Gost zdravlja: prof.dr.sc. IVAN ĐIKIĆ

Nije pronađen “eliksir mladosti”,
ali znanstvenici malim koracima i velim naporima rade na pronalasku uzroka karcinoma i na njegovom lijeku!

prof.dr.sc. Ivan Đikić sa Instituta u Frankfurtu i u Splitu

http://www.24sata.hr/image/znanstvenik-ivan-ikic-dio-nagrade-daje-bolesnoj-djeci-504x335-20071041-20101019004530-37160.jpg

Nije pronađen “eliksir mladosti”, jer je starenje neminovan proces. Znanstvenici malim koracima i velikim naporima i trudom rade na pronalasku uzroka karcinoma i na otkriću njegova lijeka. Mene , osobno, više zanima kako znanost može produljiti kvalitetniji životni vijek zbog poboljšanja higijenskih uvjeta, načina prehrane i kvalitete života nego zbog “eliksira vječne mladosti”. U nerazvijenim zemljama infekcije zbog loših higijenskih uvjeta su na prvom mjestu uzroka smrtnosti. Studente treba učiti moralu i cijenjenu radnih navika i istine. Hrvatska nije dovoljno kompetitivna znanstvenim sustavima Europske zajednice. Imamo potencijal za razvoj, ali potrebno je uvesti radikalne promjene.

Dobitnici Nobelove nagrade za medicinu svi od reda Amerikanci, dvije dame u čijem se društvu našao i jedan muškarac, Elizabeth Blackburn, Carol Greider i Jack Szostak, dobitnici su ove prestižne nagrade zahvaljujući “pronalasku eliksira vječne mladosti” i u medicinskim nastojanjima u borbi protiv raka za 2009.godinu. O njihovom otkriću pisalo se tek prigodno u svim dnevnim i tjednim hrvatskim tiskovinama, a i HTV je jednako tako prigodno popratio ovaj događaj. Međutim, hoćemo li zahvaljujući njihovu otkriću u sferi medicine moći izbjeći neizbježno starenje ili ga barem odgoditi i hoćemo li napokon stati na kraj ovako opakoj bolesti kakav je karcinom, te o značenju njihovog otkrića kao i o znanstvenom radu i uvjetima za razvoj i rad znanstvenika u nas, razgovor za naš portal ZMUSK vodili smo sa najuglednijim imenom u molekularnoj medicini, znanstvenikom godine, kojeg je proglasilo Europsko udruženje istraživanja raka 2009. godine u Budimpešti u srpnju mjesecu, te dobitnikom prestižne nagrade Američkog udruženja za istraživanje raka u Washingtonu, inače najstarija znanstvena organizacija koja se bori protiv raka, kao i dobitnikom niza priznanja iz područja medicine, te autorom mnogobrojnih znanstvenih radova objavljivanih u inozemnim časopisima prof. dr.sc. Ivanom Đikićem sa Instituta of Biochemisty u Frankfurtu i Splitu.

 

O kakvom je otkriću zapravo riječ kad se govori o otkriću “eliksira vječne mladosti i lijeku protiv raka, nagrađenih Nobelovaca za medicinu 2009. godine?
Spomenuti znanstvenici su otkrili  kako se krajevi kromosoma štite od poremećaja tijekom dijeljenja stanica. Prvo su Elizabeth Blakcburn i Jack Szostak otkrili da su krajevi kromosoma napravljeni od ponavljajućih sekvenci koji stvaraju kao malu zaštitnu kapsulu kromosoma, što prevenira nakupljanje nepotrebnih mutacija u genomu tijekom milijuna diobe koje se svakodnevno događaju u našem organizmu. Elizabeth Blackburn i Carol Greider (koja je bila studentica u laboratoriju Elizabeth Blackburn u to vrijeme) su nakon toga pronašli i enzime (nazvane telomeraze) koje održavaju normalnu dužinu i strukturu telomera-krajeva kromosoma. Jedno od najuzbudljivijih otkrića je bilo da se krajevi kromosoma kopiraju pomoću RNK koji služi kao baza za kopiju krajeva kromosoma, a ne DNK, što je bio odgovor na dugogodišnju enigmu kako se završeci razmotanih kromosoma mogu duplicirati na jednostrukom DNK predlošku.

