Tehnologija napreduje tolikom brzinom da predviđa da već postoje ljudi koji žive danas i nikada neće umrijeti!?

Ili, predstoji nam ujedinjavanje čovjeka i kompjutora, ljudske i umjetne inteligencije!

 

RS: Možete li nešto reći o Vladimiru Vernadskom ( 1863.-1945.) i njegovim idejama noosfere?

GY: Od svih kozimista Vernadski je imao najkonvencionalnije produktivan život. Drugi su završili u izgnanstvu, zatočeništvu, čak i pogubljivani zbog svojih kozmističkih ideja koje su se smatrale herezom. Vernadski, zahvaljujući dijelom svojoj međunarodnoj reputaciji i apolitičnoj posvećenosti čistoj znanosti, ali možda ipak uglavnom zbog ekonomske i vojne vrijednosti svoga rada na atomskoj energiji, dobio je dopuštenje da provodi i objavljuje svoja istraživanja čak i za vrijeme najgorih perioda staljinističke represije. On je danas najpoznatiji po svojoj formulaciji “biosfere” kao sloja planeta od “žive materije”, te “noosferi” (od grčke riječi nous, koja znači “um”) kao sloju biosfere koji sačinjava “misleća materija”. Iako poznatija na Zapadu kroz zapise njegovih francuskih kolega Pierrea Teilharda de Chardina i Eduarda Le Roya, koji su vjerojatno razvili svoje ideje pohađajući seminare što je Vernadski držao na Sorboni. Ideju noosfere je najtemeljitije razradio Vernadski na ruskom jeziku. Kao i Čiževski, Vernadski je naglašavao važnost kozmičkih sila na oblikovanje i razvoj našeg planeta. Biosfera služi kao transformator koji pretvara kozmičko zračenje u aktivnu energiju u električnom, kemijskom, mehaničkom, termalnom i drugim oblicima. Zračenje iz svih zvijezda utječe na biosferu, ali mi mjerimo i svjesni smo tek malenog segmenta, uglavnom onoga koje dolazi od Sunca. Noosfera, koja se pojavljuje kroz biosferu, novi je geološki fenomen, jednako važan kao i ranija pojava biosfere na našemu inertnom planetarnom kamenu. Čovječanstvo po prvi put postaje geološka sila, a misleća materija promijenit će Planet snažno kao što je to svojom pojavom učinila živa materija. Vernadski inzistira na tome da mi možemo i moramo radom i mišlju promijeniti svoje stanište. Kao i drugi kozmisti, uvjeren je da je izglednije da ćemo mi svojim djelovanjem poboljšati, a ne uništiti svoj okoliš. Noosfera nije konačna, već samo najnovija faza biološke evolucije u geološkoj povijesti. On piše da su joj prethodile mnoge druge faze i da će nakon nje uslijediti mnoge nove, ali ovo je naša faza u kojoj se sada nalazimo i njezin tijek nam se tek sada počinje ukazivati.

 

RS: Kamo nas, po Vašem mišljenju, mogu odvesti ideje kozmista u 21. stoljeću?

GY: Ideje raznih kozmista dodatno su razvijene potkraj 20. i 21. stoljeća. Muzej i knjižnica Nikolaj Fjodorov u Moskvi sponzorira seminare, publikacije, prezentacije istraživanja te druge aktivnosti današnjih kozmista. U Kalugi, gradu u kojemu su živjeli i radili Ciolkovski i Čiževski, Muzej kozmonautike Ciolkovski također sponzorira širok spektar istraživanja i izdavačkih projekata. Drugi centri u Sankt Peterburgu, Novosibirsku i drugdje bave se studijama i aktivnostima koje su u vezi, ali ne izravnoj s fjodorovljanskom tradicijom kozmizma. Jedna od najjačih aktivnosti povezanih s kozmizmom je na polju ljudske dugovječnosti i imortologije tj. znanosti o besmrtnosti. Znanstvenik Igor Višev smatra da tehnologija napreduje tolikom brzinom da predviđa da već postoje ljudi koji žive danas i nikada neće umrijeti. Drugi, oni transhumanističke orijentacije, naglašavaju da nam predstoji ujedinjavanje čovjeka i kompjutora, ljudske i umjetne inteligencije. Drugi istraživači istražuju alternativne stvarnosti, razvijajući mehanička sredstva za induciranje stanja izmijenjene, možda i više svijesti. U zabačenim dijelovima Rusije i Sibira pojavile su se utopijske skupine koje nastoje, kao što su to pokušavali Fjodorov i Florenski, stvoriti alternativnu ljudsku zajedničku budućnost dubinskim zavirivanjem u rusku prošlost. Za Fjodorova i Florenskog duhovna prošlost s budućnošću ležala je u predpetrovskom ruskom pravoslavnom kršćanstvu. Za današnje kozmiste duhovna prošlost s budućnošću najvećim dijelom leži u pretkršćanskom slavenskom paganizmu. Na akademskim konferencijama posvećenim kozmizmu na brojnim se prezentacijama i raspravama govori o interdisciplinarnom karakteru istraživanja. Još od vremena Fjodorova podjela znanja na uske specijalnosti i odvajanje misli od djelovanja smatraju se primjerom modernog intelektualnog propadanja i smrti. Današnji kozmisti slijede svoje klasične preteče tako što se neustrašivo hvataju u koštac s velikim pitanjima i predlažu smiona, aktivna i sveobuhvatna rješenja. Kozmisti su svjesni da problemi i riješenja o kojima raspravljau danas možda i nisu ono o čemu će raspravljati sutra. Međutim, isto su tako svjesni da su kozmisti, kako oni iz prošlosti, tako i današnji, započeli nešto značajno i da će se rasprava nastaviti.

(Konjec)

(iz časopisa Svjetlost)

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s