Gošća zdravlja: prof.dr.sc. Svetlana Božić Fuštar

Gošća zdravlja: prof.dr.sc. kineziologije,
SVETLANA BOŽIĆ FUŠTAR
sa Filozofskog fakulteta u Zagrebu

Između svih ostalih preventivnih svojstava vježbanje ima i antidepresivan učinak!

Ako ste od onih koji sa (svakom) Novom godinom okrećete i novu životnu stranicu “pa, ste baš od ove Nove godine” odlučili početi sa vježbanjem i više se posvetiti svojem zdravlju dobro će vam doći slijedeći savjeti i pojašnjenja prof.dr.sc. Svetlane Božić Fuštar koja nam piše o važnosti tjelovježbe:

Današnji suvremeni i sve više sjedilački način života, nažalost, nema pozitivne i dobre učinke na naš organizam jer tijelo naprosto nije stvoreno da bude neaktivno. Svojom neaktivnošću, neprimjerenom prehranom i prekomjernim emocionalnim opterećenjima možemo dovesti svoje tijelo do faze propadanja i zbog toga dolazi do sve većeg broja oboljenja koja su najčešće hipokinezijskog podrijetla. Nebrojeno puta je već ponovljeno da određena razina tjelesne aktivnosti ima izrazit značaj u prevenciji i korekciji gojaznosti, blage arterijske hipertenzije, šećerne bolesti, povišene razine masnoća u krvi, čimbenika opasnosti za razvoj bolesti srčanožilnog sustava. Te su bolesti među vodećima u suvremenoj civilizaciji. Dobro je argumentiran i značaj odgovarajuće tjelesne aktivnosti u sekundarnoj prevenciji koronarne bolesti srca. Tjelesno vježbanje jedan je vid i antidepresiva te pomaže ljudima koji imaju umjerenu ili jaku depresiju (sve većeg zdravstvenog problema današnjeg vremena).

Suvremeni javnozdravstveni pristup, u promicanju tjelesno aktivnog načina življenja, bazira se  na svakodnevnoj i umjerenoj tjelesnoj aktivnosti u trajanju od oko 30 minuta. Možemo istaknuti da tjelesno vježbanje ima zdravstveno-preventivni utjecaj samo onda kada se kontinuirano provodi tijekom čitavog života. To je svakako vrlo jak razlog za bavljenje rekreacijom i sportom te za održavanje nastave tjelesne i zdravstvene kulture u vrtićima, školama i na fakultetima. S usvajanjem zdravih navika i edukacijom o važnosti tjelesne aktivnosti treba započeti vrlo rano, još kod djece predškolske dobi, prvenstveno zbog toga što je njihov organizam u dinamičkom razvoju i podložan je kvalitativnim promjenama. Tjelesna aktivnost jedan je od temeljnih uvjeta za pravilan rast i razvoj djece predškolske dobi. Djeca imaju izrazitu potrebu za kretanjem jer upravo time upoznaju svijet oko sebe, razvijaju osjetila, uče i stječu kontrolu nad vlastitim tijelom što čini kvalitetnu podlogu očuvanja zdravlja u daljnjem životu. S djecom predškolske dobi najčešće se provode osnovni oblici kretanja (hodanje, skakanje, trčanje, penjanje, puzanje, bacanje, vučenje, guranje…) u kombinacijama s različitim igrama. Vježbajući kroz igru, djeca se najčešće spontano ponašaju i izražavaju svoje osjećaje. Već i u toj dobi trebamo posebnu pažnju posvetiti držanju tijela kao i pravilnom disanju.

Veliki dio tjelesne aktivnosti dječje dobi i mladenaštva odvija se izvan sata tjelesne i zdravstvene kulture, u okviru organiziranih sportskih programa, sportskih aktivnosti (natjecanja) i sportsko-rekreativnih aktivnosti. Preporuka je da se djeca najranije dobi uključe u sportove koji čine tzv. bazu sportova kao što su plivanje, gimnastika i atletika, a da se nakon toga usmjeravaju i u ostale sportove, s obzirom na sportske predispozicije i osobne želje.

