Položaj žena u znanosti?!

Piše: prof.dr.sc. Ivanka Avelini Holjevac,
s Fakulteta za turistički i hotelski menadžment u Opatiji.

Čim se višnje penješ manje je kisika i manje je žena!

Izbori za lokalnu upravu, posebice putem medija stalno upućuju na problem zastupljenosti premalog broja žena u politici. Samim time nameću i druga slična pitanja, osobito ona vezana uz položaj žena u znanosti. Kakav je položaj žena u znanosti u Hrvatskoj, ali i u najrazvijenijoj državi na svijetu, SAD-u na to je pitanje za rubriku Uz šalicu kave i znanost je zanimljiv(ij)a portala ZMUSK odgovorila prof. dr.sc. Ivanka Avelini Holjevac s Fakulteta za turistički i hotelski menadžment u Opatiji.

Iako žene čine čak polovicu studentske populacije, svega ih se 15% nalazi na visokim akademskim pozicijama. To upućuje na potrebu osiguravanja ravnopravnijeg odnosa među spolovima. Postojeća neravnoteža ugrožava europska obećanja u kontekstu Lisabonske strategije, a odnosi se na razvoj ekonomije temeljene na znanju. Europska unija ide prema povećanju  investicija u istraživanje i razvoj iznad 3% GDP-a, što će također uključivati i otvaranje novih 700 tisuća razvojno usmjerenih radnih mjesta sa čijim se popunjavanjem Europa može imati problema, budući da pola njezine populacije ostaje na nižim pozicijama u području znanosti i tehnologije – kazat će prof.dr.sc. Holjevac, te dodati kako “ dosadašnja istraživanja nisu uzimala u obzir specifične potrebe žena”.

Međutim, ako se želi osigurati bolje razumijevanje i razvoj u području znanosti i tehnologije moraju se poduzeti odgovarajuće mjere koje će voditi računa o slabijoj zastupljenosti žena u znanosti i osigurati da se više pažnje u istraživanjima posvećuje razlikama među spolovima. Inače, situacija u vezi položaja žena u znanosti samo je odraz općeg stanja društveno ekonomskog položaja žena u svijetu i Hrvatskoj – ističe prof.dr.sc. Holjevac.

Kao dio Akcijskog plana “Znanost i društvo” poznat kao Akcija 24 radilo se na osnivanju europske “platforme” žena znanstvenica. Ona je uključivala postojeće mreže u koje su uključene žene znanstvenice.

Tu se razvijaju aktivnosti koje će ženama znanstvenicama pomoći da dijele svoja iskustva i koriste mrežu efikasnije na nivou Europe kao i da se više uključe u istraživanja. Kako bi se ukazalo na potrebu osnivanja takve Platforme Europska komisija provela je istraživanja o mrežama u koje su uključene žene znanstvenice. Cilj tog istraživanja bio je istražiti postojeće stanje te dati preporuke u pogledu osnivanja Platforme, koja je osnovana 2003. godine. Prije toga, 1999. godine izvršeno je istraživanje s ciljem utvrđivanja postojećeg stanja u pogledu mreža koje su se odnosile na žene znanstvenice te je objavljen Vodič za mreže koji je uključivao njihove biografije i kontakt adrese – govori prof.dr.sc. Holjevac.

