Glazba je zvonka radost! Sa ovim usklikom svake nas je subote dočekivao Dražen Siriščević u emisiji “Opera box” na HTV-u. I glazba doista jest zvonka radost! Pa, i više od toga. Ona je kako je to Krleža napisao: Tanka paučinasta nit od našeg srca do razuma! Ili, kako je to za glazbu prije II. svjetskog rata napisao sveučilišni profesor filozofije Vladimir Dvorniković: “Niti jedna umjetnost nije u stanju toliko probuditi sva čuvstva u čovjeku i pokrenuti njegovu dušu i urođen smisao za ritam kao što je to u stanju učiniti – glazba!”
Stoga, povodeći se ovom idejom ili interpretacijom i značenjem glazbe za naše smo čitatelje pokrenuli rubriku pod nazivom Glazbeno poslije podne uz šalicu kave koja će ići svake nedjelje na portalu ZMUSK. U ovoj rubrici čitatelji će moći birati za sebe 10 top skladbi koje će im upravo za to nedjeljno poslije podne odabrati netko od naših osoba iz javnog, društvenog, kulturnog ili čak političko-umjetničkog života poput predsjednika RH Ive Josipovića kojeg namjeravamo kao ugodno iznenađenje pozvati za našeg gosta- predlagača “jedno nedjeljno poslije podne”.
Vama ne preostaje ništa drugo, nego udobno se zavaliti u svoju fotelju ili trosjed i laptop u ruke, ZMUSK ispred sebe, pa potražiti iz nedjelje u nedjelju glazbu za dušu. Izbor će biti bogat i raznolik, za sve uzraste, ali nikada neće prijeći “granice dobrog ukusa”. “Jer, za razliku od prijašnjih vremena danas nam se druge stvari čine važnima. Koliko se snage i muke i ljubavi utkalo u gradnju hramova i katedrala, a koliko malo je potrebno za proizvodnju udobnih strojeva. Ljudima našeg doba automobil ili zrakoplov važniji je nego violina, a mikroprocesor je važniji od simfonije. Preskupo plaćamo lagodnost življenja, bez razmišljamo odbacujemo životnu puninu u korist svjetlucave, udobne ropotarije – a što smo jednom izgubili neće nam se nikada vratiti. Otkad glazba nije više središte našega života, mnogo se toga promijenilo. Umjetnost, posebice glazba postala je običan ukras… Zamislite si samo, kako bi razmišljao Einstein, što bi otkrio, da nije svirao violinu?…” U svakom slučaju: svi trebamo glazbu, jer bez nje ne možemo živjeti!”, zapisao je to Nikolaus Harnoncourt u knjizi Glazba kao govor zvuka. Sa ovim riječima predajemo vas u ruke rubrici “Glazbeno poslijepodne (uz šalicu kave)”. No, da ne zaboravimo: Kako je “glazba zvonka radost” mi smo pronašli g. Zvonka (Kiša), umirovljenog snimatelja sa HRT-a, koji “na svojim leđima” nosi dosta godina i to vrlo ponosno i uspješno, te se g. Kiš pridružio nešto mlađoj ekipi portala ZMUSK i dao nam time notu “iskustva i ozbiljnosti” ali i stranicu na koju valja svake nedjelje “kliknuti”: http://glazbenoposlijepodneuzkavu.blog.hr/
A potom valja samo otvoriti “svoja srca i svoju dušu” za zvukove koji će se razlijegati prostorom i vremenom u koji ćete zaroniti zahvaljujući izboru naših “odabranika” u suradnji sa timom ZMUSK-a i “maestrom” za glazbeno poslije podne g. Zvonkom. Što još reći, osim: Prepustite se čarobnim zvucima i uživajte!
29.06.2014.
Povodom 100-te godišnjice koliko je prošlo od atentata na nadvojvodu Franju Ferdinanda u Sarajevu 28. lipnja 1914. godine, a koji se datum uzima u službenoj historiografiji kao povod za početak 1. svjetskog rata, portal ZMUSK vam za ovu nedjelju predlaže autentične sevdalinke izvođene na zaru i defu od glazbenika Dražena Franolića i Kamenka Ćulapa iz dua Bujrum.
