Einstein kao ikona!?

http://www.index.hr/images2/albert8764v.jpgOd službenika do simpatično rastresenog profesora opjevanog na filmu, pjesmama, reklamama i planetarne zvijezde, pa sve do “krivca” za atomsku bombu! Sve je to Einstein, zar ne?!

Einstein i njegova teorija relativnosti pojavili su se u novinama još prije, poglavito na njemačkom govornom području. On sam napisao je 1914. godine jedna članak za Die Vossiche Zeitung. No, nikada nije doživio nikakvu reakciju tiska na saopćenja Kraljevskog društva 1919. godine. Uistinu, kao što u sjajnoj Einsteinovoj biografiji primjećuje Abraham Pais, u indexu New York Timesa do 9. studenoga 1919. godine nije zabilježen niti spomen o Einsteinu. Otada pa do njegove smrti 1955. godine nije prošla niti godina, a da nije spomenuto njegovo ime.

http://www.5abi.com/gyan-vigyan/einstein/emc2.jpgPonešto pozornosti u početku je okrznulo i Eddingtona. On je Cambridgeu održao niz predavanja o Einsteinovoj teoriji. Nahrupile su stotine slušalaca i predavanja su bila rasprodana. Eddington je postao jednim od najistaknutijih zastupnika nove teorije u Engleskoj, te nastavio nadahnjivati cijeli naraštaj astrofizičara u Cambridgeu i izvan njega. No, to nije bilo ništa u usporedbi  s onim što se dogodilo Albertu Einsteinu.

U londonski Times od 7. studenog 1919. godine uvršten je dugačak članak o sastanku Kraljevskog društva, pod naslovom: “REVOLUCIJA U ZNANOSTI. NOVA TEORIJA UNIVERZUMA.”Dva dana kasnije u New York Timesu pojavio se naslov “SVA SVJETLA NA NEBU ZAKRIVLJENA”. Te senzacije, međutim, nisu bile kratkog daha. Dan za danom u svjetskim medijima redali su se uvodnici i iznosile daljnje pojedinosti vezane uz Einsteina i njegovu teoriju. On sam zamoljen je da napiše članak za londonski Times, koju ponudu je prihvatio “s veseljem i zahvalnošću”. Tisak je postupno sve više naglašavao Einsteinovu ulogu genija i junaka, nastojeći ga smjestiti na jednu stranu golema intelektualnog jaza što ga odvaja od običnog čovjeka. Izlazio je on na vidjelo kao svetački, gotovo mitski lik, koji je uživao jednako veliko poštovanje znanstvenika i ne-znanstvenika.

http://1.bp.blogspot.com/_zlQH3hY9j-E/SA2NlcDY9jI/AAAAAAAAAWA/smvGl5vuO7o/s400/nyt.jpgKako su prolazile godine, njegova se slava širila još dalje, dopirući do predjela popularne kulture što ih znanstvenici nikad prije nisu zauzimali. Einstein je pozvan da nastupi na varijeteu londonskog Palladiuma (što je tamo radio može se samo nagađati?) Pojavljivao se u popularnim pjesmama, filmovima i reklamama. Ta ga je pozornost na posljetku iscrpila. Potkraj života napisao je jednom prijatelju:” Zbog neobične popularnosti koju sam stekao, sve što učinim po svoj će se prilici pretvoriti u besmislenu komediju. Stoga sam prinuđen zadržavati se u blizini doma i rijetko napuštati Princeton.”

Nijedan znanstvenik koji danas djeluje ne bi Einsteineu pozavidio na slavi koja ga je zadesila. Njegova postignuća bijahu veličanstvena i nosila su sva obilježja genija. No, iako su očito bili nužan dio njegove kanonizacije, njegovi znanstveni doprinosi ne mogu dostatno objasniti dotad besprimjernu reakciju javnosti.

Jedan o činitelja koji su imali ulogu u tom procesu bjelodan je kada se pogledaju ostali napisi u londonskom Timesu od 7. studenog 1919. godine. Na istoj stranici na kojoj se nalazi izvješće o pomrčini, koče se slijedeći naslovi: “ROKOVI PRIMIRJA I PREGOVORA” “NIJEMCI POZVALI PARIZ NA PREDAJU”; “NAPREDAK U REKONSTRUKCIJI”; “RATNI ZLOČIN PROTIV SRBIJE”. Za svijet iscrpljen jezivim ratom, od kojeg je još uvijek trpio posljedice, taj smiješni čovječuljak i njegove luckaste teorije zacijelu su predstavljale dobordošlu razonodu, čak i ako su same njegove zamisli nadilazile shvaćanje običnih ljudi. Bilo je tu naznaka uvelike potrebnog pomirenja između Britanije i Njemačke. U svom članku u Timese, Einstein je naglasio da znanost prelazi puke nacionalne granice, naznačujući da, kad bi se političari ponašali poput znanstvenika, ne bi bilo više besmislenih razaranja u razmjerima što ih je Europa upravo bila iskusila.

https://lh5.googleusercontent.com/-sw9LUqJUYGI/UoPbDqWzSLI/AAAAAAAB8yg/IcrR_zISekM/s771-fcrop64=1,00001966ffcaffff/wallpaper_Icardinal_1440x900_Albert-1024x640.jpg

Postojala je, međutim, i ljudskija strana fenomena vezanog uz Einsteina. Slika same njegove osobe čini se da je odgovarala javnoj predodžbi što bi znanstvenik trebao biti. Bijaše on rođeni kliše, utjelovljeni stereotip rastresenog profesora. Ljubaznog, smjesta prepoznatljivog lica, blagih manira, pomalo zbrkane pojave, izgledao je poput bilo čijega omiljenog ujaka. Premda genij, bio je lišen arogancije. Njegova politička gledišta, uključivši široko razglašeni pacifizam, stvarala su stalnu distancu između njega i poretka koji je Europu odveo u katastrofalan sukob. Možda se čak i u obaranju Newtonove teorije gravitacije vidio čio udarac u stražnjicu starom poretku. On je ispunio ulogu koja je publici bila potrebna.

http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/e/eb/Stephen_Hawking.StarChild.jpg/240px-Stephen_Hawking.StarChild.jpgJedini fizičar koji je uz njega stekao takav globalni zvjezdani status britanski je teoretičar Stephen Hawking. I u njegovu slučaju znanstvena postignuća tvore samo dio priče. Hawkingova pojava kao kulturne ikone ima mnogo sličnosti s Einsteinovom,  iako je Hawkingov obrazac drukčiji: briljantan mozak zatočen u sakatom tijelu (Hawking od svojih ranih 20-tih godina pati od motorne neuronske bolesti). Jedna je razlika, međutim, i u tome da je, nasuprot popularnom uvjerenju, Hawking pomalo periferna figura u svijetu suvremene fizike. Potomstvo još nije imalo vremena potvrditi njegovo mjesto među velikanima fizike u istoj mjeri kao kad je riječ o Einsteinu.

(iz knjige Einstein i rođenje velike znanosti,
autora Petera Colesa)

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s