Figurativno najlakše je za javnost objasniti ulogu telomera na primjeru plastičnih čepića na krajevima vezica za cipele koji onemogućuju da se vezice odmotaju i raspadnu. na isti način telomere održavaju kromosome zamotanim.

http://www.soundset.hr/datastore/imagestore/620_400/620_400_1350411225Sretni_penzioneri.jpg

O čemu se radi kad se govori da se “kromosomi repliciraju…”
Dužina cjelokupnog genoma kao linearnog lanca je tisućama puta duža nego veličina cijele stanice. Upravo radi toga cijeli genome je zamotan zajedno s proteinima unutar strukture koju zovemo kromosom. Kromosomi su vrlo važni za očuvanje genetskog integriteta stanice posebice tijekom dijeljenja, jer se moraju potpuno odmotati, duplicirati i ponovo stvoriti nove kromosome u novim stanicama.

Jesu li doista ovi znanstvenici pronašli “eliksir mladosti”?
Nisu. Cijela ta mistika oko eliksira mladosti je nepotrebna jer je nemoguće bezgranično produžiti život. U ovom konkretnom slučaju znanstvenici su primijetili tijekom starenja stanica krajevi kromosoma postaju sve kraći te da eksperimentalno skraćivanje telomera u kulturi stanica dovodi do njihove ubrzane smrti. S druge pak strane ukoliko se ti krajevi kromosoma produže korištenjem enzima telomeraza u eksperimentalnim uvjetima možemo malo produžiti život stanica u kulturama. Na temelju toga nemoguće je govoriti o bilo kakvom eliksiru mladosti, ali možemo raspravljati o tome da poznajemo mehanizam koji može omogućivati dulji i funkcionalniji život naših stanica. U tom smislu mogu spomenuti i činjenicu da su duže telomere pronađene u tumorskim stanicama, te da je to vjerojatno i jedan način pomoću kojeg tumorske stanice postaju otpornije na smrtnost uzrokovanu raznim terapijama od zračenja preko kemoterapeutika.

Da li su njihovim otkrićima konačno stali na kraj tako strašnoj bolesti kakva je oboljeljenje od raka?
http://www.zdravljezene.rs/sharednaslovna/clanci/slika23.jpg
Teorijski možemo raspravljati o načinima kako se mogu dizajnirati inhibitori enzima telomeraza koji će specifično skratiti telomere u tumorskim stanicama, a ne zdravim stanicama, i na taj način uzrokovao ciljanu smrt samo stanica tumora. Međutim za sada ne postoji bilo kakvi podaci o mogućem lijeku koji djeluje na telomerazu a koji bi eksperimentalno bio specifičan za tumorske stanice. Takav lijek će vjerojatno imati i dosta štetnih posljedica jer bi bilo kakvo skraćivanje krajeva kromosoma u zdravim stanicama moglo dovesti do ubrzanja procesa starenja, koje su vrlo usko povezane s kroničnim bolestima poput neurodegeneracije, mišićnih slabosti, kardiovaskularni poremećaja i drugih.

 

Ima li pravo znanost intervenirati u tako prirodan proces kakav je proces starenja, posebice u današnje vrijeme kad je na vrhu ljestvice vrijednosti mladost i ljepota?
Ta tema ce uvijek biti zanimljiva pojedincima željnima vječne ljepote i mladosti. No ta je tema prečesto prezentirana bombastičnim naslovima, velikim obećanjima, a malo je znanstvenih podataka koji danas mogu dokazati djelovanje tih “eliksira” ili “lijekova mladosti”. Prečesto je velika i laka zarada motivacija s jedne strane te s druge strane lakonsko vjerovanje određenog broja ljudi da ukoliko budu koristili te magične tablete ili napitke da će si produžiti život.

