Sportom protiv debljine u djece!

Sportom od malena protiv prekomjerne tjelesne težine u djece!

Gošća zdravlja:
predsjednica udruge za prevenciju prekomjerne
tjelesne težine i tv voditeljica, Sonja Njunjić

 

DEBLJINA DJECE U RH:
MOŽEMO LI I KAKO DJELOVATI NA DRUŠTVO I ZAJEDNICU

Govorimo o tome zašto treba promicati pravilnu prehranu i tjelesnu aktivnost u školama.

Prema posljednjim statistikama u Hrvatskoj jasno je kako broj prekomjerno teške i pretile djece neprestano raste. Naime, statistike su pokazale kako u Hrvatskoj ima 22% prekomjerno teške djece i 12% pretile djece s time da je nedovoljno pažnje posvećeno pravilnoj prehrani kao i tjelesnoj aktivnosti što zbog nedovoljne informiranosti, ali i zbog različitih socioloških i ekonomskih razloga.

Sva nezadovoljstva i neznanje vezano uz pravilnu prehranu rezultiraju kod djece pretjeranim unosom visokokalorične, a nutritivno vrlo siromašne hrane. Takva prehrana uzrokuje pretjerano debljanje, ali i niz bolesti kao što je dijabetes tipa 2, kardiovaskularne bolesti, bolesti jetre, artritis, poremećaj disanja, pojave tumora u vrlo ranim godinama, a stvara na psihičkoj razini asocijalno dijete sa svim frustracijama odraslog čovjeka.

Udruga za prevenciju prekomjerne težine je provela veliki projekt vezan uz edukaciju djece i mladih pa smatramo da imamo osnove i znanja govoriti o tako ozbiljnom problemu u našem društvu. Gospođa Sonja Njunjić, predsjednica Udruge te urednica i voditeljica emisije „Čovjek i zdravstvena kultura“ koja se emitira na TV Jabuka kazat će nekoliko važnih čimbenika na koje može zajednica djelovati.

Udruga za prevenciju prekomjerne težine osnovana je u listopadu 2002. godine od kada surađuje s brojnim stručnjacima i relevantnim hrvatskim institucijama u cilju podizanja svijesti o debljini kroz brojne akcije, organizacijom Europskog dana borbe protiv debljine, tribine i savjetovalište za debljinu koja se održavaju na Trgu francuske republike 11 (više na www.uppt.hr).

Svako peto dijete je debelo!

Liječnici upozoravaju – svako je peto dijete u Hrvatskoj debelo. Kao najdrastičniji primjer navodi se 14-godišnjakinja s čak 160 kilograma koja je primljena u KBC Zagreb. Zbog toga se i zakonom odlučilo boriti protiv kilograma, počevši od vrtića u kojima se već nekoliko godina primjenjuje normativ zdrave prehrane.

U vrtićkim jelovnicima 2007 g. uvele su se neke nove namirnice koje djeca nisu do sada imala prilike jesti kao što su proso, bob, slanutak. No novu hranu djeca teško prihvaćaju. Epidemija pretilosti zahvatila je Hrvatsku. Posljedica je to povećane konzumacije tzv. praznih kalorija. Različita peciva, sendviči, sokovi lako su dostupna zamjena za hranjiv obrok.

Roditelji i djeca puno jedu grickalice i proizvode koji imaju jako puno soli, a u stvari su nutritivno jako siromašni, energijski jako bogati. Pa tako recimo 100 grama čipsa ima otprilike 50 grama čiste masnoće i jednu žličicu soli, upozorava voditeljica Odjela prehrane KBC-a Zagreb Eva Pavić.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, najviše je pretile djece na Srednjem istoku, u srednjoj i istočnoj Europi te u Sjevernoj Americi. Sva ta djeca jedu previše, a kreću se premalo.

Takvoj djeci uopće nije problem pojesti jedno pečeno pile s prilogom i onda to zaliti visokokaloričnim pićima, smatra voditelj Zavoda za endokrinologiju i dijabetes prof. dr. sc. Miroslav Dumić.

Pretila djeca izložena su velikom riziku oštećenja gotovo svih organa. Iako roditelji često misle da im je dijete debelo zbog hormonskih poremećaja, samo u 1% slučajeva to je stvaran razlog. Debljina je posljedica loših prehrambenih navika i nekretanja.

