… Slavicom Dodig (11.05.’15.)

S ljubavlju hoditi zemljom čineći dobro!

Ponedjeljkom na kavi sa…
prof.dr.sc. Slavicom Dodig

“Većina žena koje žive na tekovinama kršćanske kulture baštinila je, svjesno ili nesvjesno, biblijske vrednote odnosno vrednote koje su iz njih proizišle. Današnje su žene, poput biblijskih žena, majke, domaćice, priskrbljuju za obitelj, odgajaju članove obitelji ali i osobe iz šireg okruženja. Domišljate su, mudre, hrabre, marljive, požrtvovne i pune ljubavi za svoje bližnje”, tako smo započeli razgovor uz šalicu kave ponedjeljkom sa autoricom Leksikona biblijskih žena, knjigom koja je predstavljena krajem travnja u Hrvatsko-izraelskom društvu, prof. dr. sc. Slavicom Dodig.

Intrigantan naslov knjige potaknuo nas je da odvojimo malo vremena za ovu samozatajnu specijalisticu medicinske biokemije po struci koja se uskoro sprema u mirovinu i da sa njome porazgovaramo o ovoj knjizi, dodirnim točkama između medicine i teologije, dodirnim mjestima na kojima se susreće kršćanska kultura sa Židovstvom, ulozi žene u Starom i u Novom zavjetu i ulozi žene u 21. stoljeću, o emancipaciji, feministicama i o muško-ženskim odnosima…

Pođite i vi s nama na ovo putovanje kroz vrijeme, uz šalicu kave – ponedjeljkom. (A možete i bilo koji drugi dan kad uhvatite vremena i predaha od svakodnevnih obaveza, posebice ako ste od “nježnijeg spola” i svih njegovih/njezinih obaveza) Doznajte o pramajci Evi i o “grješnici” Magdaleni što je sve o njima iz pera dr. Dodig proizašlo kao i o ostalim ženama koje su obilježile najraniju povijest čovječanstva.

Što ste po zvanju odnosno zanimanju i gdje radite?
Po zvanju sam magistrica medicinske biokemije. To znači da sam na Farmaceutsko – biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu završila studij Medicinske biokemije i osposobila se za rad u medicinsko – biokemijskom laboratoriju, dakle, prvenstveno u bolničkom laboratoriju odnosno u laboratoriju doma zdravlja. Usavršavala sam se i u stručnom i u znanstvenom pogledu, tako da danas imam odobrenje za samostalni rad kao specijalistica medicinske biokemije, a ujedno sam i doktor znanosti. Po zanimanju sam voditelj medicinsko biokemijskog laboratorija u Dječjoj bolnici Srebrnjak u Zagrebu. Ujedno sam na Farmaceutsko – biokemijskom fakultetu voditeljica kolegija Imunokemija na diplomskom studiju te kolegija Patomehanizmi alergijskih reakcija na poslijediplomskome doktorskom i specijalističkom studiju.

Kako ste se odlučili napisati knjigu Leksikon biblijskih žena?
Može se učiniti neobičnim ako kažem da je pisanju Leksikona prethodilo pisanje stručnih i znanstvenih radova iz područja laboratorijske medicine, za što je bilo potrebno mnogo strpljivosti i mnogo slobodnog vremena, uglavnom u kasnim noćnim satima. Pritom sam naučila metodiku pisanja stručnoga odnosno znanstvenog rada. Procijenila sam da sam u području laobratorijske medicine zaokružila svoj stručni i znastveni doprinos hrvatskoj publicistici i tražila sam novi izazov. Došla sam do podatka da se u Bibliji imenom spominje oko 2900 muškaraca i oko 180 žena s vlastitim imenom. Pokušala sam pobrojiti meni poznate biblijske žene, te bez velikog razmišljanja došla do njih dvadesetak. Ta je činjenica bila dovoljan razlog da potražim o kojim se ženama radi. A onda sam se dodatno iznenadila jer sam u biblijske žene uvrstila dvije žene (Anu -Isusovu baku i Veroniku) koje se u Bibliji uopće ne spominju.

Koliko dugo ste knjigu pisali?
Od ideje do konačnog izgleda knjige proteklo je punih šest godina. Istodobno sam radila i na knjizi iz moje osnovne struke.