Kakve su mogućnosti da se zaista napravi lijek protiv starosti?
Mislim da je nemoguće naći lijek protiv starosti jer je starenje normalan fiziološki proces, vrlo kompliciran i što je još bitnije stalno se mijenja po zakonima Darwinove evolucije. Starenje je sastavni dio našeg života i mislim da se trebamo fokusirati na pitanje kako kvalitetnije živjeti. Kada u tome uspijemo shvatiti ćemo da u svim dobnim skupinama možemo biti sretni i lijepi. http://informer.ba/wp-content/uploads/2012/03/lijekovi.jpgStoga mene više zanima kako znanost može omogućiti kvalitetniji život velikom broju ljudi čiji se životni vijek značajno produžio u zadnjem stoljeću. I to ne zbog nekih eliksira, nego zbog poboljšanja higijene, prehrane, utjecaja okoline te napretka medicine. Glavni problem današnjice jest da produživanjem životnog vijeka kod ljudi suočavamo se s povećanom incidencijom i razmjerima bolesti poput neruodegeneracije i tumora. Te bolesti su direktna posljedica nakupljanja mutacija i staničnih poremećaja zbog produženog životnog vijeka.

Može li doći do zloupotrebe takvih vrsta otkrića; primjerice da se liječe od raka samo bogati ili da bogati samo prestanu starjeti?
Razvoj medicine velikim dijelom ovisi o financijskim mogućnostima. Normalno je da postoji bazična razina medicinske njege koju dobivaju svi građani, no kod novih lijekova koji još nisu uključeni na liste koje pokriva država, sposobnost direktnog plaćanja za vrhunsku medicinsku pomoć je neophodna. Osim toga postoje i velike razlike između nerazvijenih i razvijenih zemalja u tome što uključuje bazičnu medicinsku pomoć. Možda nije loše spomenuti da su u nerazvijenim zemljama infekcije još uvijek jedan od vodećih uzroka smrtnosti za razliku od kardiovaskularnih i tumorskih oboljenja u razvijenim zemljama. Mislim da ti podaci dovoljno govore o nepravednoj podijeljenosti bogatstva koji uzrokuje neadekvatnu medicinsku pomoć najsiromašnijim zemljama u svijetu, iako postoje lijekovi koji bi mogli spasiti stotine tisuća ljudi.

 

U kojoj su fazi Vaši znanstveni radovi?
Među zanimljivim pitanja koje ispitujem je i da li ubikvitin djeluje kao signal za očuvanje normalnog životnog vijeka stanice ili potiče razvoj tumora u našim stanicama, te kakva je uloga ubikvitina u razvoju imunoloških i neuralnih bolesti. Među našim važnim otkrićima u posljednjih par godina mogu spomenuti: otkriće mehanizama obrane stanica od nakupljanja mutacije uzrokovanih sunčevim zrakama ili drugim vrstama zračenje koji je objavljen u časopisu Science 2005 godine. U 2008. godini smo opisali receptor na čistaću stanice koji uklanja štetne tvari iz stanice u dva rada u časopisu Nature. Ukoliko taj receptor ne djeluje dolazi do nakupljanja bjelančevina koji štete stanici i potiču razvoj tumora ili neurodegenerativne bolesti. Početkom ove godine pronašli smo važnu kariku u imunološkom sustavu koji ukoliko je poremećen doprinosi razvoju tumora te objavili to otkriće u časopisu Cell.

Što možemo uskoro očekivati iz Vašeg “laboratorija”?
Koncept istraživanja raka u našem laboratoriju počiva na proučavanju poremećaja normalnih bioloških procesa u organizmu tijekom tumorigeneze, te načina na koji se isti mogu liječiti ili rano dijagnosticirati. S obzirom da protein ubikvitin igra važnu ulogu u agregaciji proteina, tj stvaranju nakupina koje uništavaju živčane stanice, posljednjih smo godina uključeni i u istraživanja neurodegenerativnih bolesti. Jedan od novih projekata u laboratoriju istražuje načine na koje naše stanice uklanjaju akumulirane štetne bjelančevine iz organizma, putem procesa poznatog kao autopfagija ili samoproždiranje stanica. U tom procesu stanice razgrade vlastiti štetni dio (uključujući proteine, organele poput mitohondrija koji puštaju  štetne radikale ili ribosome).

