Gošća zdravlja: Predsjednica Hrvatske udruge za hospicij, dr.med. Ivanka Kotnik

 

Gdje se “zagubila” ideja o otvaranju hospicija u Zagrebu?

Svi zainteresirani za hospicijsku pomoć i palijativnu skrb mogu se javiti u Domu zdravlja Istok , svaki radni dan, od ponedjeljka do petka od 9 u jutro do 17 poslipodne na telefon: 2344- 835. Kako hospicij obavlja i edukaciju jednom tjedno kroz tri mjeseca svi zainteresirani bez odbzira na dob i spol i na obrazovanje mogu se javiti također na isti broj telefona radi prijave za volonterski posao.

Pojam hospicij vuče svoje porijeklo od latinske riječi hospicijum koja označuje mjesto gdje je gost ljubazno primljen, gdje se prema njemu odnosi sa poštovanjem. Povijesno gledajući, to je mjesto gdje su putnici namjernici bili primani ili liječeni u posebnim zgradama koje su bile smještene izvan mjesta. Na taj način bilo je osigurano da ostatak grada ostane u redu. Uglavnom, hospicij je mjesto gdje je netko ljubazno primljen. Moderni hospicij kod nas započinje 1994. godine kada je prof. Anica Jušić pri Zboru liječnika osnovala Društvo za hospicij i palijativnu skrb. Ona je osnovala pri Zboru liječnika Društvo kako bi medicinare educirala i senzibilizirala za tu vrstu pomoći osobama koje su u životno ugrožavajućoj bolesti. Znači koje boluju od karcinoma u uznapredovaloj fazi i njihovim obiteljima. 1997. je osnovana Udruga prijatelja Nade. Ona je bila logistička potpora društvu na nivou grada Zagreba. Na žalost to je Društvo vrlo brzo utrnulo. Ali značajno je to da se 1999. godine osniva Hrvatska udruga prijatelja hospicija koja traje do danas. – Ona je bila logistička potpora društvu na Republičkom nivou, međutim, unazad nekoliko godina mi djelujemo samostalno kao ravnopravan partner društvu.- reći će predsjednica Hrvatske udruge prijatelja hospicija dr.med. Ivanka Kotnik.

Inače, povijesno gledajući, hospicij se kod nas spominje već u Dubrovniku u 14. stoljeću kad je bila osnovna djelatnost gdje je njega bila naglašena i gostoprimstvo . Međutim ona je kroz stoljeća zamrla.

  • Tako da sad nanovo ono što je zamrlo obnavljamo, ali sad više nije naglasak samo na njezi nego i na medikamentnoj terapiji neugodnih simptoma od kojih je najčešća bol. Hospicij je pokrenut s ciljem da se pomogne bolesncima u terminalnoj fazi života i njihovim obiteljima putem palijativnog tima – hospicijskog tima koji se satoji od grupe profesionalaca raznih specijalnosti koji su poveznica između bolesnika i obitelji i između specijalista i njihovih liječnika obiteljske medicine – govori dr. Kotnik, te dodaje kako su “ Korisnici hospicija u nas bolesnici u uznapredovaloj fazi malignih bolesti i njihove obitelji. Značajno je to da se ne bavimo samo sa bolesnikom koji boluje od maligne bolesti nego radimo i psihosocijalnu potporu i pomoć članovima obitelji ne samo dok je bolesnik živ nego i nakon što on fizički ode. Pomoć u žalovanju pružamo.”

  • Službeno u Hrvatskoj ne postoji niti jedan hospicij, osim u novom Marofu. Mi ovo sve radimo, unazad deset godina, na volonterskoj osnovi. Imamo 70 volontera. Za sada je samo jedan zaposleni.S time da postoje dvije grupe volontera. Postoje volonteri na medicinskoj osnovi i volonteri koji nisu medicinari. Ovi koji su medicinske profesije tvore hospicijski palijativni tim i idu u hospicijske kućne posjete. To je jedini oblik obavljanja hospicijske djelatnosti u Hrvatskoj, uz koa što sam već posmenula hospicij u Novom marofu. Znači odlazak u domove bolesnika koji su pušteni u domove iz bolnice. Napravljeno je sve što se moglo napraviti i zapravo su pušteni da umru kod kuće.- kazat će dr. Kotnik.