U prisutnosti žena u akademskim i znanstvenim krugovima obavljena su istraživanja tijekom siječnja i veljače 2007. godine. Istraživanje je obavila prof.dr.sc. Ivanka Avelini Holjevac na Sveučilištu u Rijeci, i to na svim fakultetima članicama. Prema tim istraživanjima učiteljski fakultet još je uvijek “najženskiji” od sviju fakulteta po broju upisanih studentica. Za Učiteljski fakultet prof.dr.sc. Holjevac će reći: “Pravi “ženski fakultet”, mali broj upisanih muškaraca 3% su vjerojatno budući ravnatelji škola. “Ovdje je pitanje obrnuto, gdje su muškarci? Da li odgovor leži u loše plaćenom zanimanju koje proizvodi fakultet i koje je rezervirano za žene?”, pita se prof.dr.sc.Holjevac. Za Učiteljskim fakultetom slijede Fakultet za turistički i hotelski menadžment u Opatiji koji upisuje veći broj žena, njih 60% u odnosu na muškarce kojih je 40%. Čak i među asistentima na tom fakultetu dominiraju žene, njih 75 % kao i u statusu docenta – 62%, ali zato među profesorima ima više muškaraca 56% u odnosu na žene kojih ima 44%. I od ukupnog broja dekan ana tom fakultetu 63% su bili muškarci, a 37% – žene. Akademija primijenjenih umjetnosti je također prema riječima prof.dr.sc. Holjevac “ženski fakultet” po strukturi upisanih studenata, ali “muški” po strukturi nastavnika. Docenata je 75%, a profesora 71%. Dekan je također muškarac, ali u strukturi prodekana 60% su žene. Akademika također nema, ali su najbolji studenti u 86% slučajeva žene. Za očekivati je da će se struktura nastavnika izmijeniti, a učešće žena u hijerarhiji povećati”. Filozofski fakultet u Rijeci po strukturi studenta je “najženskiji” fakultet sa čak 76% žena. Tako je i sa strukturama asistenata 75%, nešto manje je učešće žena u broju docenata 68%, još manje u broju profesora 55%, još manje u broju prodekana 45% i najmanje u broju dekana 18%. Kao nositelji projekata vode žene sa 63%. U broju nagrađenih čine 50%, a u broju najboljih studenata žene čine 86%. “Najviše ih ima, najbolje su, ali ipak nisu dovoljno dobre za dekane”, reći će prof.dr.sc. Holjevac. Iza Filozofskog i sviju navedenih “ženskih” fakulteta slijedi I Ekonomski fakultet u čijoj strukturi upisanih studenata dominira broj žana. Njih čak 68%. Isto toliko je učešće asistenata 68%, ali među docentima ih ima svega 29% (dvije), a među profesorima čak 45%. Od osnutka do danas 89% bilo je dekana I svega 11% dekanica (samo dvije). I među prodekanima dominiraju muškarci sa 77%, svega 235 su žene. Na Medicinskom fakultetu od ukupnog broja žena njih je čak 68%! Isti je slučaj sa asistenticama, njih 62%, a među profesorima ih ima manje – 50% su žene. Među dekanima do sada nema žena, ali među prodekanima 22% su žene. Zanimljivo je da u 58% projekata su voditelji – žene. Među nagrađenim nastavnicama 57% su žene. Među najboljim studentima su također – žene, njih ukupno 73%. “Da li je među njima i buduća dekanica?”, pita se prof.dr.sc. Holjevac. U tzv. “muške” fakultete po strukturi upisanih studenata spadaju svakako Građevinski fakultet sa čak 70% muškaraca, potom Pomorski fakultet kao pravi “muški fakultet” s time da broj docentica obećava promjenu kao i 31% upisanih žena. Tipičan “muški fakultet” je također i Tehnički fakultet u Rijeci sa 92% upisanih muškarca. No, zanimljivo je to da učešće žena na tom fakultetu u statusu asistenta iznosi 24%.

U ukupnom broju upisanih studenta 2006/2007. godinu ima 57% žena. U statusu asistenta 62% su žene, u statusu docenta 54% su žene, a u statusu profesora 41% su žene. S rastom akademskog statusa broj žena u strukturi nastavnika se smanjuje. U ukupnom broju dosadašnjih dekana ima samo 10 % žena. U broju dosadašnjih prodekana žene učestvuju sa 24%. Među akademicima kojih ima samo pet (jako mali broj u odnosu na ukupan broj akademika u Hrvatskoj) nema niti jedne akademkinje. Opći je zaključak da žene u znanosti sporije napreduju – kazat će prof.dr.sc.Holjevac, te istaknuti kako je “ opći zaključak u jednoj rečenici: da čim, čim više u hijerarhiji, tim, tim gore za žene, ili što se više penješ ima manje kisika i žena!Muškarci i žene imaju istu pamet, ali su muškarci ipak pametniji i nema muških i ženskih poslova, ali su poslovi na vrhu rezervirani za muškarce!”

U svakom slučaju može se, primjerice, iščitati iz Leksikona i enciklopedija,  hrvatska stvarnost koju definira patrijarhalnost, religioznost i volja za moći. Stvarna slika danas u Hrvatskoj je slijedeća: 50% stanovnika su žene, 53% ima studentica, 57% ih završava fakultet. Na fakultetima i institutima zaposleno je oko 40% žena, a u Leksikonu znanstvenice su navedene, upisane sa svega 1,4%. Važno je spomenuti također i podatke koji se odnose na Zagrebačko sveučilište, najstarije sveučilište u Hrvatskoj i među najstarijim u Europi. Osnovano je 1669. godine, a u 338 godina rada imalo je samo jednu rektoricu, prof.dr.sc. Jasnu Mencer izabranu 2002. godine. Među počasnim doktorima Zagrebačkog sveučilišta ukupno 89 ima četiri žena ili 4%, a u zvanju profesor emeritus Zagrebačkog sveučilišta od ukupno 132 ima devet žena ili njih 7%. Sastav rektorskog zbora: predsjednik muškarac, članovi sedam rektora od toga jedna žena (rektorica Sveučilišta u Osijeku) – kazat će prof.dr.sc. Holjevac, te dodati “ukratko, ženama je teže jer se razlikuju od muškaraca, a posao je svijet muškaraca u kojima se ženama dodjeljuju sporedne uloge. No uspjeh nije isključivo rezerviran za muškarce. I žena u znanosti može uspjeti, ali sa više truda uz iste resurse!”