Nemojte biti skromni pa nas podsjetite na Vaše uspjehe u znanstvenom radu. Vaši znanstveni radovi se objavljuju u najuglednijim znanstvenim časopisima. Kolege znanstvenici iz vas citiraju u svojim znanstvenim radovima

Već dugi niz godina zajedno sa svojim suradnicima pokušavam odgonetnuti mehanizme pomoću kojih se tumorske stanice nekontrolirano dijele, izbjegavaju programiranu smrt normalnih stanica ili izbjegavaju biti razorene imunološkim odgovorom ljudskog organizma. Postepeno sve vise razumijevamo koliko je važno razumijevanje molekularnih procesa u razvoju i metastaziranju tumora. Sretan sam da su nasa otkrića malim dijelom doprinijela tim novim konceptima. Naše radove smo objavili u vodećim časopisima poput Science, Nature i Cell, koji su citirani preko 6000 puta.
Meni osobno je najdraži osjećaj da se ta otkrića mogu koristiti za dalji razvoj znanosti i za napredak društva. U tom smislu treba i gledati na znanost kao jednu društveno vrijednu disciplinu koja je neophodna za napredak društva.

 

Koliko se danas u svijetu mladi ljudi ohrabruju da se počnu baviti znanošću?
Istina je da je danas sve manje motivacije i ohrabrenja mladima da se posvete karijeri u znanosti. Djelom je to posljedica suvremenog načina života gdje materijalnost prečesto dominira u društvenim odnosima tako da lukrativnije profesije poput ekonomije, bankarstva itd privlače najveći broj talentiranih studenata. Međutim znanost ipak privlači manji broj entuzijasta željnih znanja i istraživanja, koji usprkos svim preprekama ustraju u onome sto vole. Želio bih napomenuti da je znanost ogromna sloboda, koja traži odgovornost i poduzetnost, otvorenost novim idejama, te predan rad.

http://www.mojportal.ba/slike/novosti/AAA%20KOLUMNA/mladi-ljudi.jpg

Vi ste kao mladi ugledan znanstvenik i profesor na Medicinskom fakultetu u Frankfurtu i Splitu. Kakve je sve potrebno kvalitete imati da bi bili uspješan mentor i profesor studentima?
Potrebno je biti vrhunski stručnjak u području svog rada, te dobar pedagog koji razumije potrebe studenata te je u stanju prenijeti svoja znanja na mlade generacije. Osim toga, studente treba učiti cijeniti istinu, moral i radne navike, te ustrajati u borbi za te principe. Svojim studentima pokušavam usaditi kritičnost i komunikativnost u znanstvenim diskusijama, ali i osjećaj odgovornosti za istinito prenošenje znanstvenih informacija u društvo putem medija. Upravo objektivno informiranje javnosti jedan je od vodećih izazova za znanstvenike u zemljama Europske Zajednice.

 

Koliko je ozračje u Hrvatskoj pogodno za razvoj i napredak mladih znanstvenika, a koliko ih primorava da nova znanstvena iskustva i bolje plaćena radna mjesta traže u inozemstvu? Koliko su naši znanstvenici “konkurentni” inozemnima?

Hrvatska ima prirodne talente u mladim učenicima i studentima. Međutim sve manje ih se nalazi u ulozi uspješnih znanstvenike u Hrvatskoj, a zabrinjavajuće malo je kvalitetnih voditelja laboratorija koji bi trebali biti lideri novih tehnologije i znanstvenih područja. Ukoliko kontinuiranom negativnom selekcijom birate one koji su manje kvalitetni onda je normalno da danas, usprkos svojim mogućnostima, Hrvatska nije dovoljno kompetitivna znanstvenim sustavima Europske zajednice. To također znači da imamo potencijala za razvoj, ali potrebno je uvesti radikalne promjene koje će osigurali da kvalitetni znanstvenici u Hrvatskoj budu pravilno selekcionirani te im možemo ponuditi iste mogućnosti za kreativno i originalno istraživanje kao i znanstvenicima u inozemstvu.

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s