  • 706 milijardi dolara godišnje donosi svjetska proizvodnja hrane koja deblja (brza hrana);
  • 111 milijardi dolara godišnje donosi dobit od prodaje slanih i slatkih grickalica;
  • 88 milijardi dolara godišnje donose prihodi od prodaje kola pića;
  • 1 čaša kole dnevno godišnje deblja 7 kg;

Debljina u Hrvatskoj prema zadnjim podatcima:

  • 60% odraslih ima prekomjernu težinu;
  • 20% odraslih osoba je debelo;
  • 19% djece ima prekomjernu težinu;
  • 7% djece je debelo;
  • 3% osamnaestogodišnjaka ima više od 100 kilograma;
  • 54% žena ima opseg struka veći od 88 cm;
  • 34% muškaraca ima opseg struka veći od 102 cm;

Najdeblji muškarci po županijama (27 do 32% debelih):

  1. Međimurska
  2. Varaždinska
  3. Krapinsko-zagorska
  4. Zagrebačka
  5. Virovitičko-podravska

Najdeblje žene po županijama (27 do 41% debelih):

  1. Krapinsko-zagorska
  2. Križevačko-koprivnička
  3. Virovitičko-podravska
  4. Požeško-slavonska
  5. Bjelovarsko-bilogorska

(podaci iz 2012 godine)

 Možemo li riješiti problem epidemije debljine kod djece?

Vlade moraju surađivati s tvrtkama kako bi se smanjilo reklamiranje prehrambenih proizvoda s visokim udjelom soli, šećera i zasićenih masnih kiselina, čime su osobito pogođeni mladi i djeca kojima zbog takvih namirnica prijeti epidemija pretilosti i raznih drugih bolesti, izvijestili su dužnosnici Svjetske zdravstvene organizacije.

Timothy Armstrong, koji u sklopu WHO-a promiče zdravi način prehrane uz bavljenje fizičkim aktivnostima, kazao je kako su kronične nezarazne bolesti danas odgovorne za 90 posto preuranjenih smrtnih slučajeva u zemljama s iznimno niskim i srednjim prihodom, u kojima je pretilost sve veći problem.

Od 42 milijuna pretile djece ispod pet godina u svijetu, 35 milijuna živi u siromašnim zemljama, kazao je Armstrong na konferenciji održanoj u Ženevi.

Predstavnici 193-ju zemalja članica WHO-a vjeruju da bi, kada je o ovome pitanju riječ, trebalo uspostaviti suradnju s privatnim sektorom, kao i s vladama i civilnim društvom. Stručnjaci WHO-a kontaktirali su vodeće tvrtke u ovome sektoru (proizvodnja nutritivno prazne i štetne hrane). Njihovi predstavnici pristali su donijeti smjernice o postupanju kako bi se suočile s tim problemom, te su se obvezale da neće reklamirati nezdrave proizvode djeci mlađoj od 12 godina.

Naša Udruga smatra da je ovo licemjerno, jer ne razumijemo, kako“ zamračiti „informaciju djeci do 12 godine, u doba kada je sve globalizirano, i kada u jednoj obitelji postoji nekoliko generacija. Treba se odabrati najučinkovitiji način ‘nereklamiranja’ nezdravih proizvoda. Vlade imaju niz mogućnosti za provedbu u djelo donesenih prijedloga te nastaviti pritisak na tvrtke da smanje oglašavanje nezdravih proizvoda, među koje, uz nezdravu hranu spadaju i duhan te alkohol. Osim toga, proizvođači bi trebali smanjiti unos šećera, masti i soli u sve proizvode dostupne djeci.

Udruga se zalaže na jednu vrstu poreza ali ne kupcima, tj. ne poskupljivati proizvode koji nose predznak nezdravi, nego da proizvođač i prodavači plate porez na dobit kroz prodaju tih proizvoda, svakih 6 mjeseci—i da se taj novac iskoristi za zdravstvenu skrb.

