Gošća zdravlja: prof.dr.sc. VIDA DEMARIN

Gošća zdravlja: akademkinja,
prof.dr.sc. Vida Demarin

Hrana i mozak!

Kada je prije više od četiri godine u jednoj od zgrada u središtu Zagreba, nekoliko tjedana prije Božića i Silvestrova ugledna neuropsihijatrica i autorica brojnih stručnih knjiga i udžbenika iz područja neurologije, prof.dr.sc.akademik, Vida Demarin držala predavanje na temu “kako hraniti mozak”, te tom prigodom istaknula kako su za mozak “jako zdravi orasi”, netko iz publike je duhovito primijetio kako će on “baš sad pred Novu godinu odojka našpikati orasima”. Akademkinja Demarin spremno je prihvatila šalu i živo se uključila u raspravu svih zainteresiranih. Nije nam, međutim poznato, je li već tada prof.dr.sc. Demarin imala u vidu svoju najnoviju knjigu “Hrana za mozak” koja je u stručno-popularnoj literaturi postala bestselerom. Za prilog o zdravlju za portal Zrnca mudrosti uz šalicu kave, akademkinja Demarin govorila je o tome “čime hraniti mozak da bismo ga osnažili i održali zdravim, ali i o zdravom načinu života općenito”.

–       U posljednje vrijeme sve se više ističu tri stupa na kojima počiva naše zdravlje: zdrava prehrana, kretanje i tjelesna aktivnost te emocionalno zdravlje. To su osnovice uz pomoć kojih ljudi diljem svijeta dosižu zdravu dob od stotinjak i više godina – kazala nam je prof.dr.sc. Demarin, te dodala “ako se pozabavite odabirom prehrambeno vrijednih namirnica, a pri tom učinite kalorijsku restrikciju, omogućit ćete svom mozgu da radi kako vam je potrebno – uz bolje pamćenje, mudro razmišljanje, očuvanu koncentraciju i emocionalnu uravnoteženost koja će vam postati dijelom svakodnevnice”

–       Jednako vrijedno je hrani posvetiti osobitu pažnju ako imate poteškoća s migrenskom glavoboljom, multiplom sklerozom, Parkinsonovom bolesti, demencijom, tumorom, depresijom ili shizofrenijom – naglasila je prof.dr.sc. Demarin.

Da biste osvijestili što je to točno što mozak voli i treba predlažemo da si zamislite egipatsku piramidu te svakoj stanici pridodate jedan naziv: aminokiseline, nezasićene masne kiseline, glukoza i mikroelementi. Te stanice su jednakovrijedne i zbog toga mozgu uvijek potrebne. Aminokiseline pomažu u tvorbi neuroprijenosnika (kemijskih tvari pomoću kojih moždane stanice komuniciraju), nezasićene masne kiseline održavaju staničnu strukturu, glukoza je potrebna u staničnoj pretvorbi energije, a mikroelementi se koriste u brojnim unutarstaničnim enzimskim procesima.

–       U stvarnosti, sve te sastojke naći ćete u dovoljnim količinama ako se pridržavate načela Mediteranske prehrane! Ona se temelja na svakodnevnoj konzumaciji cjelovitih žitarica, nekoliko dnevnih obroka voća i povrća, uključivanju mahunarki i orašastog voća, maslinovog ulja, jogurta te sireva i ribe. Nekoliko puta tjedno dozvoljeno je konzumirati meso peradi i jaja, dok se crveno meso preporuča samo jednom tjedno – reći će prof.dr.sc. Demarin.

U okviru ovih preporuka možemo istaknuti da je cjelovite žitarice važno uključiti u jutarnje I večernje obroke; dodatno u večernjim satima se preporučuju i škrobne namirnice poput tjestenine. Proteinske namirnice, poput ribe i mahunarki vrijedne su sredinom dana radi lakše probavljivosti i iskorištavanja. Najveći obrok mora biti do 19 sati, a poslije tog doba najbolje se suzdržavati od jela.

–       Umjesto jednog do dva poveća obroka u danu pokušajte umanjiti količinu hrane i rasporediti je u tri veća i dva manja obroka: zajutrak, doručak, ručak, užina i večera. Doručak i užina mogu se sastojati isključivo od voća ili povrća, a ne zaboravite da uz svježe voće uvijek možete uživati i u sušenom koje često obiluje tijelu toliko potrebnim mikroelementima – savjetuje prof.dr.sc. Demarin, te dodaje kako “ovakvim dnevnim prehrambenim rasporedom postiže se redoviti unos i sinteza neuroprijenosnika koji su ključni u radu mozga: acetilkolina, dopamina i serotinina.”

–       Acetikolin je najučestaliji u hrani, a nalazimo ga u mesu, ribi, mlijeku, žumanjcima jajeta, te cvjetastom povrću. Dopamin ćemo naći u mesu, ribi, mahunarkama i orašastom povrću, a serotonin u namirnicama škrobnog sastava – govori prof.dr.sc. Demarin.

Uz sve to posebna pozornost treba se posvetiti omega masnim kiselinama. Prema smještaju dvostruko nezasićene veze između susjednih ugljikovih atoma razlikujemo: omega- 3, omega- 6 i omega- 9 masne kiseline.

–       U životu, najčešće konzumiramo sasvim dovoljne količine omega- 6 masnih kiselina koje su u tijelu protuupalnog djelovanja čime pomažu u obrani od nama stranih i opasnih tvari. No, s namirnicama koje sadrže omega-3 masne kiseline ne možete pretjerati, a to su: losos, orasi, mljevene lanene sjemenke i laneno ulje, kuhana soja, kuhana ili oparena cvjetača, sjemenke gorušice, ribano kuhano zelje, oparena brokula, tofu, zelena salata, kuhane ili oparene prokulice, špinat i kelj, jagode, maline, bundeve, mahune, tuna, Jakobove kapice, oparene kozice ili škampi, sardine, inčuni i pastrva. Oprez je potrebno primijeniti samo u slučajevima ako uzimate lijekove koji sprečavaju zgrušavanje krvi – upozorit će prof.dr.sc. Demarin.

Važno je napomenuti da u maslinovom ulju nalazimo tri kiseline i to upravo u pravom omjeru: najveći udio čine omega-9 kiselina, zatim omega-6 i omega-3 kiselina. Dodatno, maslinovo ulje ima i analgetski učinak sličan lijekovima poput ibuprofena i to već u dnevnim količinama od četiri žlice.

–       Posljednje, ali nimalo manje važno je upozoriti na dovoljan unos tekućine u tijelo, jer je za održavanje metaboličkih procesa i izlučivanja otpadnih produkata tijelu potrebna voda. Preporučena dnevna količina tekućine je 1,5 litara. U jutarnjim satima, kad je organizam obično u fazi eliminacije, valja izbjegavati kofeinske napitke, a preko dana se “točite” juhom, voćem i povrćem – preporučila je prof.dr.sc. Demarin te kao zaključak dodala “ za one od vas koji sami spravljaju obroke, mali podsjetnik – prilikom kuhanja budite smireni, opušteni, vedri, jer će tako spravljena hrana biti mnogo boljeg teka!”

Smjerokaz pri odabiru namirnica i recepata potražite u knjizi akademkinje prof.dr.sc. Vide Demarin “Hrana za mozak” u izdanju VBZ-a koji poručuje kako “svima želi dugu i zdravu starost uz zdravi i sposobni um!”

Jedan odgovor na Gošća zdravlja: prof.dr.sc. VIDA DEMARIN

Odgovori na Jadranka Matkovic Otkaži odgovor

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s