Unatoč očekivanjima niti u SAD-u, prema riječima prof.dr.sc.Holjevac “situacija nije puno bolja po žene!”

Jasnu sliku stanja opisala je Cornelia Dean. U opširnom članku autorica navodi da je učešće žena u znanosti i najelitnijim institucijama kao što je Massachusetts Institute of Technology sve veći posljednjih 40 godina. Na nekim fakultteima, kao što je medicina, polovicu studenta čine žene, a broj žena se stalno povećava i na studijima biologije i matematike. Ali, njihovo učešće u najvišim akademskim zvanjima i poslovima nije adekvatno njihovom učešću u znanosti. Tako primjerice u vodećim znanstvenim institucijama svega je 15% žena među profesorima u području društvenih znanosti. Isto tako, među onima koji napuštaju znanost više ima žena nego muškaraca – kazat će prof.dr.sc. Holjevac.

Položaj žena u znanosti ne može se promatrati izolirano iz ukupne američke prakse. Muškarci zarađuju više od žena. Zanimljivo je i da je razlika među plaćama najveća među visokoobrazovanim kadrovima u korist muškaraca i takva nejednakost ima tendenciju rasta.

Ove trendove kao i mnoge druge vezane uz spolove i radna mjesta moguće je promatrati na najmanje dva načina. Jedan je da su žene suočene sa najvećim dijelom tereta brige za obitelj, prisiljene odabrati poslove koji su manje plaćeni ili u slučaju majki koje ostaju kod kuće, potpuno odustati od zaposlenja. Drugo stajalište je da žene novac rjeđe smatraju prioritetom no što to čine muškarci. Mnoge od njih uživaju u mogućnosti da se brinu o djeci i partneru i preferiraju poslove, poput onih u neprofitnom sektoru, koji nude više mogućnosti utjecaja na živote drugih ljudi – zaključila je prof.dr.sc. Holjevac.

Oglasi

Jedan odgovor na Položaj žena u znanosti?!

  1. pitt hollow napisao:

    Nagađam da je ovo stariji članak jer se stanje drastično promijenilo. Sad već nekoliko godina u nizu žene dobivaju više doktorata od muškaraca. A što se tiče uspješnosti, jako je nezahvalno tvrditi da su žene uspješniji studenti. Evo mog primjera. Na mom faksu su uglavnom cure, preko 80 %. Većina ih ima bolji prosjek od mene, ali od 60 cura s mog smjera, poštujem ih točno 6 za koje znam koliko su radile. Ostale su se uglavnom švercale na treptanje okicama, ulizivanje profesorima i na stvaranje i posjećivanje svojih newsgrupica gdje bi se bavile otkrivanjem pitanja s prijašnjih rokova i pitanjima koje profesori najčešće pitaju. Svi profesori se nekako više trude oko cura. Ženama profesoricama su cure draže jer se s njima solidariziraju, a muški profesori se prave važni pred studenticama. Primjer bi bio profesor Tadić koji je ganjao moju kolegicu još iz osnovne da kod njega radi diplomski i zvao ju malom princezom, a kad sam ja recimo kod njega upisao komparativnu imunologiju, nije htio održavati predavanja jer su to upisala samo tri studenta. Da je ova moja kolegica to upisala, sigurno bi ih održao. Kad sam radio diplomski, napravio sam dvije greške u laboratoriju i asistentica koja me kao “učila” mi je rekla da neće više sa mnom raditi, dok su se mojim kolegicama sve te greške u laboratoriju tolerirale, a neke su radile i gore greške od mene. Što je najbolje, kad sam napravio svoju najgoru grešku, zvao sam asistenticu prije nego što sam ju napravio jer sam bio nesiguran oko daljnjeg postupka, ali ona nije htjela doći u labos jer je igrala neku idiotsku igricu na kompjutoru. Tvrdnja da su žene dikriminirane u znanosti je laž. Još postoje i ove stipendije od koje se mogu dodijeliti samo ženama. Zar nije i to diskriminacija?

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s