Je li ovo vaša prva knjiga koju ste izdali? Ili imate iza sebe još nekoliko i koje su sve to?
Leksikon je prva knjiga iz područja teologije. Iz područja laboratorijske medicine samostalno sam napisala dva sveučilišna udžbenika. To su Astma i Imunokemija. U suradnji s kolegama objavila sam nekoliko knjiga i priručnika. To su Medicinsko – biokemijske pretrage u pulmologijiMedicinsko – biokemijske smjerniceŠtrausova medicinska biokemijaLaboratorijska dijagnostika alergijskih bolestiInterferencije u imunokemijskim metodama i Interferences in Immunochemical Methods (s međunarodnim koautorima). Osim knjiga, kao autor ili koautor imam više od 100 stručnih odnosno znanstvenih naslova u hrvatskoj i u međunarodnoj medicinskoj publicistici. Neke od tih radova objavila sam sa svojim magistrandima i doktorandima, odnosno znanstvenim novacima. Napomenula bih i sudjelovanje u identifikaciji dviju albuminskih molekula koje smo imenovali kao albumin Krapina i albumin Zagreb.

O čemu govori knjiga Leksikon biblijskih žena?
Knjiga ima tri dijela. U prvom dijelu čitatelj se može upoznati s pojmovima koji se odnose na ženu (primjerice mjesečnica, zaruke, brak, majčinstvo, neplodnost braka, preljub, rastava braka, spolnost, ljubav, prostitucija, udovištvo, proročica, pjesnikinja i sl.). Zatim slijedi leksikon u užem smislu riječi s abecednim popisom i leksikografskim opisom 350 biblijskih žena, od kojih je 180 žena s vlastitim imenom a ostale su bez vlastitog imena (primjerice Abimelekova žena, djevice iz Jabeša, Jobova žena, Jobova kći, Pilatova žena itd.). Na kraju su detaljnije opisane značajnije biblijske žene, kako žene Staroga tako i one Novoga Zavjeta.

Jeste li već dobili prve komentare na knjigu ili od kritičara ili od čitatelja?
Čini mi se da je knjiga pobudila veliki interes. To procjenjujem temeljem broja gostiju koji su bili na predstavljanju Leksikona u prostorijama Hrvatsko – izraelskog društva, temeljem poziva novinara koji se za knjigu zanimaju, temeljem razgovora s ljudima, prvenstveno ženama koje su knjigu pročitale i rekle mi svoje mišljenje i temeljem poziva za predavanja o biblijskim ženama. Deset knjiga našlo je svoje čitatelje među Hrvatima u New Yorku. Zasad nisam dobila negativne ocjene, iako bi mi bilo drago da me netko upozori na uočeni nedostatak. Ni recenzenti Leksikona nisu imali značajnijih primjedbi.

Koje biste žene izdvojili iz knjige i zbog čega?
Objektivno je teško izdvojiti neku biblijsku ženu, jer je svaka od njih našla svoje mjesto u Bibliji kao važna karika u Božjoj objavi ljudima. Prema ulozi žene Starog Zavjeta mogu se svrstati u pramajke, heroine, proročice i pjesnikinje. Biološke pramajke su Eva, Sara, Hagara, Ketura, Lea, Rahela, Rebeka, Ruta. Neke od njih bile su nerotkinje koje su nakon dugih godina iščekivanja i ustrajne molitve rodile potomke. Osim bioloških pramajki u Starom Zavjetu važno mjesto zauzimaju i duhovne pramajke, primjerice Debora, Judita, Estera, Mirjam – žene za koje nema jasnih podataka da su imale vlastitu djecu. međutim, one su odgajale narod (Debora) ili su se hrabro borile da bi narod opstao (proročica i pjesnikinja Mirjam, odnosno heroine Judita i Estera). Proročice nisu proricale budućnost, nego su bile Božje glasnice (Ana, Debora, Noadja, Hulda). Starozavjetne pjesnikinje pjesmom su veličale Boga Stvoritelja (Mirjam, Samuelova majka Ana, Debora). Žene Novog Zavjeta bile su žene koje su pratile Isusa od vremena kad je počeo javno djelovati, pa sve do križnog puta i smrti na križu. Sav njihov život bio je usmjeren na Isusov život. Marija iz Nazareta Isusu je darovala život i pratila ga sve vrijeme; Elizabeta je rodila Ivana koji je bio Isusov prethodnik. Ostale žene bile su Isusove učenice (Marija Magdalena, sestre Marija i Marta) koje su se divile njegovom nauku. Osim majke Marije važnu je ulogu imala Marija Magdalena, za koju se pogrešno misli da je bila grješnica. Nju je Isus izliječio od djelovanja zloduha; njoj – ženi i obraćenici – Isus se prvoj ukazao u svome uskrslome, proslavljenom biću. Neke su se žene nakon Isusove smrti posvetile širenju njegovog nauka te tako postale prve kršćanke.

