bradom pa su se utopili.

Do kojih Vi vrijednosti osobito držite u životu? Što stavljate na mjesto prioriteta?
Istinu.

Vi ste “urbani dečko”. Pretpostavljam da Vam nije bilo teško stopiti se sa Zagrebom?
Prije nekoliko godina bio sam predsjednik žirija na Trash filmskom festivalu i prvi put sam proveo u Varaždinu nekoliko divnih dana. Ostavi mi je dojam sređene sredine i ugodnog mjesta za život.

http://www.filmskimaraton.com/attachment.php?attachmentid=2310&d=1313933899Kako Vi kao sveučilišni profesor gledate na “fenomen odljeva mozgova”? Je ste li u tom smislu “patriota” ili držite da svako iskustvo u inozemstvu može samo biti na korist mladom čovjeku?
Mislim da je svatko najsretniji u svojoj domovini, osim ako ga ne unesrećuje. Živio sam vani, dosta putovao i svugdje mi je bilo lijepo, ne isključujem da bih mogao zadovoljno živjeti u L.A.-u ili Berlinu, dva grada koja su me najviše fascinirala, ali sudbina mi je valjda ostati ovdje.

Osim što ste ovako naočit u stabilnoj vezi i pred vjenčanjem, planirate li možda i Vi tragom Vašeg predšasnika iz Mostara prof. Matvejevića otisnuti se možda na koju katedru u Rim, Firencu ili koje pitoreskno mjestašce u Italiji?
Niste ažurirali podatke – već par godina sam oženjen i otac male curice. A Italija je dovoljno blizu da se ne mora napuštati Domovina.

 

ZMUSK:

https://i1.ytimg.com/vi/0iO0YycLFa4/default.jpgA ti “silo nečista” što ga deder nisi pitala: je’l istina da je švercovao ‘ercegovačku škiju?

Matane, moj, oću. Drugi put ću ga to pitat. Ma, je puno lip. A i piše jubavne romane. Ma, drugi put ću ga zadržat samo za se. Neću ga NJIMI nikako dati. Da mi sa njin rade što IH voja. Eto, a vi mislite što oćete?

https://i1.ytimg.com/vi/6fLd-FJxU2I/default.jpgE, moja dektiva, možeš ti nami stavit “malo soli na rep”. Nit znaš tko ti sve ovo piše, nit ćeš ikad znati, jer bo su, moja dektiva, sve to oni ZMUSK-OVCI , ma mi oprostiš, sami “zajebanti”! Puno lipi pozdrav moja dektiva od tvojih ZMUSK-OVACA. E, a da znaš baš mi je puno žaj što ga nisan pitala za onu pošiljku “žutih kanarinaca”. More bit da GA JE zbog toga privelo. E?!

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s