Kako stati na kraj ovrhama?

Kako stati na kraj ovrhama zbog nemara institucija ili nemogućnosti plaćanja računa (na vrijeme)?!

Uz šalicu kave, piše mr. iur. Darko Graf

U posljednje vrijeme svjedoci smo učestalog spominjanja ovrhe, ovršnih postupaka i različitih nepravilnosti koje se u njima mogu pojaviti već zbog komplicirane procedure i velikog formalizma prema kojima se taj postupak provodi, a bez mogućnosti dužnika (kojeg se u ovršnom postupku naziva ovršenikom), da pretjerano učinkovito utječe na sam tijek ovršnog postupka i zaštitu svojih prava, poglavito u dijelu postupka koji se vodi pred Financijskom agencijom.

Najvećem broju građana svakako su najzanimljivije, a ponekad i od životnog značenja, ovrhe koje protiv njih pokreću komunalna poduzeća radi neplaćenih računa za, primjerice, plin, struju, vodu, telefon i slično. Budući da se u tim slučajevima na strani ovrhovoditelja (tako se u ovršnom postupku naziva vjerovnik) javljaju tzv. “poduzetnici”, dakle, trgovačka društva koja za svoje usluge ispostavljaju račune, njihov put naplate kreće preko javnog bilježnika koji se nalazi u županiji u kojoj i sam dužnik (ovršenik) ima sjedište (ako je pravna osoba) odnosno prebivalište (ako je fizička osoba). Na temelju prijedloga komunalnog poduzeća, javni bilježnik će donijeti rješenje o ovrsi kojim će naložiti dužniku da plati neplaćeni dug uvećan za zatezne kamate od dana dospijeća (kada je račun prvotno trebao biti plaćen) i troškove koji su nastali povodom upravo pokrenutog ovršnog postupka. Bitno je znati da javni bilježnik neće odbiti donijeti rješenje o ovrsi jer je tražbina komunalnog poduzeća možda u zastari, budući da niti sud niti javni bilježnik ne paze na zastaru po službenoj dužnosti. Međutim, dužni su ispitati je li nastupila zastara za sve ili pojedine tražbine, ako na to ukaže sam dužnik u svome prigovoru kojega ima pravo izjaviti protiv rješenja o ovrsi u roku od osam dana od dana kada je to rješenje o ovrsi primio.

Zastarne rokove regulira Zakon o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/05, 41/08, 125/11), na način da propisuje općeniti zastarni rok od pet godina za sve tražbine odnosno sve slučajeve koji nisu posebno bilo kojim zakonom drugačije regulirani. Međutim, postoje i posebni zastarni rokovi od tri godine za, primjerice, komunalnu naknadu, odnosno jednu godinu za isporučenu električnu i toplinsku energiju, plin, vodu, dimnjačarske usluge, održavanje čistoće, naknade za radio i televiziju, poštu, telegraf i telefon, pretplate za povremene tiskovine i slično. Zastarni rok teče od dana dospijeća svake pojedine tražbine. Ono što dužnici često smetnu s uma jest činjenica da se zastara prekida podnošenjem tužbe i svakom drugom vjerovnikovom radnjom poduzetom protiv dužnika pred sudom ili drugim nadležnim tijelom (javni bilježnik) radi utvrđivanja, osiguranja ili ostvarenja tražbine. To konkretno znači kako je moguće zaprimiti rješenje o ovrsi kojim vam se nalaže plaćanje duga od prije deset godina, a da u takvom postupku možda nećete uspjeti s prigovorom zastare, jer je vjerovnik predao javnom bilježniku prijedlog za ovrhu (pokrenuo postupak radi naplate) prije isteka zastarnog roka koji je određen za konkretnu tražbinu. U tom slučaju, postupak se može voditi daljnjih pet, deset ili neki drugi broj godina – nevažno, i opet predmetna tražbina neće zastarjeti.

Drugo je pitanje zašto ste tek nakon deset godina zaprimili rješenje o ovrsi, međutim, to pitanje se mora postaviti sudu (ako se ovršni postupak vodi pred njim, i to izjavljivanjem zahtjeva za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku i traženjem odgovarajuće naknade štete od države) ili pak javnom bilježniku (ako je rješenje o ovrsi stajalo kod njega u ladici desetak godina, i to traženjem naknade štete od toga javnog bilježnika). Zatezne kamate koje dužnici u takvim slučajevima moraju platiti na iznos neplaćene glavnice od njezina dospijeća pa do isplate, izravna su šteta koja im nastaje, ali i izvor zarade vjerovnicima koji na taj način plasiraju svoja sredstva na prividno zakonit način uz kamatnu stopu koju ne nudi niti jedna banka. Kako bi to spriječili, dužnici moraju uložiti napor aktivne obrane svojih prava i interesa u svim postupcima koji se protiv njih vode.

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s