Ima li suvremena žena 21. stoljeća nešto “biblijskog” herojskog, lukavog, domišljatog, izdržljivog, požrtvovnog i sl. ili smo mi sve više uronjene u život suvremene civilizacije koji ne njeguje takve vrline?
Većina žena koje žive na tekovinama kršćanske kulture baštinila je, svjesno ili nesvjesno, biblijske vrednote odnosno vrednote koje su iz njih proizišle. Današnje su žene, poput biblijskih žena, majke, domaćice, priskrbljuju za obitelj, odgajaju članove obitelji ali i osobe iz šireg okruženja. Domišljate su, mudre, hrabre, marljive, požrtvovne i pune ljubavi za svoje bližnje. Opasnost da mlađe generacije slijede lažne idole uvijek je postojala, pa postoji i danas. Srećom, samo manji broj žena dao se uplesti u industriju vulgarizacije ženskog tijela, ali nije dobro što se toj industriji daje nerazmjerno velik medijski prostor. Pitam se zašto do nas ne dopire glas feministica na to obezvrjeđivanje žena.

Zašto ste baš išli pisati o ženama?
Prije početka pisanja knjige vidjela sam da u Hrvatskoj nitko nije načinio popis biblijskih žena,što je bilo dodatni motiv da krenem u tu avanturu. Kad sam napisala leksikon u užem smislu riječi, učinilo mi se da knjizi nešto nedostaje. Kao žena i kao nekadašnja studentica Instituta za teološku kulturu laika Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Zagrebu, upustila sam se u analizu pojmova koji se odnose na žene. Cilj mi je bio prenijeti Božju poruku o ženi: žena je, prema Božjoj zamisli izrečenoj već na prvim stranicama Knjige Postanka jednakopravna muškarcu. Nadam se da sam u tome uspjela.

Ima li medicina kakvih dodirnih točaka sa teologijom?
Da bi se moglo odgovoriti na ovo pitanje potrebno je podsjetiti se što je medicina, a što teologija. Humana medicina je djelatnost koja ima nekoliko ciljeva. To su čuvanje i unaprjeđivanje zdravlja ljudi te liječenje i oporavak oboljelih, kako bi oni bili zdravi i u tjelesnom i u psihološkom smislu. Teologija je znanost koja proučava Boga, njegovo odnos prema čovjeku i svijetu. Kršćanska se teologija temelji na proučavanju Biblije, koja predstavlja Božju oporuku ili Božje pismo ljudima. Znači, dodirna točka medicine i teologije jest kompletan čovjek – njegovo materijalno tijelo, duša i duh. Medicina se brine da čovjek za zemaljskog života bude zdrav, a teologija nas podučava kako se Bog brine da se čovjekova duša i duh koji obitavaju u njegovome materijalnom tijelu što bolje pripreme za suživot s Bogom – i u vremenski ograničenome materijalnom tijelu i u nematerijalnoj stvarnosti kada duša i duh napuste svoje zemaljsko tijelo.

Koja je osnova poruka ove knjige?
Poruka knjige trebala bi biti poruka Biblije o ulozi žena u povijesti spasenja. I muškarac i žena stvoreni su na sliku Božju. Oni jedno bez drugoga ne mogu postojati, oni teže jedno prema drugome, postaju jedno tijelo. Samo zajedno oni su cjelina. U tom je smislu čovjek u svojoj cjelovitosti, kao muško i žensko, slika Božja. I žena je, kao i muškarac dionica Božjega stvaralačkog čina (poruka Starog Zavjeta); jednako tako žena je sudionica Božjega otkupiteljskoga, mesijanskog djelovanja (poruka Novog Zavjeta). A Bog se o čovjeku brine i kao otac i kao majka. Ako je ova knjiga uspjela prenijeti biblijsku poruku na pravi način, onda je opravdala svoje izdavanje.

Kome je knjiga namijenjena?
Knjiga je namijenjena studentima diplomskih i poslijediplomskih studija kao polazište za proučavanje uloge žene u Bibliji, vjeroučiteljima, te čitateljima koji promišljaju o Bibliji i koji žele proširiti svoje znanje o sadržaju biblijskih tekstova i o sadržaju i važnosti biblijske poruke.

Tko je izdao knjigu i u koliko primjeraka?
Možda se čini čudnim što je knjigu izdala Medicinska naklada iz Zagreba. Međutim, Medicinska naklada svojim autorima koji su objavljivali knjige iz područja medicine objavljuje i “izlete” u druga područja. Nije mi poznato koliko je primjeraka knjige dostupno čitateljima.