Važno je naglasiti da je tjelesna aktivnost jedan od ključnih vanjskih faktora koji bitno utječu na rast i sazrijevanje. Najjednostavnije rečeno, rast predstavlja povećenje tjelesnih dimenzija (visina, težina, promjena građe tijela, proporcija, sastava tijela), dok je pod pojmom sazrijevanja obuhvaćena dinamika promjena i napredovanja do postignuća biološke zrelosti.

Sport ima pozitivan učinak na razvoj osobnosti, radnih navika i samodiscipline, emocionalan razvoj koji nam pospješuje bolju socijalizaciju,smanjenje anksioznosti te mogućnosti smanjenja blagog i kroničnog stresa koji u kombinaciji s ostalim štetnim utjecajima može dovesti do velikih komplikacija organizma. Nakon nešto dužeg perioda bavljenja sportom, za vrijeme postupnog sazrijevanja, mladi organizam će fiziološki jačati te funkcionalno napredovati u svim svojim aspektima.

S obzirom na to da sport izaziva pozitivnu transformaciju kod aktivnih sudionika, važno je naglasiti potrebu da su vrata sporta otvorena svima koji se za njega odluče (kroz izvannastavne, izvanškolske sportske aktivnosti, sportske klubove i sl.). Osim što je jedan od primarnih ciljeva bavljenja sportom postići što bolje rezultate u izabranoj grani sporta, smatra se da sport i bavljenje sportom mora imati za djecu i druge poruke, a osobito one koje imaju trajniju vrijednost kao npr. razvijanje pravilnog odnosa prema zdravlju, stvaranje navika za redovnim vježbanjem te orijentacije o tome što, kako, koliko i zašto treba vježbati.

Pozitivnim stavom o tjelesnom vježbanju, sportu, rekreaciji i dobrobitima koje nam pruža, utječemo na široku populaciju (djecu, mladež, srednju i stariju dob) i potičemo ih na aktivno sudjelovanje kao i na promjenu predrasuda i negativnog stava prema tjelesnom vježbanju.

Preporuča se umjerena tjelesna aktivnost i za žene u trudnoći jer im pomaže u smanjenju bolova u leđima, poboljšanju kardiorespiratornih sposobnosti i smanjenoj mogućnosti pojave preeklampsije kao i pozitivnom utjecaju na psihičko stanje. Tjelesnom vježbom smanjuju se i česte pojave vrtoglavica, slabosti i oteklina udova kod trudnica, prevencija pojave dijabetesa. Zbog specifičnosti stanja u kojemu se žena nalazi potrebno je oprezno izabrati vrstu aktivnosti. Tjelesno vježbanje tijekom trudnoće pruža veliki broj prednosti, ali pod uvjetom da se provodi pod stručnim nadzorom i prilagođeno individualnim potrebama. Jedan od najvažnijih uvjeta prilikom odabira jest zadovoljiti afinitete trudnice te izabrati aktivnost koja je bezopasna. Koliko trudnica smije vježbati ovisi uglavnom o njezinoj kondiciji prije trudnoće. Žena koja nikada nije prije vježbala ne bi se trebala upustiti u neki zahtjevni program. Jednako tako ona žena koja je ranije intenzivno vježbala ne bi to ni sada trebala potpuno prestati. Potrebno je dati prednost aktivnostima koje aktiviraju velike mišićne grupe i razvijaju srčanožilne sposobnosti. Takve aktivnosti preporučljivo je provoditi 3 – 5 puta tjedno u trajanju od 15 do 30 minuta.