    Cilj hospicijskog palijativnog tima je da u kućnim uvjetima bolesniku i obitelji pomažu u olakšavaju neugodnih simptoma od kojih je najčešča bol, a tu su još i mučnina, opstipacija, anoreksija, kaheksija.

  • Na taj način se poboljšava kvaliteta preostalog dijela života bolesnika i njegove obitelji. Interesantan je pojam kvalitete života. Kvaliteta života je sve ono što bolesnik smatra da bi trebao još imati. Znači , za svakog bolesnika je kvaliteta života drugačija. I mi nastojimo tu kvalitetu kojoj bolesnik teži ostvariti dok je bolesnik još živ. Obično se znatna kvaliteta postiže ako se bolesnik oslobodi boli, jer onda može pozornost obratiti na druge stvari. Dok ga boli onda je samo usredotočen na bol i želi da se bol zaustavi.- govori dr. Kotnik.

    – Kod nas bi moglo biti jako puno korisnika palijativne skrbi. Međutim, kako djelujemo kao volonteri, odlazimo u vizitu i ako jesu za našu vrstu djelatnosti u tom slučaju nastavljamo sa planiranjem i radom sa obitelji.- kazat će dr. Kotnik te dodati kako su “ Stariji bolesnici relativno informairane osobe jer slušaju radio i razna glasila koja su namijenjena njima i kroz to upoznaju nas, javljaju nam se, te traže našu pomoć.”

    Svi zainteresirani za hospicijsku pomoć i palijativnu ksrb mogu se javiti u Domu zdravlja Istok , svaki radni dan, od ponedjeljka do petka od 9 u jutro do 17 pospijepodne na telefon: 2344- 835. Kako hospicij obavlja i edukaciju jednom tjedno kroz tri mjeseca svi zainteresirani bez odbzira na dob i spol i na obrazovanje mogu se javiti također na isti broj telefona radi prijave za volonterski posao. Edukacija se obavlja i u Domovima, a čak su i studenti 4. gdoine medicine koji slušaju predavanja iz palijativne skrbi pokazali interes. Predavanja na Medicinskom fakultetu iz palijativne skrbi su na engleskom jeziku, a prema riječima dr. Kotnik, bilo bi “dobro da se palijativna slrb počne predavati i na hrvatskom jeziku”.

  • Moram naglasiti da je gotovo u cijelom svijetu hospicij prihvaćen oblik djelatnosti i to s ove i one strane Velike bare. Dio nas koji smo još u hospiciju educirao se 2001. u SAD-u odakle ima jako dobra iskustva. Po cijeloj Europi postoje hospiciji, a u Poljskoj postoji specijalizacija iz palijativne medicine. U svim zemljama bivše Jugoslavije postoje hospiciji. U nekima čak i nekoliko. U Bosni i Hercegovini i u Sloveniji. – kazat će dr. Kotnik, te istaknuti kako “ Na žalost u Hrvatskoj to još nije prihvaćeno. Mi dobivamo moralnu potporu od većine ministara iz Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi koji su bili, dobivamo potporu na nivou Grada, međutim to je za sada moralna potpora, ali mi želimo nešto više”

  • Želimo se profesionalizirati do kraja kako bi se samo time mogli baviti, naročito članovi medicinskog dijela palijativnog tima.Planira se zaposliti liječnički tim od ginekologa, pulmologa, urologa i svih specijalizanata kao i svih ostalih profesija- naglasit će dr. Kotnik.

