Živ, živ, žav, žav, mjau, vau, kokolo moj…
Poštovane i drage čitateljice te čitatelji. Pred vama je nova rubrika – kutak za kućne ljubimce pod nazivom: Vjerni prijatelji… U ovoj rubrici koja će ići dva puta mjesečno moći će te dr.med.vet., dr.sc. Tatjani Šoban postavljati pitanja koja vas najviše brinu u vezi vaših kućnih ljubimaca, a naša “dobra doktorica za male životinjice” rado će vam davati besplatne savjete putem naše rubrike. Uz to, svake druge subote dr. Šobat će vam podariti i jedan članak o našim malim čupavim kućnim ljubimcima ili onima s perjem koji “papagajski ponavljaju naše riječi” a koji su postali članovi naših obitelji. Uz to, tko od nas nije odrastao ili tko ne odrasta uz kakvog psića, mačkicu, papigu, hrčka, ježa, ne voli vidjeti u parku vrapčića ili na prozoru i podariti mu makar samo mrvice?!
Za početak naše rubrike preporučamo vam dirljivu i do suza smiješnu priču o kujici iz romana Ephraima Kishona Kod kuće je najgore. Nađite je u njegovom romanu pa, vi uživajte i nasmijete se do suza. A poslije jednako tako uživajte u poučnom članku dr. Šobat.
Uglavnom: Kishon je imao malu kujicu koju nikako nije mogao disciplinirati i koja je po kući grizla sve do čega je došla, pojela je svu obuću, piškila po skupim tepisima i uneredila sve. Onda se odlučio kad je vidio svog nabildanog susjeda s Balkana kako disciplinirano šeće svojeg vučjaka prepustiti sve Dragoljubu u ruke i dati mu kujicu na preodgoj.
Dragoljub koji je govorio pomalo hrvati, a pomalo hebrejski, urlao je na kujicu iz sveg glasa “k nozi” i zapovjedio da se kujica stavi na lanac. Kujica je tulila od žalosti, a Kishonova djeca su joj nosila slatkiše i odvezivala dok Dragoljuba nije bilo. Međutim, jednog dana, Dragoljub je banuo na vrata nenajavljeno i zatekao kako kujica jede kolače i kako skače od veselja među djecom. “To kuja, to razmaženo” urlao je Dragoljub i dodao “nikad ništa neće biti od taj pas!”. Na to je “Kishonova najbolja od svih supruga na svijetu poludjela i istjerala Dragoljuba iz kuće, a kujica koju su toliko šopali da je više bila nalik na vodenog konja sa kratkim nožicama nego na šnaucera, nastavila je veselo jesti papuče, cipele, kolače i spavati na svim krevetima po kući… Na radost Kishonove troje djece i najbolje supruge na svijetu!
PAS I ČOVJEK- JEDNO NERASKIDIVO PRIJATELJSTVO
piše: dr.sc. Tatjana Šoban dr.med.vet.
Veterinarska ambulanta Goldi
Tomašićeva 8, 10 000 Zagreb
01 48 54 725
e-mail: goldi_vet@hotmail.com
Znamo da prijateljstvo čovjeka i psa datira od pradavnih vremena, no do sad se smatralo da su psi postali čovjekovi prijatelji prije otprilike 15000 godina nakon uvođenja poljoprivrede u Aziji. Najnovija istraživanja i genetski dokazi pokazuju da je njihova veza započela još prije oko 30 000 godina, u ledeno doba u Europi. Tada su vukovi, preci današnjih pasa prvi puta pripitomljeni od strane lovaca sakupljača.
Psi se odavno smatraju čovjekovim najboljim prijateljem i zasigurno su s razlogom zaradili tu titulu. Veza između pasa i čovjeka je neupitna. Od kad su ih pripitomili, ljudi su osuđeni na pse i psi na ljude. Psi nam kroz povijest pomažu na mnoge načine, a malo očekuju zauzvrat. Lovili su s nama, te držali daleko od nas neprijatelje, služe vojsku i policiju, pomažu osobama s invaliditetom itd. S druge strane i mi se o njima brinemo i pokušavamo održati dobru kvalitetu života. Osim toga, istraživanja su pokazala kako blizina psa pozitivno utječe na naše zdravlje. Psi nas opuštaju, smanjuju nam krvni tlak, drže nas aktivnima. Stoga je važno da i mi njima budemo odgovorni vlasnici i ispunjavamo osnovne životne potrebe(topao dom, pravilna prehrana, njega, veterinarska briga) ali da se brinemo i o tome da su zadovoljni, dovoljno aktivni, da imaju određeni zadatak i da im je dan koliko toliko ispunjen.