Spremate li što novoga ili iz struke ili izvan nje? I što?
Iako sam imala nekoliko ideja, a jednu sam od njih već stavila na papir, mislim da više neću obajvljivati ni stručne članke ni knjige iz područja laboratorijske medicine. Proučavanjem biblijskih tekstova nametnule su mi se nove teme i novi pojmovi koje proučavam. Biblija je trajno nadahnuće za onoga tko ju pozorno čita. Hoću li objaviti i drugu knjigu iz područja teologije pokazat će vrijeme.

Gdje se kroz knjigu dodiruju kulture židovstva i kršćanstva?
Dodirna knjiga židova i kršćana je Stari Zavjet. Stoga i dio ovog Leksikona koji se bavi Starim Zavjetom može biti zajednička točka oko koje mogu raspravljati i židovi i kršćani. Za kršćane Stari je Zavjet temelj Novog Zavjeta. Novi se Zavjet neprestano poziva na Stari Zavjet. Budući da se izričaji iz Starog Zavjeta pretaču u novu stvarnost u Novom Zavjetu, obje knjige predstavljaju cjelinu.

Kako vi osobno doživljavate ženu? Što je za vas – žena?
Proučavanje biblijskih žena upotpunilo je sliku koju imam o ženi kao osobi. Kao ljudsko biće žena je po brojnim karakteristikama jednaka muškarcu, ali je i po brojnim karakteristikama svojstvena svojoj ženskoj naravi kao što je i muškarac svojstven svojim muškim osobitostima. Oboje imaju materijalno i nematerijalno tijelo (dušu i duh). Njihovo je materijalno tijelo građeno od jednakih prirodnih elemenata, a opet se međusobno razlikuju. Njihova je duša, kao nematerijalni princip, nastanjena u materijalnom tijelu i tome materijalnom tijelu daje dodatni misaoni i emocionalni identitet. Čovjek (i muškarac i žena) ostaje živo biće sve dok u njemu obitava duh Božji koji je sam Bog u njega udahnuo. Sa svom svojom cjelovitošću žena čini ravnotežu cjelovitom muškarcu u svim životnim procesima, stvaralačkim i egzistencijalnim.

Što nam je donijela emancipacija u 20. i 21. stoljeću? Jesmo li kao žene moguće i na gubitku zbog emancipacije i ravnopravnosti? I koliko je uopće ta ravnopravnost na djelu? Što uopće znači da je žena ravnopravna sa muškarcem? Je li doista bila u podređenom položaju u tzv. biblijskim vremenima?
Pravni je položaj žene u tzv. biblijskim vremenima bio nezavidan i izuzetno težak. Izraelci poznaju poligamiju, zakonski konkubinat, preljub i rastavu braka. Većinu spomenutih institucija mi ne bismo danas mogli prihvatiti. U svim tim situacijama žena je bila u nepovoljnijem položaju nego muškarac. On (otac a potom muž) je bio suvereni vladar, a ona podređena sluškinja. Isusov odnos prema ženama, kao ni cjelokupno Isusovo djelovanje, nisu bili opterećeni običajima ni predrasudama vremena. Razgovarao je s pogankama, uslišavao im želje, pomagao sirote, razgovarao s grješnicama – sve na čuđenje farizejima i pismoznancima – i zato su ga osudili na smrt; bunio je narod. Moglo bi se reći da je Isus postavio temelje na kojima se gradila ravnopravnost odnosno emancipacija žena u zemljama koje su baštinile kršćansku kulturu. Svakodnevno do nas dopiru slikovni dokazi o najgorim zlostavljanjima žena u svijetu. Da nije bilo Isusovoga revolucionarnog djelovanja, tko zna kakvu bi sudbinu danas proživljavale žene zapadne kulture. Ta je kultura temeljena na biblijskoj baštini omogućila da se žene izbore za koliko – toliko ravnopravan položaj u društvu. Teško je u životu uvijek naći ravnotežu. Stoga su na ženina pleća u procesu emancipacije pale mnoge nove zadaće, koje ženu dodatno iscrpljuju. Istinska ravnopravnost muškarca i žene bila bi kad bi se u svakodnevnoj praksi do zadnjeg slova primjenjivali pravni propisi koji nikoga ne bi diskriminirali.

Do kojih vrijednosti držite osobito u svojem životu?
Ukratko, to su: istinoljubivost, čovjekoljublje, vjera, pravda, odanost, domoljublje, ljubav, marljivost, odnos prema radu. Ili jednostavno: s ljubavlju hoditi zemljom čineći dobro.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s