Sport od malena kao regulator viška kilograma

Primjena redovite i organizirane tjelesne aktivnosti već od najranije dobi pridonosi reguliranju tjelesne težine, pozitivno utječe na psihičko stanje jer povećava tjelesnu spremnost i zadovoljstvo vlastitim izgledom, sprečava nastanak kroničnih nezaraznih bolesti te vodi unapređenju kvalitete života.“
Marija Škes, Zavod za javno zdravstvo

Baveći se sportom i tjelesnim aktivnostima djeca stječu informacije o čuvanju i unapređivanju zdravlja pojedinca i zdravlja okoline, što ih osposobljava da prate i poduzimaju mjere za razvijanje i poboljšanje vlastitih osobina, sposobnosti, znanja i postignuća. Upozoravaju na sve veći broj pretile djece, povećanje agresivnosti među djecom i nasilja u školama te na zloupotrebu alkohola i droga. Podaci iz istraživanja o tjelesnoj aktivnosti djece u prvom razredu osnovne škole (Jureša, V., Musil, V., Petrović, D.) pokazuju da 19,3 posto dječaka i 19,3 posto djevojčica dulje od dva sata na dan gleda televiziju.

Također, virtualni svijet sa svojim mogućnostima sve je privlačniji i zanimljiviji pa tako 2,5 posto dječaka i 0,4 posto djevojčica više od dva sata na dan provodi vrijeme igrajući “igrice” na računalu.

Više od 30 minuta jednom ili manje u posljednjih tjedan dana 61,3 posto dječaka i 57,4 posto djevojčica vozilo je bicikl. Šetalo je i trčalo dulje od 30 minuta jednom ili manje u posljednjih tjedan dana 19,1 posto dječaka i 28,9 posto djevojčica.

Sve to upozorava na nedovoljnu tjelesnu aktivnost djece te potrebu za organiziranim oblicima tjelesne aktivnosti.

Sport je dječjoj prirodi “prirođena” aktivnost i izvanredno je odgojno sredstvo koje im omogućuje da razviju svoje humane kvalitete. S obzirom da se već u najranijoj dobi stječe navika redovite tjelovježbe, škola treba preuzeti veću ulogu, ne samo deklarativnu, već kroz programe tjelesne i zdravstvene kulture treba motivirati i educirati djecu kako bi pronašli optimalan način kontinuiranog vježbanja.

Sastavni dio Akcijskog plana za prevenciju prekomjerne tjelesne težine i unaprjeđenja tjelesne aktivnosti u Gradu Zagrebu, koji je započeo u 2011. te se nastavlja u 2012. i 2013. godini, moraju svakako biti i aktivnosti vezane za promicanje tjelesne aktivnosti u osnovnoj školi poput uvođenja svakodnevnoga tjelesnog vježbanja u djece nižih razreda osnovne škole uz stručno vodstvo profesora kineziologije.

Potrebno je i organizirati aktivnosti u školama za djecu i roditelje koje će podučavati o važnosti podupiranja djece u

tjelesnoj aktivnosti prema njihovu izboru, važnosti tjelesne aktivnosti za razvoj i zdravlje djeteta te za njegovo zdravlje u odrasloj dobi, ali i za stvaranje navika aktivnog stila življenja u čemu mogu pomoći praktične i teoretske informacije. Potrebno je osigurati dostupnost školskih dvorana i igrališta školskoj djeci prije, tijekom i nakon škole te vikendom i tijekom praznika.

Važno je baviti se sportom, ali ne radi natjecanja već radi zdravlja, uživanja i dobre zabave. Usvajanje redovite tjelesne aktivnosti kao životne navike već u dječjoj dobi veliki je ulog u održavanju i unapređenju zdravlja kroz cijeli život.

Promicanje tjelesne aktivnosti u osnovnoj školi poput uvođenja svakodnevnoga tjelesnog vježbanja u djece nižih razreda osnovne škole uz stručno vodstvo profesora kineziologije.
Potrebno je i organizirati aktivnosti u školama za djecu i roditelje koje će podučavati o važnosti podupiranja djece u svakodnevnom bavljenju tjelesnom aktivnosti prema njihovu izboru, važnosti tjelesne aktivnosti za razvoj i zdravlje djeteta te za njegovo zdravlje jeci prije, tijekom i nakon škole te vikendom i tijekom praznika.

Opće preporuke Svjetske zdravstvene organizacije iz 2010. godine promiču umjerenu tjelesnu aktivnost za mlade u dobi od 5 do 17 godina u trajanju od jedan sat na dan.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s