Sveučilišni profesor filozofije Vladimir Dvorniković koji je bio akademski aktivan između dva svjetska rata u svojim ospervacijama o muzici zapisao je slijedeće: ” Kada su u Bosni austrijski službenici u gostionicama čuli bosanski sevdah razbježali bi se glavom bez obzira, jer prema njihovom poimanju muzike nisu mogli podnijeti to “vučje zavijanje”. Dok iz sevdaha, kako je Dvorniković napisao dalje: “Izbija priskonski ritam i bol koja nema niti povoda niti razloga, koja prekoračuje granice i privatnog i svjetskog i kroz koju progovara sama bit života, te stoga sevdah spada u sam vrhunac muzičkog izričaja tako stranog “uhu odnjegovanom na muzici Zapadno-europske kulture…”
1. Bujrum
2. Vrelo
3. Sab-a’a
4. Jasmin
5. Put
6. Karavana
7. Al-batra
8. Sablja
9. Stade se cvijeće rosom kititi
10. Mahala
11. Hum/vrt
25.06.2014.
Posebno ove srijede na Dan državnosti, Zdenka Kovačićek će podijeliti s Vama svojih 10 najdražih pjesama koje najviše sluša u slobodno vrijeme:
- Someone like you – Adele
- Stay with me – Sam Smith
- Summer time – Janis Joplin
- Crye Baby – Janis Joplin
- No more drama – Mary J. Blige
- I”d rather go blind – Etta James
- Mr.Paganini – Ella Fitzgerald
- Blue moon – Ella Fitzgerald
- Mack the knife – Ella Fitzgeralg
- Feeling Good – Nina Simone
22.06.2014.
Portal ZMUSK vam za ovu nedjelju na Dan antifašista Hrvatske preporuča ove skladbe:
1. Po šumama i gorama, zbor
2. Konjuh planino, zbor
3. Bilećanka, zbor
4. “O moja domovini”, Fr. Chopin
5. “Pjesma slikara u zatvoru pred streljanje”, G. Puccini
6. Krasna zemljo, orkestar Hrvatske ratne mornarice
7. “Pjesma pjesnika u zatvoru”, U. Giordano
8. Tvoja zemlja, Vice Vukov
9. Vu plavem trnaci, Đuro Prejac
10. O sole mio, solo tenor i orkestar
11. “Preludij kišne kapi”, Fr. Chopin
http://glazbenoposlijepodneuzkavu.blog.hr/
15.06.2014.
Collegium melodicum i Društvo prijateljstva među državama i narodima u Zagrebu pokrenulo inicijativu
USKORO MUZIČKI BUKET NARODA!
Jedan cvijet – za ljepši svijet!
Multimedijska umjetnička organizacija Collegium melodicum pokrenuo je inicijativu na temelju ideje koja je potekla iz aktivnosti Društava prijateljstva među državama i narodima u Zagrebu, a koja se odnosi na prikupljanje muzičke literature u svezi najpopularnijih pjesama iz zemalja i nacija o najljepšoj biljci – cvijetu.
Imamo zajedničku želju da bi se na druženjima u okviru Društava prijateljstva svaka nacija muzički predstavila sa svojom najljepšom i najpopularnijom pjesmom o karakterističnom cvijetu iz svojeg podneblja. U tu svrhu bi nam bile potrebne note za solo glas s tekstom uz prijevod teksta i note za klavirsku pratnju. Pjesme bi izvodili muzičari u Zagrebu. Tako bismo sastavili muzički buket naroda – najavio je novu ideju na muzičkoj sceni koja je počela saživljavati po svim veleposlanstvima u Hrvatskoj, umjetnički voditelj za Collegium melodicum ing. Zoran Šonc.
Ova ideja dokaz je da ne povezuju odnosno sve više razdvaja, Svjetska nogometna prvenstva – narode, već da je muzika univerzalni jezik zajedništva, a opet i raznolikosti ovog našeg planeta, te je stoga ideja o “stvaranju muzičkog buketa” koja bi se uskoro mogla i realizirati nakon samozatajnog rada Društva prijateljstva i Collegiuma mlodicuma itekako vrijedna pažnje. U svakom slučaju na pomolu je nova, jedinstvena i prije svega “blistajuća” zvijezda muzičkog neba o kojoj će se tek čuti kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, zahvaljujući “vječnim sanjarima otvorenih očiju”.
Urednica portala ZMUSK, Gordana Igrec
grafički urednik i pomoćnik urednice, Dominik Šimetin
08.06.2014.