Nikako ne smijemo zanemariti i uključivanje osoba starije životne dobi u proces tjelesnog vježbanja, obzirom na to da su današnji naraštaji starijih osoba tjelesno trošniji i manje sposobni izvoditi svakodnevne aktivnosti, za razliku od prijašnjih, pri čemu može biti razlog manje kretanje i smanjen fizički rad. Tjelesnim vježbanjem može se postići da ljudi zadrže određenu razinu jakosti, fleksibilnosti i izdržljivosti u kasnijim godinama što će im omogućiti kvalitetniji život te da mogu bez prevelikog napora obavljati svakodnevne aktivnosti. Pozitivni učinci tjelesnog vježbanja ogledaju se i u smanjenju tjelesne masti kao i u odgađanju smanjenja stope gubitka koštane mase.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije trenutačno je u svijetu 1,7 milijardi odraslih ljudi s prekomjernom tjelesnom težinom. Ono što nas posebno zabrinjava jest podatak da u RH 64% odraslih muškaraca i 54% žena ima prekomjernu tjelesnu težinu, a pretili su podjednako i muškarci i žene, 20%. Posebno zabrinjava činjenica da viška kilograma nije pošteđen ni sve veći broj djece.

Debljina je stanje prekomjernog nakupljanja masnog tkiva u organizmu što je posljedica većeg unosa energije u obliku hrane (kalorija) nego što je organizam troši.

Uz genetsku podlogu, stil života, sjedenje na poslu, sjedenje pred računalom, u automobilu na putu s posla i na posao, pred televizorom, kao i prehrambene navike na poslu i u obitelji (jedemo više nego što nam je potrebno), nedovoljnu fizičku aktivnost i neke bolesti kao primjerice depresiju, neurološke poremećaje, uzimanje lijekova tipa kortikosteroida i antidepresiva također mogu dovesti do povećanja tjelesne težine. Prema statističkim podacima fizički je neaktivno 83% muškaraca i 95% žena, a to je u konačnici i rezultat prekomjerne težine građana Republike Hrvatske.

U Europi je oko 50% muškaraca i 35% žena s povećanom tjelesnom težinom. Od posljedica pretilosti umire svake godine 320 000 ljudi. Svaki drugi Nijemac predstavlja ugroženu grupaciju, a Britanci prednjače. U zadnjih 20 godina pretilost je u Britaniji porasla za 21%. Najveći uzročnici ovakvog stanja su nedovoljna fizička aktivnost i nepravilna prehrana.

Hrvatska je na petom mjestu u Europi. Ispred nas su samo Britanija, Turska, Grčka i Malta. Među obrađenih 194 zemalja svijeta mi smo na 71. mjestu. Većina radno aktivnih obavlja lake poslove, a samo 17% muškaraca i 4% žena u slobodno vrijeme bavi se nekom aktivnošću. Polovica od dva milijuna Hrvata ima prekomjernu tjelesnu težinu, a najviše pretilih živi u Zagrebu. U Zagrebu 60% osoba ima prekomjernu tjelesnu težinu, a 12% učenika zagrebačkih osnovnih škola je preteško, dok je 4% pretilo. U Hrvatskoj nema pothranjenih, ali je evidentan specifični kvalitativni prehrambeni deficit i kvalitativni deficit vitamina i minerala.

Iako podaci više međunarodnih studija pokazuju da sljedbenici mediteranske prehrane imaju 9% nižu stopu mortaliteta (smrtnosti), 6% nižu učestalost karcinoma, 9% manju smrtnost od kardiovaskularnih bolesti i 13% nižu učestalost Alzheimerove i Parkinsonove bolesti, u našem priobalju sve je manje mediteranske prehrane i sve je više pretilih. Ribu i maslinovo ulje zamjenjuju crveno meso, industrijski pripremljena hrana i velik unos masnoća.

Iz svega prethodno navedenog, kao stručna osoba, mogu ustvrditi da je tjelesna aktivnost nužno potrebna i ima pozitivan utjecaj na očuvanje zdravlja tijekom cijelog života. Smatra se da je čovjek sposoban za tjelesnu aktivnost tako dugo dok živi te da godine nisu nikakvo ograničenje, budući da je i kretanje jedna od osnovnih bioloških potreba čovjeka u svakoj životnoj dobi.

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s