    Prvi moderni hospicij je vezan uz London i uz ime Cecily Sanders koja je 60-tih godina prošlog stoljeća osnovala hospicij Sv. Luke gdje je naglasak bio na osim na njezi i na medikametnoj terapiji neugodnih simptoma. Od nje se širi ta ideja palijativnog pokreta pomoći bolesnicima u uznapredovaloj fazi bolesti, cijelim svijetom.

  • U Engleskoj hospicij funkcionira savršeno. Mislim da neke osnove palijativne skrbi treba usvojiti i onda primjeniti na naše uvjete. Jer svaki hospicij u svakoj zemlji ima neke svoje osobitosti. Tako da je najbolje prilagoditi se postojećim uvjetima, ali sa svim idejama i kvalitetom koje dolauze iz centra, tj. iz Engleske.- govori dr. Kotnik.

  • Mi smatramo da smo uspješni u našem poslu ako bolesnik dobije kvalitetu života kojoj teži, ovaj preostali dio života. Ako obitelj i on odradi sve što je potrebno, ako umire oslobođen boli. Mi se po tome razlikujemo od kurativne medicine koja smrt bolesnika smatra svojim neuspjehom. Mi imamo holistički pristup. Za nas nije bolesnik samo skup organa koji trebaju funkcionirati najbolje ili ne funkcioniraju najbolje, nego je on za nas cjelina koja ima svoje težnje, svoje potrebe, strahove s kojima nastojimo mi raditi i olakšati mu posljednje dane- nastavlja dr. Kotnik, te dodaje :” Moram priznati da su nas kod nas svi gledali ispočetka malo sumnjičavo, jer naša kultura je takva da je bolest i žalovanje privatna, obiteljska stvar”

  • . Ali kad vide da radimo sa dobrim namjerama i da nemamo nikakvih primisli, te da je naš rad na dobrobit svih njih u tom slučaju postajemo i prijatelji. Sa nekima održavamo i vezu godinama poslije nakon što je njihov član obitelji umro.- kazat će dr. Kotnik.

  • Naši planovi su svakako da se profesionaliziramo do kraja. U Zakonu već stoji od 2003. godine da se na nivou primarne zadravstvene zaštite može osnovati jedinica za palijativnu skrb u Domu zdravlja. Iako nije definirano je li ona u Domu zdravlja ili je mobilna pa ide u hospicijske kućne posjete. Ono što je za nas važnije je mogućnost za osnivanja ustanove za palijativnu skrb. Znači, mjesto – zgrade, gdje bi mi mogli imati dnevnu bolnicu, ambulantu za palijativnu skrb i mjesto za sastanke tima.- govori dr. Kotnik, te istiće “ Tim više jer je vijeće ministara Europe postavilo jedan od uvjeta prihvaćanja ulaska Hrvatske u EU da u Hrvatskoj postoji palijativna skrb koja nije na volonterskom principu nego koja je u sistemu zdravstva. Ovo ispada čudno, jer mi u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti jesmo u sistemu zdravstva, međutim, to je za sada samo mrtvo slovo na papiru.”
  • Imali smo jedan teren u Dubravi, blizu bolnice Dubrava. To je već odavno našoj osnivačici prof. Jušić obećao ondašnji gradonačelnik Milan Bandić. Međutim to se u međuvremenu razvodnilo i nestalo. Tražimo lokacije. Nastojimo organizirati koncerte kojima bi prikupili sredstva, ali smo još u fazi traženja. Hospicij kakav mi zamišljamo trabala bi biti zgrada u zelenilu gdje bi se bolesnici osjećali ugodno. Zgrada bi istovremeno trebala biti izdvojena iz grada, ali i na dohvat ruke. Ona, koja ima dobru vezu sa gradom. Mi smo imali već jedan koncert za izgradnju hospicija Sv. Luke, prije više godina i skupili smo određena sredstva koja su oročena i koja čekaju neka bolja vremena.- za kraj je poručila dr. Kotnik.

.

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s