Gošća zdravlja: JADRANKA APOSTOLOVSKI

Mobbing – zlostavljanje na radnom mjestu 

Jadranka Apostolovski,
predsjednica udruge mobbing

“U početku bijaše Riječ, Ivan 1:1-3.

Naša različitost i kreativnost najviše dolazi do izražaja u poslovnoj sredini. Poštivanje tih vrijednosti pojedinca, pravo na drugačije mišljenje o istoj stvari, aktivno slušanje i dobar prijenos informacija ključ su za uspjeh. Međutim, u radnim sredinama u kojima nije moguće ili se ne čuje drugačije mišljenje o istoj stvari rađa se sukob, konflikt. Taj neriješeni sukob dovodi do poremećaja međuljudskih odnosa i tu prvu  fazu zapravo bismo mogli nazvati „početak kraja“.

U drugoj fazi taj neriješeni sukob prerasta u psihoteror, događaju se razne spletke, poniženja, psihičko zlostavljanje zbog kojeg izabrana žrtva gubi svoje dostojanstvo. Osoba gubi potporu svoje radne okoline, pravo glasa, ugled.

Zbog svoje osobnosti, drugačijeg mišljenja ili ideje koja nije prihvaćena osoba postaje „dežurni krivac“ za poslovne  neuspjehe, počinje se osjećati izolirano, neshvaćeno, svakodnevno je pod stresom, što je treća faza neriješenog sukoba.

U obrani svojih stavova ili ideja koje radna sredina ne želi prihvatiti ili čuti osoba se još više trudi, a takav stres dovodi do sindroma  izgaranja na poslu,  koji se još naziva i „burnout“.

Sindrom burnout ili sindrom izgaranja na poslu označava progresivni gubitak idealizma, energije i smislenosti vlastitog rada kao posljedice nezadovoljstva  i stresa na radnom mjestu. Izgaranje na poslu slično je sindromu kroničnog umora, no kod burnouta mijenja se stav prema poslu, što za  kronični umor nije karakteristično. Također, mogu  se  javiti psihosomatski i depresivni poremećaji.

 I, na kraju, kao rezultat dugotrajnog psihoterora javljaju se kronična oboljenja i poremećaji, osoba  najčešće napušta  posao ili čak jedini izlaz vidi u suicidu.

 Istraživanja provedena u Švedskoj govore da je 20% suicida povezano direktno ili indirektno s problemima na radnom mjestu. U Njemačkoj  su izračunali da jedan  radnik koji je bio izvrgnut mobbingu košta poduzeće između 25 i 75 tisuća eura godišnje zbog gubitaka uzrokovanih izbivanjem s posla, a njemačka Krankenkasse priznaje liječenje žrtava mobbinga u okviru obaveznog zdravstvenog osiguranja. U Saarbrueckenu je osnovana i prva klinika za žrtve mobbinga.

Mobbing je specifični oblik ponašanja na radnom mjestu kojim jedna osoba ili više njih  na razne načine planirano, osmišljeno i sofisticirano  narušava čast, ugled i dostojanstvo druge osobe  i to s ciljem eliminacije s radnog mjesta.

Takva je agresija zapravo više ili manje otvoren nasrtaj na integritet druge osobe koji karakteriziraju uvrede, omalovažavanje i kršenje osnovnih ljudskih prava. Agresija u slučaju mobbinga teško se dokazuje jer je zapravo nevidljiva, zanemariva i maskirana u ‘pametne riječi i objektivne prosudbe’,  a ipak, to je snažna i ciljano usmjerena akcija nepoštenog načina razmišljanja. Zlostavljanje  na radnom mjestu najčešće se doživljava kao usmeni komentar koji može mentalno povrijediti ili izolirati žrtvu, ali može biti uključen i fizički kontakt. Da bi se neko zlostavljačko ponašanje moglo smatrati mobbingom potrebno je dokazati postojanje uzročne veze između štetnog ponašanja koje je prouzročilo posljedice, odnosno mora se dokazati da se radi o zlostavljanju tijekom duljeg vremena  u odgovarajućim vremenskim intervalima koji su sustavno slijedili i nanijeli štetu.

