Čovjekova seksualnost – 1. DIO

Poštovane čitateljice i čitatelji,

U nekoliko nastavaka, dakle, svake subote iznova, upoznat ćemo vas sa razmišljanjima i stavovima o ljudskoj seksualnosti uvaženog sociologa i seksologa prof.dr.sc. Aleksandra Štulhofera. Pred Vama je danas prvi dio razgovora sa prof.dr.sc. Aleksandrom Štulhoferom o čovjekovoj seksualnosti.

ČOVJEKOVA SEKSUALNOST

1.DIO – UVOD U SEKSULANOST I POVIJEST SEKSUALNOSTI U DREVNOJ GRČKOJ

prof.dr.sc. Aleksandar Štulhofer

Iako smo svakodnevno izloženi ljubavnim scenama na malim ekranima ili nešto “tvrđim” pornografskim sadržajima u specijaliziranim časopisima, satelitskim programima, Internet stranicama, ili kasnim noćnim TV programima, kada se pred nas postavi jednostavno pitanje: “Što je seks?” bez obzira na godine, počet ćemo se poput djece nelagodno meškoljiti, izbjegavajući odgovore, nerijetko zamuckivati, zbijati šale, zacrvenjeti se u licu, a sve to da izbjegnemo priznanje vlastitog neznanja kad je posrijedi tako krucijalno pitanje kakvo je ono o ljudskoj seksualnosti. Stoga, za naš i vaš portal Zrnca mudrosti uz šalicu kave o svim problemima vezanim uz seksualnost počevši od prvih, tinejdžerskih iskustava do seksualnog života u muškaraca i žena zrele, pa i “zlatne ” dobi kao i o seksualnosti kroz pojedina povijesna razdoblja i kulture govori redovni profesor sociologije na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu i pročelnik katedre za seksologiju, te predavač na Prirodoslovnom-matematičkom fakultetu na Odsjeku za biologiju prof. dr. Aleksandar Štulhofer. ” Dio uloge znanstvenika ili istraživača u društvu ja vidim svoju ulogu kao prvenstveno vezanu uz postavljenje pitanja i  traganje za odgovorima na pitanja koja mi se čine između ostalog i društveno važnim. A s druge strane pokušaj da odgovore na ta pitanja  barem ograničenja pri traganju odgovora do kojih sam došao prezentiram javnosti, jer mi se čini da to s jedne strane ima edukacijsku ulogu, a s druge strane zato jer mi se čini da to može normalizirati neke stavove, poslati poruku da je raznovrsnost na području seksualnosti, da je važna seksualnost, da je važnost slobode i tolerancije spram našeg izbora iznimno važna društvena kategorija. I to je onda također nešto što smatram dijelom svoje uloge kao netko tko se znanstveno bavi tim područjem.”, kazat će na početku razgovora prof.dr. Štulhofer.

Seksualnost ili seks je teško definirati bez analize funkcije što je nama seksualnost, što nama znači seks? Ljudska seksualnost je višedimenzionalna činjenica koja je za razliku od onog što se nekad smatralo da služi za reprodukciju, pa je sve ostalo grijeh ili da služi samo za reprodukciju ili podupiranje veza među bračnim partnerima. Danas znamo da seksualnost ima više funkcija, između ostalog sve one funkcije koje postoje u svijetu primata, nama sličnih, kao što su patuljaste čimpanze. Uz ostalo, primjećujemo da nam seksualnost služi za rješavanje sukoba, za prevenciju sukoba, za razmjenu, za komunikaciju – ostvarivanje kontakta među osobama. Naravno, u cjelini seksualnost je nešto što je jedna od ključnih dimenzija ljudskog postojanja. Premda postoji malo osoba za koje se čini da seksualnost nije bitna, takve osobe obično nazivamo aseksualnim osobama, za većinu ostalih to je nešto što je tijekom najvećeg dijela života jedna bitna dimenzija kako u smislu naše vezanosti uz druge tako isto i u smislu zadovoljstva sobom i naravno, razinom užitka i sreće koju postižemo – objasnit će prof.dr.Štulhofer.

Ljudska seksualnost je ovisna o biologiji i postoji niz faktora koji itekako djeluju na našu seksualnost. Međutim najbolji pokazatelj činjenica da kultura zapravo možda čak presudno djeluje na naše shvaćanje seksualnosti pa onda i seksualno ponašanje činjenica da kroz povijest vidimo ogromne razlike u načinima na koje su ljudi razmišljali o seksualnosti, razlike u stavovima koje su dijelili ili sučeljavali vezanu uz seksualnost. Ako gledamo Zapadnu povijest, dakle povijest našeg kulturnog kruga onda je tu prvo važno poglavlje antičke Grčke i dvije činjenice.

Jedna je: da je antička Grčka izrazito spolno nejednaka kultura. Dakle, kultura u kojoj muškarci imaju građanka prava, a žene nemaju i s te strane je ogromna hijerarhijska razlika u društvenom položaju muškaraca i žena. S druge strane je ono što se ponekad interpretira kao tolerantnost antičkih Grka spram homoseksualnosti čak izjednačavanja statusa između homoseksualnosti i heteroseksualnosti što se zapravo prema povijesnim fragmentima koje imamo čini točnim. Ono što se čini da su različite gradovi državice različito regulirali to pitanje seksualnog odnosa među muškarcima i to ponajprije kad je riječ o onim gradovima u kojima je postojala određena snošljivost spram takvih odnosa, dakle ponajprije ta tolerancija se odnosila na seksualne odnose tzv. kroz generacijski seksualni odnos, kroz odnos odraslog muškarca i mladića dakle nekog kojeg Grčka kultura još nije smatrala muškarcem. Pri čemu je tolerancija počivala na činjenici da Grci nisu razlikovali heteroseksualne odnose od homoseksualnih odnosa.- kazao je prof. dr. Štulhofer, te dodao kako se “čini da su primarnu razliku stavili između seksualno aktivnog i seksualno pasivnog partnera pri čemu seksualno pasivni partner nije mogao biti muškarac zato jer se to kosilo sa hijerarhijskim statusom muškarca u grčkom društvu, nego je to mogao biti još ne muškarac, drugim riječima mladić kojeg Grci još nisu smatrali punopravnim muškarcem. Njegovo sudjelovanje u istospolnom seksualnom kontaktu nije bilo prijetnja za muški status. Aktivna strana bez obzira s koje strane dolazila uvijek se smatrala kao muška, kao macho. U tom smislu ponajprije treba razumijeti ono što se čini tolerantnošću antičke Grke prema istospolnom seksualnom kontaktu.”

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s