KOLIKO ČESTO NA PREGLED KOD VETERINARA?
S obzirom na činjenicu da ne možemo direktno komunicirati sa našim ljubimcima, redovni sistematski pregled kućnog ljubimca vrlo je važan. Za optimalno zdravlje kućnog ljubimca jedan posjet veterinaru na godinu, najčešće radi obaveznog cijepljenja, nije dovoljan. Navest ću samo nekoliko činjenica koje to potvrđuju.
Životinje brže stare. Svaka godina u životu kućnog ljubimca jednaka je razdoblju od šest do osam godina u životu čovjeka .
Većina životinja instinktivno pokušavaju prikriti bolest ili ozljedu jer su u prirodi takve jedinke meta predatora. Sigurno ste primijetili da se bolesne mačke sakrivaju od pogleda ili odlaze od kuće i ne vraćaju se.
Prilikom jednog posjeta godišnje radi preventivnog cijepljenja, veterinar nema uvijek dovoljno vremena za detaljniji veterinarski pregled i davanje stručnih savjeta. Neke bitne stvari koje vlasnik treba doznati o zdravlju, odgoju, socijalizaciji pasa i mačaka, ostalim preventivnim zaštitama, pravilnoj prehrani i slično, gotovo nikada ne dođu na red.
Stoga bih savjetovala vlasnicima da osim za redovita godišnja cijepljenja, posjete svog veterinara i u drugim slučajevima.
Važno je posjetiti veterinara kada vlasnik primijeti prve znakove neke bolesti (malaksalost, gubitak apetita, povraćanje, proljev, potištenost), dok je bolest još u početnom stadiju.
Često bolest može biti prisutna, ali prolazi nezapaženo. Najbolji primjer za to su srčane bolesti. One su dosta česta pojava kod pasa i mačaka srednje i starije dobi. No, za razliku od nekih probavnih smetnji ili kožnih problema, nisu lako uočljive za laika dok se ne pojave simptomi zatajivanja srca, kada je u većini slučajeva već prekasno! O velikoj učestalosti tih bolesti, govori podatak da 60% pasa starijih od 8 god., razvija kroničnu bolest zalistaka, dok je dilatativna kardiomiopatija u 25% slučajeva uzrok smrti u dobermana! Zamor, gubitak apetita i težine, teže disanje, kašalj (naročito noću), samo su neki od simptoma već uznapredovale bolesti. Bolesne mačke mogu se ponašati sasvim normalno i zdravo, te samo odjednom razviti arterijsku tromboemboliju (kada zbog krvnog ugruška koji je začepio arterije ne mogu stati na stražnje noge) ili naglo uginuti. Dijagnoza se postavlja kardiološkom pretragom koja uključuje kliničku pretragu, EKG, te rendgenološki i ultrazvučni pregled srca. Pravovremena detekcija srčanih problema stoga je vrlo bitna za kontrolu i usporavanje tijeka bolesti, pa kada govorimo o bolestima srca, redovite posjete veterinaru mogu biti razlika između života i prerane smrti!
Osim kardiološkog pregleda, potrebno je barem jednom godišnje napraviti laboratorijske pretrage krvi i mokraće. Time veterinar dobiva niz korisnih podataka o općem stanju životinje i funkciji pojedinih organa. Vrlo je bitno pratiti funkciju bubrega, budući da je zatajivanje bubrega na prvom mjestu po uzroku smrti kod starijih pasa i mačaka.
Vlasnik također ne bi trebao previdjeti eventualne probleme sa vidom ili pak promjene na očima. Znamo da one mogu biti vezane uz neka druga oboljenja (povišen krvni tlak, virusne bolesti kod mačaka i sl.), a pravovremena detekcija takvih problema je vrlo bitna za što uspješnije liječenje.
Osim toga, vrlo je važno zdravlje usne šupljine. Dobar program njege zubi uključuje redovite preglede zubi i usne šupljine, ultrazvučno čišćenje zubnog kamenca, te redovitu kućnu higijenu zuba.
Nabrojala sam samo neke od razloga redovitog posjeta veterinaru kako bi osigurali zdravlje i dugovječnost vašeg ljubimca. Ovdje se moram osvrnuti i na ne manje bitan financijski aspekt redovitih pregleda. Svakako je uvijek manja investicija pravovremeno detektirati bolest ili spriječiti njeno nastajanje, nego liječiti bolest u već poodmakloj fazi.
I na kraju, podsjećam da životinje ne govore. One ne mogu pozvati veterinara, zakazati pregled niti reći gdje osjećaju bol. Stoga je dobra suradnja vlasnika i veterinara ključna za njihovo zdravlje i sreću.
Zrnca mudrosti uz šalicu kave 