Neki od primjera zlostavljačkog ponašanja uključuju sljedeće:

  • Širenje zlonamjernih glasina, ogovaranja ili podataka koji nisu istiniti
  • Isključenje ili socijalna izolacija osobe, npr., „zaborave“ je pozvati na zabave, proslave, ignoriraju je na pauzama
  • Zastrašivanje
  • Podcjenjivanje ili namjerno omalovažavanje onoga što osoba radi
  • Izbjegavanje dodjeljivanja složenijih poslova bez opravdanih razloga
  • Stalno mijenjanje uputa za rad
  • Postavljanje rokova koje je nemoguće ostvariti
  • Zadržavanje informacija ili namjerno davanje krivih informacija
  • Zbijanje uvredljivih šala na račun  govora, izgleda, držanja, odijevanja, nacionalnosti  ili regionalne pripadnosti
  • Miješanje u privatnost osobe putem neprovjerenih glasina, kleveta, izmišljanja seksualnih intriga
  • Dodjeljivanje poslova i zadataka koje jedna osoba ne može obaviti
  • Nedodjeljivanje posla kako bi se osoba osjećala beskorisno
  • Vikanje i upotreba vulgarnih riječi
  • Stalno i uporno kritiziranje bez mogućnosti  za objašnjenje
  • Podcjenjivanje stavova i mišljenja
  • Nezasluženo kažnjavanje

Anketa  provedena u Udruzi pokazala je da nam mobbing prijavljuje 66% žena i 34% muškaraca. Što se tiče stručne spreme, najveći broj ispitanika/ica je sa srednjom stručnom spremom (35,3% muškaraca i 45,5% žena), zatim sa fakultetskim obrazovanjem (29,4% muškaraca i 36,4% žena), dok ih je najmanje sa završenom osnovnom školom (2,9% muškaraca i 6% žena). Veći je broj muškaraca zaposlenih u privatnim poduzećima (52,9%), dok je kod žena veći broj onih koje su zaposlene u državnim poduzećima (53%).

Mobbing se, prema istraživanjima najčešće događa u loše organiziranim poduzećima. Mora se naglasiti da je to priča koja na kraju nema pobjednika.

Poduzeće u kojem se zlostavljanje događa trpi gubitke zbog neučinkovitosti, čestog izbivanja radnika s posla zbog bolovanja, a u slučaju tužbe sudu i zbog visokih odvjetničkih naknada i naknada štete ukoliko radnik dobije spor.
Naravno, štetu trpi i država zbog troškova dugotrajnih bolovanja i skupih liječničkih pregleda kroz zdravstveni sustav, a ukoliko dođe do prijevremenog ili invalidskog umirovljenja radi nastale zdravstvene štete, trpi i mirovinski sustav.
Najveću štetu trpi zlostavljana osoba i njena obitelj. Dugotrajnije trpljenje zlostavljanja na radnom mjestu uvijek dovodi do ozbiljnih zdravstvenih posljedica uključujući pojačani rizik razvoja tjelesnih i psihičkih bolesti.

Da bi se spriječilo da do zlostavljanja na radnom mjestu uopće dođe, potrebno je izraditi i primjenjivati programe prevencije. Ti programi trebali bi biti izrađeni u suradnji uprave poduzeća i predstavnika radnika i biti primjenjivi na sve zaposlene u poduzeću. Programi trebaju biti pisani jasnim i jednostavnim jezikom i u njima treba biti definirano sve što se smatra zlostavljanjem ili bilo kojim drugim oblikom uznemiravanja na radnom mjestu. Također treba odrediti sankcije za nedozvoljeno ponašanje, ohrabriti zaposlene da prijave zlostavljanje ili bilo koji drugi oblik uznemiravanja i imenovati u poduzeću osobu zaduženu za zaštitu dostojanstva radnika kojoj se radnici mogu pritužiti i zatražiti zaštitu.

Poduzeća koja shvaćaju koliko je važno graditi pogodno ozračje za pozitivnu komunikaciju, dobre međuljudske odnose i najvažnije, brinuti za zdravlje svojih zaposlenika, osiguravaju održavanje seminara i edukacija i provođenje naučenih preventivnih programa u primjeni i praksi.

Neka poduzeća internim pravilnicima imaju do u detalje regulirane odnose i ponašanja među zaposlenima, a najvažnije je to da je svaki radnik upoznat s tim pravilnicima i da ih je osobno preuzeo prilikom sklapanja radnog odnosa.

Međuljudski odnosi u poduzećima ključni su za uspjeh ili neuspjeh, stoga je od izuzetne važnosti razvijati pozitivnu radnu klimu temeljenu na zdravoj i uspješnoj komunikaciji. Jer mobbingom se nikako ne mogu stvoriti pozitivne promjene, on je izraz nerješavanja sukoba i održavanja ozračja neprijateljske komunikacije.

Ne smijemo zatvarati oči pred ovim problemom, uvijek moramo biti svjesni činjenice da čovjek ne može biti sretan i produktivan na svom poslu ako je okružen nesretnim ljudima.

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s