Portal ZMUSK i “striček Zvonko” vam za ovu nedjelju 8. lipnja predlažu vječne melodije, šansone Betty Jurković i Bojana Kodriča. Vaše je samo da se opustite i uživate u društvu nenadmašivih interpreta stranih šansona i domaćih skladbi.
Betty Jurković
1. Autobus Calypso
2. Terezinka
3. Runolist
4. Kazačok
5. Nogometna utakmica
6. Mandolina
7. Zvončki in trubentice
Bojan Kodrič
1. Ona bje’ tako lijepa
2. Ako zakasni proljeće
3. Kada umire ljubav
01.06.2014.
http://glazbenoposlijepodneuzkavu.blog.hr/
ZMUSK-ovci u suradnji sa “stričekom” Zvonkom za ovu nedjelju vam preporučuju samo šlag(ere) na torti koje smo “ukrasili” ponekom opernom rolom operne pjevačice iz Beograda, Radmile Bakočević.
Opustite se, i koji ste stariji sa sjetom se prisjećajte nekih minulih dana, a ako ste od mlađeg svijeta u tom slušaju “vibru podesite tako” da naučite što je to “izvrsna glazba”? Zato smo i pokrenuli ovakvu stranicu, zar ne?
Anica Zubović:
- Negdje u dalekom svijetu
- Poput bršljana
- Okrećem listove kalendara
- Budi moja zadnja ljubav
- Deo tebe
Radmila Bakočević:
- uloga na francuskom jeziku u Žak Ofenbahovoj Les Contes d’ Hoffmann
- kompozicije koje je Radmila Bakočević otpjevala od kompozitora Vincenca Belini (ja) i Geatano Doniceli (ja)
Ana Štefok:
- Želim malo nježnosti ljubavi
- Ne oplakujem
- Svijet je pjesma
Vice Vukov:
- “Moj otok je gušter, što na suncu usamljen drijema, a tebe nema i nema”
Dragan Stojnić:
1. Bila je tako lijepa
.
25.05.2014.
Ante Beno, šef grupe Minstrel vam za ovu nedjelju
preporučuje sljedeće skladbe:
Evo, što nam je za ovu nedjelju preporučio šef grupe za srednjovjekovnu glazbu Minstrel, Ante Beno. A uz to i saznajte nešto više o grupi Minstrel.
Minstrel je osnovan 1992. kao sekcija vokalnog ansambla “Vatroslav Lisinski” pa su se kasnije odvojili kao zasebni ansambl.
– Izvodimo glazbu srednjeg vijeka, renesanse i baroka, na autentičnim instrumentima. Snimili smo dva nosača zvuka; “Dobrodošli u renesansu” i “Vaghe ninfe”.S obzirom da se bavimo ranom glazbom, sefardska glazba spada u naše područje, jedina prepreka sviranju neke vrste mogu biti instrumenti, kako smo nabavili “duduk”, krenuli smo i u tu vrstu glazbe, još nam nedostaje “al oud” Planovi za budućnost su u svakom slučaju povezani sa snimanjem novog albuma i sa novim sefardskim programom.- kazao nam je šef grupe Minstrel, Ante Beno, te preporučio nekoliko sefradskih skladbi koje možete poslušati na: http://glazbenoposlijepodneuzkavu.blog.hr/
Tko je zainteresiran za skladbe grupe Minstrel može pogledati stranicu: http://www.minstrel.hr
Mario Igrec, gitara; vam preporuča:
|
Mario Igrec u Glazbenoj školi Vatroslava Lisinskog u Zagrebu dugi je niz godina radio kao profesor gitare i pročelnik Jazz odjela. |
Klezmer glazba je glazbena tradicija istočno europskih Židova Aškenaza. Klezmer izvode glazbenici zvani klezmorim. Iako potječe iz Istočne Europe oblik poznat danas razvio se u SAD-u u zajednici židovskih doseljenika, govornika jidiša koji su se tamo doselili između 1880. i 1924. godine. Riječ klezmer znači “alat za pjesmu” ili jednostavno Jidiš glazba – vesela glazba.
Na adresi: http://glazbenoposlijepodneuzkavu.blog.hr/možete poslušati klezmer skladbe koje je preporučio jazzist, ali i klezmorim Mario Igrec.
Zrnca mudrosti uz šalicu kave 